Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 16. do 22. ožujka 2026. godine

Strašna oluja pogodila je megapolis u Pakistanu.

Najjača poplava u posljednjih 20 godina zahvatila je Havaje.

Rijedak po snazi tropski ciklon posijao je kaos u Australiji.

A na Kanarima, otocima vječnog proljeća, pao je snijeg.

U ovom izdanju saznat ćete koji su se klimatski događaji dogodili u svijetu od 16. do 22. ožujka 2026. godine i što stoji iza toga.

Španjolska

18. ožujka netipična snažna oluja “Teresa” obrušila se na Kanarske otoke, izazvavši pravi kaos. Regija, koju turisti vole zbog sunca i blage klime, našla se u vlasti ekstremnog nevremena. Stihija je paralizirala transport: deseci zrakoplovnih letova bili su otkazani ili preusmjereni, a luke zatvorene.

Na Tenerife, u okrugu Izaña, udari olujnog vjetra dosezali su 122 km/h. Područje nacionalnog parka Teide prekrio je snijeg, a u turističkim zonama čak su se stvorile ledenice, iako je prosječna minimalna temperatura u ožujku u ovoj regiji — +15 °C.

Na otoku Tenerife, Španjolska, pale su rijetke za ovu regiju snježne oborine

Zbog napadalog snijega ceste su bile zatvorene. Na sjeveru otoka klizište je oštetilo kanal za vodoopskrbu, izazvavši prekide u opskrbi vodom.

Na otoku Lanzarote, u općini Arrecife, valovi visine do 5 m uništili su šetnice, pristaništa i plažnu infrastrukturu.

Kod obala otoka Fuerteventura, blizu grada Corralejo, iz uzburkanog mora spašeno je dvoje ljudi u čamcu.

Na otoku Gran Canaria zabilježena je rekordna količina oborina koje su izazvale iznenadne poplave i klizišta. U općini Vega de San Mateo u manje od jednog dana palo je više od 100 mm kiše. A golema kamena gromada blokirala je glavnu planinsku cestu GC-60.

Kanarski arhipelag vulkanskog je podrijetla: njegovi otoci ispresijecani su dubokim suhim kancima koji se tijekom pljuskova u nekoliko minuta pretvaraju u bujne potoke koji nose kamenje i blato, što postaje ozbiljna prijetnja ljudima.

U općini Mogán kišnica je potopila klanac, zbog čega je oko 200 žitelja grada Arguineguín ostalo izolirano.

Snažni pljuskovi tijekom oluje “Teresa” izazvali su poplavu na otoku Gran Canaria, Španjolska

Poplava je oštetila crpnu stanicu u općini La Aldea de San Nicolás, ostavivši žitelje bez vode.

A u Gáldaru se prelila brana Los Pérez, što se dogodilo tek treći put u cijeloj povijesti njezina postojanja.

Pakistan

Navečer 18. ožujka snažna oluja pogodila je višemilijunski grad u Pakistanu, Karachi, provincija Sindh.

Stradali su gotovo svi dijelovi megapolisa: u okrugu Maripur vjetar brzinom od 97 km/h rušio je drveće i stupove dalekovoda, kidao krovove i reklamne panoe.

Oluja je oštetila 645 transformatorskih fidera, zbog čega je 70 % sustava elektroenergetske tvrtke K-Electric ispalo iz pogona, ostavivši veći dio Karachija bez struje.

U jednom od okruga iznenada se obrušio zid objekta koji je, po riječima očevidaca, već bio oslabljen zbog nedavnih kiša. Deseci ljudi ostali su zatrpani njegovim ruševinama. Do kasno u noć izvučena su tijela 19 ljudi. Lokalni žitelji vlastitim su snagama dopremali poginule i ranjene u gradsku bolnicu.

Oluja je ostavila velika razaranja u gradu Karachi, Pakistan

U ruralnim područjima provincije Sindh i pograničnim dijelovima Balochistana obilne kiše i tuča uništili su usjeve, voćnjake manga i datulja.

U nekoliko okruga provincije Balochistan poplavljene su nizine, a na planinskim dionicama cesta N-50 i N-70 klizišta su otežala promet.

U gradu Karachi i drugim dijelovima Sindha olujni vjetrovi, grmljavinska nevremena i tuča doveli su do pogibije najmanje 24 ljudi, dok je 60 — zadobilo ozljede.

SAD

Od 16. ožujka na Havajima je počela najjača poplava u više od 20 godina. Uzrok je postao ciklon tipa “Kona low” — atmosferski sustav pri kojem se narušava uobičajena cirkulacija vjetrova te se na otoke obrušavaju dugotrajni pljuskovi.

Najveći udar stihija je nanijela otocima Oahu i Maui, dvama najpopularnijim turističkim otocima arhipelaga. U manje od dva dana na tlo već zasićeno prethodnim kišama mjestimice je palo do 500 mm oborina. Rijeke su se izlile iz korita i značajna područja, uključujući stambene četvrti i turističke zone, našla su se pod vodom. Više od 5 500 ljudi u sjevernim dijelovima Oahua dobilo je naredbe za evakuaciju.

Za pomoć ljudima koji su se našli u zamkama zbog brzog rasta vode angažirana je Nacionalna garda Havaja. Spasitelji su skidali ljude s krovova i izvlačili ih iz poplavljenih kuća. Službe za hitne intervencije spasile su više od 200 ljudi.

Ciklon tipa “Kona low” izazvao je snažnu poplavu na Havajima, SAD

20. ožujka zbog prijetnje neizbježnog pucanja brane na sjevernoj obali Oahua vlasti su proglasile izvanredno stanje.

U rezultatu divljanja stihije na Havajima su stradale stotine kuća. Oštećene su ceste, škole, bolnice i drugi socijalni objekti.

Preliminarna šteta premašila je milijardu dolara.

Malavi

Od 16. ožujka obilne kiše obrušile su se na Malavi, izazvavši razorne poplave i klizišta diljem zemlje.

Stihija je oštetila infrastrukturu: isprane su ceste, poremećen je rad sustava vodoopskrbe i elektroopskrbe — obrušilo se 588 stupova dalekovoda, oštećeno je 111 transformatora.

Poplava je uništila cestu u Malaviju

U hidroelektranama se morao zaustaviti dio opreme kako bi se očistio od otpada koji su nanijele rijeke. U rezultatu toga u hidroelektrani Nkula proizvedena snaga smanjila se za 25 MW.

U okrugu Lilongwe u Središnjoj regiji Malavija došlo je do velikog klizišta koje je zahvatilo oko 36 ha. Područje je postalo nepogodno za stanovanje i poljoprivredu. Brzi rast vode također je doveo do uginuća stoke i domaće peradi.

A u okrugu Nkhata Bay u Sjevernoj regiji zemlje ozbiljno je oštećena luka.

U gradu Mangoche, Južna regija, poginulo je dvoje djece koja su pokušala prijeći nabujalu rijeku.

Prema podacima od 19. ožujka, ukupno je u zemlji stihija odnijela živote najmanje 13 ljudi, dok su deseci ljudi zadobili ozljede.

Brazil

Sredinom ožujka nad Atlantikom, kod obale jugoistočnog Brazila, formirao se ciklon i tijekom pet dana ostao je praktički nepomičan. Po riječima meteorologa, uzrok takvog neobičnog ponašanja postao je blokirajući anticiklon koji je sprječavao odlazak ciklona na otvoreni ocean. Ovo narušavanje cirkulacije zračnih masa dovelo je do formiranja razornih oluja u nekoliko brazilskih država.

U državi Mato Grosso do Sul na grad Maracaju 18. ožujka obrušio se pljusak. U roku od sat vremena palo je 121 mm oborina. Voda je poplavila državnu školu, veleprodajni supermarket i stambene kuće. Ulice su se pretvorile u rijeke, a na ulazu u kružni tok BR-267 stvorile su se gužve.

Snažni pljuskovi poplavili su supermarket u gradu Maracaju, država Mato Grosso do Sul, Brazil

U državi Pará, u gradu Santarém, tijekom četiri dana, od 16. do 18. ožujka, palo je 168 mm oborina, što čini 52 % prosječne mjesečne ožujske norme od 325,5 mm.

Više od 2 000 žitelja u 19 okruga našlo se u zoni katastrofe, a više od 430 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.

21. ožujka izvantropski ciklon kod obale Argentine izazvao je u brazilskoj državi Rio Grande do Sul opasne vremenske uvjete. U vrijeme kada je ovdje vlada vrućina od gotovo 40 °C, na regiju su se obrušili uraganski vjetrovi i kiše. U općini Lajeado udari su dosezali 107 km/h.

U gradu Uruguaiana stihija je kidala krovove, rušila drveće i stupove dalekovoda: u centru se s krova objekta obrušio bazen, a u okrugu União das Vilas žice koje su se opustile poslije oluje zakačile su motociklista tijekom vožnje.

Posljedice uraganskog vjetra u državi Rio Grande do Sul, Brazil

U općini Alegrete po ulicama su letjeli metalni listovi s oštećenog objekta. U okrugu Restinga Sêca zbog srušenih stabala zatvorena je autocesta ERS-149, a u općini Taquari bez struje je ostalo više od 10 000 kuća. U gradu Passo Fundo na autobus i automobil srušilo se stablo.

22. ožujka obilne kiše u količini većoj od 100 mm izazvale su poplave u sjevernom dijelu države: u gradu Quatro Irmãos palo je 101 mm oborina, a u gradu Coxilha — 90 mm.

Australija

Tropski ciklon “Narell” formirao se 16. ožujka u Koraljnom moru, kod obale države Queensland. Brzo ojačavši, dosegnuo je 4. kategoriju, ali je neposredno prije izlaska na kopno malo oslabio te se 20. ožujka obrušio na obalu Sjevernog Queenslanda s postojanim vjetrovima brzine oko 200 km/h, što odgovara 3. kategoriji tropskih uragana po Saffir-Simpsonovoj ljestvici. Do 19. ožujka tropski ciklon “Narell” dosegnuo je 5. kategoriju prema Australskoj ljestvici intenziteta tropskih ciklona.

Bila je to prva tako snažna olujna stihija, koja je zahvatila poluotok Cape York od 1899. godine.

Srećom, “Narell” je prošao između velikih naseljenih mjesta Lockhart River i Coen, ne ostavivši na njih značajan utjecaj. U području rijeke Archer, sjeverno od Coena, u manje od 24 sata palo je 400 mm oborina. Razina vode ispod nedavno izgrađenog mosta Archer River Bridge porasla je s 5 na 13 m u samo nekoliko sati.

Tropski ciklon “Narell” izazvao je snažnu poplavu u državi Queensland, Australija

Zbog srušenih dalekovoda stotine kuća ostalo je bez struje. Nestala je i mobilna mreža. Olujni uspor poplavio je obalne ceste sve do grada Cairns, odnoseći drveće, dijelove šetnica, pješačke staze i klupe u ocean. Na nekim plažama vjetar i plima stvorili su nanose pijeska.

Mnoge su ceste bile zatvorene zbog odrona te izlivenih rijeka i potoka. Zračna luka Cooktown ostala je jedino dostupno prometno čvorište za dopremu ljudi i tereta u izolirana naselja. 

Turistički gradić Port Douglas, koji je ulaz u slavni Veliki koraljni greben i tropsku šumu Daintree, također je osjetio posljedice tropskog ciklona: plaža je isprana, unatoč tome što se nalazi oko 400 km od mjesta gdje je “Narell” izašao na kopno.

Tropski ciklon “Narell” izazvao je olujni uspor koji je isprao plažu i srušio drveće, država Queensland, Australija

Od stihije je stradao i Sjeverni teritorij Australije. U noći na 22. ožujka ciklon se obrušio na istočni dio Top-Enda, gdje se ljudi još nisu stigli oporaviti od nedavnih poplava.

U gradu Katherine mnogi su objekti već bili očišćeni od blata i otpada, ali su radovi na čišćenju djelomično obustavljeni zbog prijetnje ponovnog potapanja. Gradonačelnica grada ispričala je da su volonteri jednostavno iscrpljeni: dva tjedna su neumorno pomagali obnavljati razrušeno poslije prošlog vala poplava, a sada se moraju vraćati iznova i iznova raščišćavati ista mjesta.

Ubrzo je ciklon oslabio do tropske depresije, međutim, pomičući se na zapad, nastavio je donositi pljuskove i snažan vjetar. Tijekom 24 sata, do jutra 23. ožujka, u gradu Adelaide River palo je više od 202,5 mm oborina.

Poplavljeni dijelovi grada Adelaide River, Australija, poslije prolaska tropskog ciklona “Narell”

Kao mjera predostrožnosti stotine žitelja udaljenog naselja Numbulwar evakuirane su u grad Darwin.

Vrijedi napomenuti da je temperatura oceana duž putanje “Narell” bila za 1–2 °C viša od prosjeka, što je i postalo uzrokom rijetke snage ciklona za ovu regiju. A Koraljno more, gdje se formirao, jedan je od oceanskih područja koja su, po riječima klimatologa Andrewa Watkinsa, vanjskog profesora na Sveučilištu Monash i člana Climate Council, tijekom posljednjih desetljeća zatoplila za gotovo 0,5 °C.

Posljednjih godina ocean se zagrijava brže nego što se očekivalo. Nedavna istraživanja pokazuju da se zagrijavanje događa ne samo na površini, već i u njegovim pridnenim slojevima.

Dno oceana je aktivna geološka sredina preko koje se vodi stalno prenosi toplinska energija. Podvodni vulkani, rasjedi, srednjooceanski grebeni i hidrotermalni izvori stvaraju pravi “dubinski grijaći krug” planeta. Kada se geodinamička aktivnost Zemlje pojačava, kao što se događa u naše dane, protok topline odozdo raste i ocean dobiva dodatnu energiju.

I unatoč tome što postoji mnoštvo istraživanja koja potvrđuju značajan doprinos geotermalne energije zagrijavanju oceana, ta se komponenta i dalje gotovo ne uzima u obzir u većini klimatskih modela.

Zašto je to važno? Zato što je ocean — planetarni termoregulator. On preraspodjeljuje i odvodi toplinu, stabilizira klimu. Ali danas je njegova sposobnost hlađenja narušena mikro- i nanoplastikom. Ove čestice otežavaju prirodni odvod topline, pretvarajući ocean u “zamku energije”.

U rezultatu već sada strelovito raste broj i snaga prirodnih katastrofa na cijelom planetu. I to je tek početak.

Ne možemo čekati dok katastrofe prijeđu na novu razinu, kada megaoluje, megatornada i megauragani postanu norma.

I ako ne počnemo djelovati sada, posljedice geodinamičke aktivnosti i našeg uplitanja u prirodne procese u obliku zagađenja planeta plastikom pokazat će se mnogo jačima od svega što je čovječanstvo ikada iskusilo.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: