Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 17. do 23. septembra 2025. godine

Zamislite: na bordu ste aviona — i odjednom on naglo propada dolje.

U jedan dan putnici dva leta na različitim kontinentima iskusili su ovu noćnu moru — najjaču turbulenciju, koja se već pretvara u realnu prijetnju za milione ljudi.

Dok se posade aviona bore sa zračnim džepovima, na zemlji bjesne kataklizme.

U ovom izdanju ćemo govoriti o najrazornijim klimatskim događajima prošle sedmice, od 17. do 23. septembra 2025. godine, kao i o najopasnijoj strani turbulencije i potencijalnim rizicima za avionske letove u bliskoj budućnosti.

Supertajfun „Ragasa”

22. septembra supertajfun „Ragasa”, poznat kao „Nando”, protutnjao je Filipinima. Ustaljena brzina vjetra prelazila je 265 km/h, s udarima do 295 km/h, što odgovara tropskom uraganu 5. kategorije.

Visina valova na obali provincija Batanes, Kagayan i Ilokos dostizala je 14 m. „Ragasa” je postao najsnažniji tropski ciklon ove godine na planeti.

Centar tajfuna prošao je preko arhipelaga Babuyan u neposrednoj blizini gusto naseljenog ostrva Luzon. Gotovo 25 000 ljudi je unaprijed evakuisano i smješteno u centrima za privremeni boravak.

Tajfun je oštetio dalekovode, oborio mnoštvo stabala i izazvao poplave i klizišta u nekoliko područja.

Razaranja poslije supertajfuna „Ragasa” u provinciji Kagayan na Filipinima

Bili su obustavljeni unutrašnji avionski letovi, trajektni saobraćaj i ribolov. 

Škole i državne ustanove u 29 provincija zemlje, uključujući glavni grad, Manilu, privremeno su prestale s radom.

Hiljade hektara riže i kukuruza, spremnih za žetvu, bile su poplavljene ili oštećene vjetrom, što je ugrozilo prehrambenu sigurnost cijelog regiona.

U sjevernoj provinciji Benguet jedan čovjek je poginuo i još 7 je povrijeđeno uslijed odrona zemlje na jednoj od velikih autocesta.

Tragedija se dogodila i na moru: pod naletom valova i vjetra prevrnula se ribarska brodica s 13 ljudi na palubi — 7 ljudi je poginulo.

Ostrvo Tajvan također je bilo izloženo djelovanju tajfuna „Ragasa”. Njegov vanjski rub je 22. septembra izazvao na istoku ostrva neviđene pljuskove — mjestimično je palo oko 1 000 mm padavina.

23. septembra u okrugu Hualien kiše su prepunile jezero koje se formiralo zbog odrona zemlje ljeta ove godine. Kao rezultat, 60 miliona tona vode je probilo prirodnu branu i sručilo se niz dolinu u turističko naselje Guangfu.

Očevici govore da je to izgledalo poput tsunamija: bujni tokovi vode s muljem i blatom opustošili su cijele četvrti, noseći automobile i kuće.

Tajfun „Ragasa” obrušio se na ostrvo Tajvan: pljuskovi su pretvorili ulice u bujne tokove, koji odnose sve na svom putu

Žitelji su se morali spašavati na gornjim spratovima zgrada.

U okrugu su bili zatvoreni mostovi i putevi, zaustavljeno je kretanje vozova.

Najmanje 17 ljudi je poginulo, sudbina još 17 ostaje nepoznata.

24. septembra tajfun je stigao do kopnenog dijela Kine — nastradali su žitelji Hongkonga, Makaa i provincija Guangdong i Guangxi.

U provinciji Guangdong preventivno je evakuisano preko 2 miliona ljudi. U gradu Yangjiang snažni udari vjetra oborili su više od 50 000 stabala, oštetili mnoštvo zgrada i doveli do masovnih isključenja električne energije.

U Hongkongu je proglašen najviši nivo opasnosti, ovdje je više od 100 ljudi zadobilo povrede.

Posljedice razarajuće snage tajfuna „Ragasa” — desetine hiljada oborenih stabala u gradu Yangjiang, provincija Guangdong, Kina

SAD

18. septembra grmljavinske oluje, donijete ostacima tropske oluje „Mario”, izazvale su snažna klizišta i iznenadne poplave u Južnoj Kaliforniji.

Ozbiljno su nastradali okruzi Oak Glen, Forest Falls i Potato Canyon u okrugu San Bernardino, gdje je mjestimično za sat vremena palo skoro 4 mjesečne norme padavina.

Tokovi blata potopili su puteve i kuće, a 10 ljudi, zaglavljenih u automobilima na autocesti, proveli su u zamci oko 10 sati, dok spasioci nisu raščistili put.

Južna Kalifornija našla se pod udarom iznenadnih pljuskova i klizišta, SAD

Poplava je zahvatila i teritoriju pustinje. U Nacionalnom parku Dolina Smrti pljuskovi su pretvorili puteve u blatnu kašu, a nekoliko dionica je moralo biti zatvoreno.

Tragedijom se završio incident u blizini grada Barstow: tokovi vode su odnijeli automobil u kojem se nalazio otac s dvogodišnjim sinom. Nažalost, dijete je poginulo.

Tokom oluje zabilježeno je više od 9 200 udara munja. Za tako suho područje ovo je anomalno mnogo.

U septembru u Južnoj Kaliforniji obično skoro da nema kiše, ali ovaj put na tlo, stradalo od požara 2020. godine, palo je anomalno mnogo oborina. Zbog spaljenog tla padine su izgubile sposobnost zadržavanja vlage, što je i izazvalo tako razorna klizišta i bujice.

Gruzija

Od 20. septembra oluja s jakim pljuskom obrušila se na Gruziju. Pod udarom stihije našla se Republika Adžarija: poplavljeni su putevi, stambene kuće i poljoprivredna zemljišta, oštećeni su dalekovodi.

Dio ceste se obrušio poslije jake kiše u Adžariji, Gruzija

Nastradao je i grad Batumi — glavni grad Adžarske autonomne republike, jedan od najvećih gradova i glavno ljetovalište Gruzije. Snažan vjetar je oborio stabla u parkovima i trgovima. Pljuskovi su zagadili glavni vodozahvat, ostavivši znatan dio grada bez vode za piće.

Jak plimni val oštetio je obalnu liniju i infrastrukturu na plaži.

Gotovo duž cijele obale Adžarije valovi su na kopno izbacili veliku količinu algi i smeća. Kao posljedica, vlasti su uvele strogu zabranu kupanja u moru.

U općini Khelvachauri rijeka se izlila iz korita i poplavila jedan od najslikovitijih kutaka Adžarije — dolinu Machahela — praktično je odsjekavši od vanjskog svijeta. Dio žitelja je evakuisan na sigurna mjesta. Ozbiljno je nastradala turistička infrastruktura: poplavljeni su kafići i restorani, uključujući popularni objekat na teritoriji Nacionalnog parka „Machahela”.

U općini Keda uslijed urušavanja stambene zgrade povrijeđena su dva čovjeka.

21. septembra neprestana kiša nanijela je ozbiljnu štetu nekoliko općina u regiji Samegrelo-Gornja Svanetija — najviše su stradale općine Tsalenjikha, Khobi i Poti.

Jak pljusak poplavio je ulice i stambene kuće u općini Khobi, regija Samegrelo-Gornja Svanetija, Gruzija

Poplavljeni su komercijalni objekti, prvi spratovi stambenih zgrada i okućnice. Lokalnim žiteljima oštećena je bijela tehnika i namještaj, uništene su zalihe za zimu.

Kiše su uništile vodne propuste mostova, a neke ceste su bile blokirane klizištima.

Rusija 

Od 17. septembra na republiku Dagestan obrušili su se ekstremni pljuskovi, donoseći u svakodnevni život ljudi haos i razaranja.

U gradu Makhachkala za tri sata pala je polovina mjesečne norme padavina. Ulice glavnog grada republike momentalno su se pretvorile u rijeke, automobili su plovili u vodenim bujicama. 

Narednih dana situacija se pogoršala: za manje od dva dana, 19. i 20. septembra, ovdje je palo 96,3 mm kiše, što obično padne za dva mjeseca (prosječna mjesečna norma za septembar — 48 mm).

Administracija grada Makhachkala zamolila je žitelje da ne piju vodu iz slavine, strahujući da je prljavština mogla dospjeti u vodoopskrbnu mrežu.

Pod naletom stihije našao se veći dio predgorskog Dagestana, uključujući velike gradove: Izberbash, Kaspiysk, Makhachkala.

Automobili su se gasili direktno na ulicama, neke automobile je nosila struja. Mjestimično voda se podigla toliko visoko da je prodrla u kuće kroz prozore.

Posljedice ekstremnih pljuskova u g. Makhachkala — bujice prljave vode prodrle su u stanove kroz prozore, republika Dagestan, Rusija

73 naseljena mjesta ostala su bez struje. Internet i mobilna veza radili su s prekidima, u nekim područjima nastupio je potpuni blackout.

Zbog srušenih mostova i odrona 40 sela ostalo je bez prometne veze. Srušen je most preko rijeke Ulluchay, prijelaz preko rijeke Shuraozen, most na cesti Majalis — Varsit — Shilansha.

U planinama Dagestana snijeg je ove godine pao znatno ranije nego obično i zatekao ovčare nespremne. U Gumbetovskom rejonu na visini većoj od 2,5 km u snježnom zarobljeništvu našlo se stado od nekoliko hiljada ovaca. Životinje se nisu mogle same izvući, jer su zbog obilnih padavina staze bile zatrpane snijegom.

U noći na 21. septembar u pomoć pastirima terenskim vozilom i buldožerom krenuli su žitelji sela Argvani. Zahvaljujući njihovoj pomoći, stoka je prebačena na sigurno mjesto, što je omogućilo izbjegavanje velikih gubitaka.

U planinama Dagestana stado ovaca našlo se u snježnoj zamci, Rusija

Turska

18. septembra jug i zapad Turske ponovo su zahvatili veliki šumski požari. Najsnažnije požarište rasplamsalo se u ljetovališnoj provinciji Antalya. Plamen, pojačan vjetrom, brzo se širio planinskim padinama i šumskim masivima, pretvarajući popularna turistička mjesta u zone katastrofe.

Na gašenje vatre bile su angažovane značajne snage: 13 helikoptera, 4 vatrogasna aviona i oko 800 spasilaca.

Veliki požar izbio je nedaleko od grada Alanya i brzo se približio stambenim kućama. Plamen je došao tik do sela Yaylakonak i Şıhlar. Srećom, nije bilo žrtava, ali je jedan čovjek zadobio trovanje dimom i bio je hospitalizovan.

Zbog požara u Antalyi evakuisani su žitelji iz više od 200 kuća.

Još jedan veliki šumski požar izbio je u gradu Belek: na teritoriji prestižnog hotela s pet zvjezdica Titanic Deluxe Golf Belek zapalili su se barovi i tehnički objekti.

Šumski požar se približio popularnom hotelu u Turskoj

Vlasti su donijele odluku da evakuišu goste i osoblje hotela iz opasne zone.

Argentina

U centralnim provincijama Argentine proglašeno je vanredno stanje nakon snažnih oluja koje su se obrušile u noći na 20. septembar.

Najveća šteta zabilježena je u provincijama La Pampa, Buenos Aires i Santa Fe.

U gradu Santa Rosa, provincija La Pampa, pao je obilan grad, pretvorivši ulice u ledene tokove. Šokirala je i veličina grada: u gradu Ordoqui i okolini Trenque Lauquena bio je veličine kokošijeg jajeta, a mjestimično i teniske loptice. Društvene mreže preplavile su snimke gdje je grad doslovno izbijao iz kanalizacionih sistema, uključujući i iz WC šolja u kućama žitelja, odnoseći oluke i cijevi.

Nakon jake oluje ulice grada Santa Rosa bile su prekrivene debelim slojem grada, provincija La Pampa, Argentina

U gradu Merlo, provincija Buenos Aires, porodica s troje djece ostala je blokirana u kući nakon što je jak udar vjetra otkinuo konstrukciju koja se srušila na fasadu.

A u provinciji Santa Fe, u gradovima Cacique Ariacaiquín i La Brava, olujni vjetar je potpuno skinuo krovove sa nekoliko desetina kuća, prisilivši žitelje na hitnu evakuaciju.

U provinciji Mendoza zbog snježnih padavina i pada temperature do −12 °C na dva dana je bio potpuno zatvoren međunarodni prelaz Cristo Redentor — ključna kopnena ruta između Argentine i Čilea.

Glavno je da je, čak i uz ozbiljnu materijalnu štetu, izbjegnuto stradanje ljudi.

Brazil

Prošle sedmice jug Brazila zahvatile su oluje s pljuskom i gradom: nastradale su države Paraná, São Paulo, Rio Grande do Sul i Santa Catarina.

Brzina vjetra dostizala je kritične vrijednosti za ovu regiju: na aerodromu Campo de Marte zabilježeni su udari do 98 km/h.

Vjetar je nosio drveće i konstrukcije koje nisu predviđene za takve udare. U državi São Paulo najmanje 8 ljudi je povrijeđeno i zatražilo medicinsku pomoć, a u istoimenom gradu zbog urušavanja dijela krova zatvorena je metro stanica „Brás”.

U državi Paraná srušeno drvo je usmrtilo ženu, a 20. septembra u Santa Catarini kroz mali grad Barra Bonita prošao je tornado, ostavivši iza sebe trag razaranja.

22. septembra u fabrici Toyota u gradu Porto Feliz vjetar, čija je brzina prelazila 100 km/h, doslovno je odnio ogromnu skladišnu halu. Kao rezultat, 10 ljudi je povrijeđeno.

Snažan vjetar oštetio je skladišnu halu u fabrici Toyota u gradu Porto Feliz, država São Paulo, Brazil

Posljedice oluje su katastrofalne: hiljade kuća ostale su bez krovova, oboreno drveće i stubovi dalekovoda paralisali su saobraćaj i ostavili milione žitelja bez struje — samo u državi Paraná broj isključenja električne energije dostigao je 1,1 milion.

Niz gradova suočio se s masovnim prekidima u snabdijevanju vodom.

Tokom oluje dogodio se i avioincident: 21. septembra avion aviokompanije Latam Airlines LA3279 na letu Chapecó (država Santa Catarina) — Guarulhos (država São Paulo), ubrzo nakon polijetanja, upao je u grad i jaku turbulenciju, što je izazvalo paniku među putnicima.

Po riječima očevidaca, incident je trajao oko 15 minuta, podsjećao je na vožnju na rollercoasteru. Bilo je zaista strašno, u kabini su vladali jaka nelagoda, vriska i očaj. Nosni dio aviona je oštećen, ali je on sretno sletio na odredišnu luku, i niko na bordu nije povrijeđen.

Španija

21. septembra avion Boeing 737 aviokompanije Ryanair, koji je letio na liniji FR4615 iz grada Vitoria, sjeverna Španija, za Palma de Mallorcu, prilikom prilaska slijetanju upao je u zonu jake turbulencije.

U tom momentu svih 180 putnika već je bilo na svojim mjestima i vezano, pa niko od njih nije povrijeđen, za razliku od članova kabinskog osoblja, koji su u tom trenutku bili na nogama, provjeravajući spremnost aviona za slijetanje. Dvoje od njih je ozbiljno povrijeđeno: jednog je bacilo i udarilo o plafon, a drugog su oborila kolica s hranom. Ostali članovi posade zadobili su lakše povrede. Poslije slijetanja, svima im je pružena medicinska pomoć na aerodromu.

Očevici su podijelili da su bili potreseni intenzitetom turbulencije, koja je nastala iznenada nakon uglavnom mirnog leta.

Uobičajene zračne rute pretvaraju se u zone povišenog rizika. Prema izvještaju Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva za 2024. godinu, gotovo 75 % ozbiljnih povreda na bordu bilo je povezano s turbulencijom. Najtragičniji incident dogodio se u Brazilu: 09. augusta 2024. godine srušio se avion ATR-72 aviokompanije Voepass Linhas Aéreas, koji je letio na liniji Cascavel (država Paraná) — Guarulhos (država São Paulo). Tada se za samo minutu letjelica srušila s visine veće od 5 km. Prilikom pada aviona poginuli su svi putnici i članovi posade.

Posljednjih godina istraživanja sve češće bilježe porast kako učestalosti, tako i jačine turbulencije. Ovu zabrinjavajuću temu već su preuzeli najveći mediji širom svijeta. Međutim, uprkos očiglednoj dinamici, takozvani „stručnjaci” nastavljaju uvjeravati javnost da je riječ samo o neugodnosti, a ne o ozbiljnoj prijetnji sigurnosti. 

Postoji nekoliko vrsta turbulencija: konvektivna, orografska i najopasnija i neistražena vrsta — turbulencija vedrog neba. 

Konvektivna — turbulencija koja nastaje tokom konvektivnih oluja, posebno grmljavinskih.

Orografska — turbulencija koja nastaje kao rezultat interakcije zračne struje s neravninama zemljine površine, kao što su planine i brda.

Turbulencija vedrog neba predstavlja iznenadne i jake oscilacije zračne struje koje je nemoguće predvidjeti vizuelno, jer se to dešava na vedrom nebu, bez oblaka. Ovaj fenomen se danas ne predviđa i ne bilježi radarima.

Moderna nauka ne razumije stvarne uzroke onoga što se dešava i povezuje pojavu turbulencije vedrog neba s naglom promjenom smjera ili brzine vjetra.

Međutim, to ne objašnjava zašto avioni, kada uđu u zonu takve pojave, doslovno propadaju dolje za nekoliko sekundi na desetine metara.

Zagrijavanje atmosfere, bez sumnje, igra ulogu u pojačavanju turbulencije i mlaznih struja, ali stvarni uzroci leže znatno dublje — to su elektromagnetne anomalije povezane s procesima koji se odvijaju u unutrašnjosti Zemlje.

Još u aprilu 2023. godine predstavljeni su rezultati istraživanja naučnika „ALLATRA” o prirodi nastanka turbulencije vedrog neba i, posebno, pojave anomalnih zračnih džepova, a također su iznesene i neohrabrujuće prognoze o porastu ove pojave.

Prema naučnim zaključcima, zbog poremećaja magnetnog polja u zonama netipičnih magnetnih anomalija mijenja se ionizacija molekula atmosfere i veze među njima slabe, to jest, zrak jednostavno prestaje biti oslonac za avione.

Ako čovječanstvo ne poduzme odlučne mjere, u bliskoj budućnosti doći će moment kada ni avioni ni helikopteri neće moći poletjeti u zrak, a ako i polete — nije sigurno da će sletjeti.

Zatvarati oči pred brzim porastom turbulencije — znači izlagati milione ljudi smrtnom riziku.

Nažalost, u savremenom formatu društva, gdje se život čovjeka nimalo ne cijeni, takve anomalije se ne proučavaju na odgovarajući način i, štaviše, o njima će se šutjeti do posljednjeg, kako se ne bi izazvala panika i ne bi izgubila dobit. Šta mislite, koliko će aviokompanija htjeti dati izjavu da je letjeti sada opasno?

Zaključke donesite sami.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: