Prof. Gerardo Ceballos
Biolog, ekolog i konzervator, doktor ekologije i evolucijske ekologije, profesor biologije, viši istraživač na Institutu za ekologiju pri Nacionalnom autonomnom sveučilištu u Meksiku
O govornicima
Gerardo Ceballos ekolog je i konzervator, poznat po svojim teorijskom i empirijskom radu o ekologiji i očuvanju životinja. Prepoznat je po svom utjecajnom radu na globalnim obrascima raspodjele raznolikosti, endemizmu i riziku od izumiranja kralježnjaka. Poznat je po svom doprinosu razumijevanju veličine i utjecaja šestog masovnog izumiranja.
Gerardo Ceballos bio je predsjednik Meksičkog društva sisavaca i član je Nacionalne akademije znanosti i Nacionalne akademije znanosti i umjetnosti.
Laboratorij Gerarda Ceballosa zainteresiran je za ekologiju životinjske populacije i zajednice, obrasce i procese izumiranja te povezivanje očuvanja i razvoja. Njegov laboratorij proveo je najduže ekološko istraživanje populacije i zajednice malih sisavaca u tropima svijeta.
Govor
Ja sam profesor Gerardo Ceballos. Radim na Nacionalnom sveučilištu u Meksiku i ekolog sam specijaliziran za proučavanje životinja u divljini.
Prije nekoliko godina, 2015., moje kolege i ja, moj kolega sa Berkeleyja i Sveučilišta Stanford iz Meksika, zajedno smo sastavili ovaj članak u kojem smo. Ono što ovdje možete vidjeti crvenom bojom je količina ove posebne karakteristike planeta, znate, koja je ostala. I možemo vidjeti da smo u mnogim slučajevima izgubili više od 60, 50, 60, 70 posto određenog ekosustava ili vrste.
Analizirali smo je li broj izumrlih vrsta tijekom posljednjih 500 godina, uglavnom tijekom prošlog stoljeća, jednak onome koji bi se očekivao pri normalnim stopama izumiranja ili većim stopama izumiranja. A ono što smo pronašli vrlo je, prilično dramatično... Želim da vidite ovdje, ovo je kumulativni broj izumrlih vrsta. Ovo su stoljeća, intervali.
Dakle, da smo gubili vrste normalnom brzinom, sve linije trebale bi biti ispod isprekidane crte. Ali ono što ovdje možemo vidjeti je da smo u posljednjih 500 godina, ali posebno u prošlom stoljeću, počeli gubiti vrste puno, puno brže nego u prethodnih milijun godina. I ovdje s ove strane možemo vidjeti da je broj gubitaka vrsta izravno povezan s ljudskom populacijom. Ovdje je ljudska populacija i ovo su vrste, a ova linija je gotovo savršena, znate.
I ovo nas je navelo na zaključak da smo ušli u doba šestog masovnog izumiranja. Prethodno je bilo pet masovnih izumiranja, sva su bila uzrokovana prirodnim katastrofama, a ovo sada uzrokujemo mi.
To su loše vijesti. Dobra vijest je da ako to uzrokujemo mi, možemo to i spriječiti našim aktivnostima, našim postupcima.
Ali prije nego što izgubite neku vrstu, izgubite i populacije. A ono što smo ustanovili jest da svake godine gubimo milijarde stanovnika.
Dakle, ovo je primjer onoga što smo uzrokovali. Pa, ovdje možete vidjeti kako uništavamo stanište kako bismo imali više pašnjaka ili više usjeva. I ovdje možete vidjeti da je u tamno obojenim područjima većina zemljišta koje se koristi za poljoprivredu i uzgoj stoke. I vidjet ćete, još uvijek postoje brojna mjesta na Zemlji koja se mogu obrađivati.
To nije istina, jer je, na primjer, cijelo ovo područje prehladno, znate, cijelo ovo područje je presuho. A ovo su tropske šume koje također nisu dobre za žetvu ili proizvodnju hrane. Dakle, u osnovi smo na granici onoga što možemo sijati ili koristiti za uzgajanje stoke na planetu.
Pa zašto je sve ovo važno? Pa, vrlo je važno shvatiti da gubimo sve te biljke ili životinje. Postoji toliko mnogo razloga koji su etički, moralni, filozofski, religiozni i svakojaki - kako bi spasili biljke i životinje u divljini. Ali najvažnije je da su, možda, te biljke ili te životinje ključne za održavanje života na Zemlji. Života na Zemlji općenito i ljudskog života posebno.
A to je zbog toga što sve te divlje biljake i životinje rade zajedno u ovoj složenoj stvari koju nazivamo ekosustavi. A ti ekosustavi, pravilnim funkcioniranjem, pružaju ono što nazivamo ekološkim dobrima i uslugama koje su u osnovi sve te koristi koje dobivamo besplatno, za dobru ... pravilnu funkciju ekosustava. I mi govorimo ... naša čista voda, sva čista voda za ljude, za sve biljke i životinje dolazi iz tih ekosustava.
Kao što su ljudi već rekli, ovo je poput svemirskog broda, Zemlja je jedina i mi je uništavamo.
Mislim da se još uvijek uvelike nadam da ćemo se uspjeti izboriti i spasiti mnoge od ovih vrsta, a istovremeno spasiti čovječanstvo, spasiti nas same od propasti civilizacije.