Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 24. siječnja do 1. veljače 2026. godine

Nacionalni rekord brzine vjetra u Portugalu.

Ljudi smrznuti nasmrt u svojim domovima u SAD-u.

Munja koja je udarila u gomilu u Brazilu.

Kuće koje padaju s litice u Italiji.

I to nisu top-katastrofe tijekom cijele godine, to je samo nekoliko dana na našem planetu, od 24. siječnja do 1. veljače 2026. godine.

SAD

Krajem siječnja SAD-om je prohujala svirepa zimska oluja „Fern”. Prema satelitima NOAA-e, „Fern” se formirala nad Tihim oceanom 21. siječnja i tijekom tjedna zahvatila veći dio SAD-a. Gigantski sustav koji se protegnuo više od 3 200 km zahvatio je 34 savezne države, od Novog Meksika do Mainea. Pod utjecajem stihije našlo se oko 230 milijuna ljudi.

Zimska oluja „Fern” zahvatila je 34 savezne države SAD-a, od Novog Meksika do Mainea

Jake snježne oborine prekrile su područja sjeveroistoka zemlje i dolinu rijeke Ohio. Najmanje u 17 saveznih država visina snježnog pokrivača iznosila je 30 cm ili više. Rekordne vrijednosti zabilježene su u saveznoj državi Novi Meksiko, gdje je u području jezera Bonito palo više od 78 cm mokrog snijega, kao i u zapadnoj Pennsylvaniji, gdje je snježni pokrivač premašivao 50 cm.

Krajnje opasni uvjeti nastali su i u južnim državama, gdje su žitelji više navikli na uragane nego na zimske oluje. Ove regije pokazale su se potpuno nespremnima za takav udar stihije: ondje nema opreme za čišćenje snijega, a ljudi nemaju dovoljno tople odjeće. Mokar snijeg i ledena kiša prekrili su ceste, drveće i dalekovode slojem leda debljine do 2,5 cm. Pod njegovom težinom pucali su vodiči. Grane i stupovi dalekovoda padali su izravno na kolnik.

U saveznoj državi Mississippi vlasti su za borbu protiv poledice prvi put upotrijebile rekordnu količinu reagensa. Ova ledena oluja postala je najteža za saveznu državu još od 1994. godine.

Ledena oluja u gradu Oxford, savezna država Mississippi, SAD: zaleđivanje drveća, dalekovoda, poledica

U saveznoj državi New Jersey uvedeno je ograničenje kretanja komercijalnog prometa. Iznimke su vrijedile samo za prijevoz hrane, goriva i medicinskog materijala, kao i za hitne službe i osoblje kritične infrastrukture.

Jak udar pretrpio je i zračni promet: diljem zemlje otkazano je više od 11 600 letova, a više od 16 000 ih je kasnilo. U zračnoj luci Bangor u saveznoj državi Maine pri polijetanju se srušio privatni zrakoplov s 8 putnika u kabini.

Najmanje 21 savezna država proglasila je izvanredno stanje.

Posljedice stihije pokazale su se katastrofalnima. Na vrhuncu oluje više od jednog milijuna potrošača diljem zemlje ostalo je bez električne energije. Masovni prekidi opskrbe zabilježeni su u saveznim državama Tennessee, Mississippi, Louisiana, Texas, Kentucky, Georgia, Zapadna Virginija i Alabama.

Izvanredno stanje u 21 saveznoj državi SAD-a kao posljedica stihije: nestanci struje, grijanja i vode

U nekim gradovima ljudi su istodobno ostali bez struje, pitke vode i grijanja.

I u to vrijeme veći dio SAD-a pogodila je ekstremna hladnoća, koja je dosegnula sve do Texasa i donjeg toka rijeke Mississippi. Osjećajna temperatura zbog vjetra spuštala se do −34 °C, a stvarne temperaturne vrijednosti mjestimice su bile niže od klimatske norme za 22 °C.

Očevidci su se prisjećali tih dana kao ispita izdržljivosti. Žitelji gradova Memphis i Nashville govorili su da su spavali u jednoj sobi, u kapama i jaknama, štedjeli bateriju telefona i pokretali automobile samo na nekoliko minuta kako bi se ugrijali. U Mississippiju su stotine ljudi provele noć u zaglavljenim automobilima na zaleđenoj cesti, čekajući raščišćavanje prometnica.

Zaleđena prometnica u saveznoj državi Mississippi, SAD: ljudi su noću čekali raščišćavanje cesta u automobilima

Od oluje je u zemlji poginulo više od 100 ljudi. Mnogi su umrli od pothlađivanja — uključujući i unutar vlastitih domova, gdje se temperatura spuštala gotovo na vanjsku. Jedan od najtragičnijih događaja zbio se u Texasu, gdje su trojica male braće propali kroz led na zaleđenom ribnjaku.

Deseci djece i odraslih završili su u bolnicama s trovanjem ugljičnim monoksidom — ljudi su se pokušavali ugrijati koristeći generatore i grijalice na nesiguran način.

Oluja je nanijela kolosalnu gospodarsku štetu u iznosu do 115 mlrd. dolara, što je, prema procjenama stručnjaka AccuWeathera, čini najskupljim vremenskim događajem još od šumskih požara u području Los Angelesa u siječnju 2025. godine.

Kanada

U Kanadu je ova zimska oluja donijela anomalne snježne oborine i ekstremno niske temperature, što je izazvalo prometni kolaps, prekide u opskrbi električnom energijom i prisililo na zatvaranje škola i sveučilišta.

25. siječnja u međunarodnoj zračnoj luci Toronto Pearson palo je 46 cm snijega, što je postao dnevni rekord. Kao rezultat toga, više od 600 letova bilo je otkazano ili odgođeno. 

U siječnju 2026. godine u gradu Torontu palo je 88,2 cm snijega, što je, prema podacima Ministarstva okoliša Kanade, najviši pokazatelj u cijeloj povijesti promatranja od početka vođenja evidencije 1937. godine.

Anomalne snježne oborine u Torontu, Kanada — najjače u cijeloj povijesti promatranja od 1937. godine

Obično nakon jakih snježnih oborina nastupa zatopljenje, no ovaj put temperatura je ostala krajnje niska, što je pogoršalo posljedice.

Kanadski Crveni križ otvorio je privremeno sklonište u predgrađu Montreala, u gradu Côte-Saint-Luc, nakon što su tisuće žitelja tijekom jakih hladnoća ostale bez električne energije.

A u provinciji Saskatchewan mjestimice se mraz uz utjecaj vjetra osjećao kao −49 °C.

Na otoku Newfoundland ledena kaša — mješavina kristala leda i vode — blokirala je zahvat vode na najvećoj hidroelektrani u regiji Bay d'Espoir, smještenoj u provincijama Newfoundland i Labrador, što je dovelo do njezina potpunog zaustavljanja prvi put od 1967. godine. Za čišćenje su angažirani ronioci koji su, unatoč ledenoj vodi, koristili zračne kompresore kako bi uklonili nakupljeni led.

Turska

30. siječnja snažni pljuskovi obrušili su se na provincije Mersin i Adana, izazvavši katastrofalne poplave.

Katastrofalne poplave u provinciji Mersin, Turska: bujični tokovi odnose sve pred sobom

U Mersinu su se rijeke i potoci izlili iz korita. Ulice i bulevari pretvorili su se u bujične tokove koji su poplavili desetke automobila. Most u području Dağlı nije izdržao pritisak i srušio se. Voda je nahrupila u kuće i na poljoprivredna zemljišta, poplavivši pritom i zgradu Alatskog znanstveno-istraživačkog instituta za hortikulturu.

U Adani su obilne kiše prepunile kanale. U području Sarıçam groblje Buruk potpuno je bilo pod vodom. Ceste su se pretvorile u neprohodna jezera u kojima su vozila zapinjala i zaglavljivala se. Pljuskovi su izazvali dva odrona kamenja u provinciji. Jedan je blokirao cestu kod prijevoja Obrukbeli, a drugi cestu u području Tapan.

U provinciji Adana, Turska, jake kiše uzrokovale su prelijevanje kanala u blizini groblja, zbog čega su poplavljeni deseci grobova

Uspjelo se izbjeći ljudske žrtve. No materijalna šteta je kolosalna: stotine poplavljenih kuća i poduzeća, isprane ceste i razorena infrastruktura. 

Oluja “Christine”

U noći na 28. siječnja snažna atlantska oluja “Christine” obrušila se na Pirenejski poluotok.

Brzo se pojačavši nad oceanom, olujni sustav dosegnuo je obalu Portugala, postavši za zemlju pravi klimatski šok. U pojedinim područjima udari vjetra premašivali su 180 km/h. A u općini Sori zabilježena je vrijednost od gotovo 209 km/h, što je premašilo rekord postavljen 13. listopada 2018. godine, kada je tijekom oluje „Leslie” brzina vjetra dosegla 176,4 km/h.

Razorne posljedice uragana „Christine” u Portugalu: šest poginulih, otkinuti krovovi zgrada, blokirane ceste, poremećena opskrba električnom energijom

Po cijeloj zemlji srušena su stabla i otkinuti krovovi kuća.

U gradu Figueira-da-Foz jak vjetar srušio je panoramski kotač. U Leiriji je ozbiljno oštećen stadion. U Coimbri su razaranja zahvatila nekoliko zrakoplova i hangare općinskog aerodroma. A u Zrakoplovnoj bazi Monte Real udari vjetra oštetili su lovce F-16.

Više od 800 000 ljudi u središnjim i sjevernim dijelovima Portugala ostalo je bez električne energije. U nizu općina poremećeni su komunikacije, grijanje i opskrba vodom, a javni prijevoz je obustavljen.

Na obali je oluja izazvala valove visine 14 m, što je stvorilo dodatnu prijetnju za obalna područja i luke.

Prema podacima na dan 29. siječnja, u Portugalu je stihija odnijela živote 5 ljudi. Krećući se prema istoku, oluja se obrušila na južne i središnje dijelove Španjolske. U Andaluziji i okolici Malage zabilježeni su jaki vjetrovi i pljuskovi, promet je bio paraliziran. U gradu Torremolinosu stablo je palo na kuću, što je uzrokovalo smrt žene.

Posljedice oluje “Christine” u Španjolskoj

U okolici Madrida oluja je donijela naglo zahlađenje i rijetke snježne oborine za to područje. Kao rezultat, škole su bile zatvorene, a na cestama su nastale prometne gužve.

“Christine” nije bila samo još jedna izvantropska oluja. Prošla je kroz eksplozivno jačanje, kada je tlak naglo pao u samo nekoliko sati, a brzina vjetra dosegla vrijednosti usporedive s vjetrom tropskog uragana 2.–3. kategorije.

To je Christine” učinilo jednom od najjačih i najrazornijih zimskih oluja posljednjih godina na Pirenejskom poluotoku.

Brazil

25. siječnja u prijestolnici zemlje, gradu Brasília, tijekom oluje munja je udarila izravno u gomilu ljudi okupljenih na političkom skupu.

Ukupno je stradalo 89 ljudi. Jedanaest ljudi pretrpjelo je izravan udar munje, još 36 zadobilo je ozljede povezane s padovima, istegnućima ligamenata i pothlađivanjem — svi su prevezeni u bolnice regije, dok je ostalima pomoć pružena na mjestu događaja.

Udar munje u okupljene ljude u gradu Brasília, Brazil

Očevidci govore da je odmah nakon pražnjenja nekoliko ljudi izgubilo svijest. Čak i oni koji nisu zadobili fizičke ozljede trebali su medicinsku pomoć zbog jakog šoka i živčanog stresa. 

Takav broj stradalih od udara munje postao je najviši u cijeloj povijesti zemlje, unatoč tomu što se, prema podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE), u Brazilu bilježi najveći broj udara groma na svijetu — gotovo 77,8 milijuna udara u tlo godišnje.

Još jedan tragičan slučaj dogodio se 29. siječnja u općini Tramandaí, na sjevernoj obali savezne države Rio Grande do Sul. Munja je pogodila mladog muškarca koji se odmarao na morskoj obali. Unatoč svim naporima liječnika, nije ga bilo moguće spasiti — preminuo je u bolnici.

Alžir

Krajem siječnja znatan dio Alžira, uključujući glavni grad, našao se pod utjecajem razorne oluje. U gradu Maghnia, provincija Tlemcen, brzina vjetra dosezala je 120 km/h, što odgovara uraganskoj snazi.

Takvi pokazatelji smatraju se krajnje rijetkima za Alžir, gdje brzina vjetra rijetko premašuje 90 km/h.

U većini provincija proglašena je crvena razina opasnosti. Nastava u obrazovnim ustanovama je obustavljena, a javni parkovi zatvoreni. Diljem zemlje stihija je srušila mnoštvo stabala i stupova dalekovoda, izazvala urušavanja zidova, krovova i balkona zgrada te oštetila cestovnu infrastrukturu.

Oluja u Alžiru s brzinom vjetra do 120 km/h: srušeno mnoštvo stabala i stupova dalekovoda, srušeni zidovi, krovovi i balkoni zgrada, oštećena cestovna infrastruktura

Zbog obilnih kiša u nekoliko provincija naglo su se napunili vadiji — suha korita rijeka karakteristična za pustinjska i polupustinjska područja Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, što je dovelo do iznenadnih poplava.

U provinciji Relizane uginula je stoka, a u nizu općina ljudi i vozila našli su se u vodenim zamkama. Srećom, uspjelo se izbjeći ljudske žrtve.

Maroko

Obilne kiše izazvale su opsežne poplave na sjeverozapadu Maroka. Naviše je stradao grad El Ksar el Kebir, regija Tanger–Tetouan–Al Hoceima.

Velike poplave uzrokovane obilnim kišama poplavile su stambene četvrti u gradu El Ksar el Kebir, provincija Larache, regija Tanger–Tetouan–Al Hoceima, Maroko

Ispuštanje vode iz prenapunjene brane i nagli porast razine rijeka doveli su do toga da su se snažni tokovi obrušili na grad, poplavivši nekoliko stambenih četvrti.

Za pomoć stradalima vlasti su angažirale vojne jedinice brzog reagiranja. Više od 50 000 žitelja — gotovo polovica stanovništva El Ksar el Kebira — evakuirano je, a glavni ulaz u grad privremeno je zatvoren.

Italija

25. siječnja na Siciliji se dogodilo veliko klizište koje je bilo izazvano anomalno jakim oborinama oluje „Harry”. Ogroman dio zemljišta odlomio se od grada Niscemi — popularnog odmarališta s oko 25 000 stanovnika.

Veliko klizište na Siciliji, Italija: ogroman dio zemljišta odlomio se od grada Niscemi

Nekoliko zgrada palo je s visine od 20 m, a još stotine našle su se na rubu obrušavanja. Žitelji su, ugledavši pukotine u zidovima, u žurbi napustili svoje domove, ne ponijevši ništa sa sobom.

Više od 1 500 ljudi evakuirano je. Mnogi su pronašli utočište kod rodbine, a za stotine drugih vlasti su organizirale privremene smještaje u lokalnoj sportskoj dvorani. Zasad nije poznato koliko će dugo ljudi ondje morati boraviti i hoće li se moći vratiti kućama. Klizište je poremetilo promet na većem dijelu lokalne cestovne mreže. Škole su zatvorene, a grad je proglašen crvenom zonom.

Duljina klizišta duž padine brda već iznosi 4 km i ono ostaje aktivno: nastavlja se deformacija zemljine površine, pojavljuju se nove pukotine i obrušavanja.

Po riječima čelnika Nacionalne uprave civilne zaštite, zabrinutost izaziva i činjenica da se, prema provedenim procjenama, ne pomiče samo vidljivi dio — cijela se visoravan pomiče prema ravnici Gela.

Veliko klizište u gradu Niscemi na Siciliji, Italija, ostavilo je kuće kako vise nad provalijom, prisilivši na evakuaciju

Ključnu ulogu u tim anomalijama ima mikro- i nanoplastika. Riječ je ne samo o zagađenju okoliša, već o svojstvima čestica plastike, sličnima elektretima, zbog kojih one ne samo da pojačavaju klimatske kataklizme, nego i razaraju ljudski organizam.

Detaljnije o tome možete pogledati u prethodnim izdanjima i u izvješću „Nanoplastika u biosferi. Od molekularnog djelovanja do planetarne krize”. Temeljno rješenje problema sastoji se u tome da se mikro- i nanoplastika učini sigurnom — da se pretvori iz aktivnog i opasnog agensa u inertnu prašinu, odnosno da se česticama plastike oduzme sposobnost nakupljanja i zadržavanja elektrostatskog naboja. Pritom taj proces treba započeti ne za godine, nego odmah.

I ovdje je važno naglasiti: u tom je pitanju znanstveni kolektiv „ALLATRA” već izvršio jednu od ključnih zadaća svakog istraživanja — utvrđen je temeljni uzrok.

Konačno rješenje još nije pronađeno, ali samo otkrivanje uzroka već štedi svjetskoj znanstvenoj zajednici desetljeća rada i kolosalne resurse. 

Ako se uspije lišiti mikro- i nanoplastiku elektrostatskog naboja, pokrenut će se prirodni mehanizmi samoobnove. Ne samo da ćemo smanjiti njezin razorni utjecaj na zdravlje čovjeka, nego ćemo moći ukloniti i višak energije koji se danas nakuplja, pojačavajući geodinamičku krizu i prirodne kataklizme. Izmjena topline u oceanu i atmosferi počet će se vraćati u ravnotežu, a višak topline iz dubina Zemlje ponovno će moći odlaziti u svemir. 

Razmjer zadatka je ogroman. Za to su potrebna složena istraživanja, skupa oprema i tisuće eksperimenata diljem planeta. No sve neophodno već postoji — postoje laboratoriji, stručnjaci i infrastruktura. Nedostaju samo uvjeti za zajednički, koordinirani rad. Štoviše, čovječanstvo već ima pozitivno iskustvo međunarodne suradnje znanstvenika s jedinstveno postavljenim ciljem, primjerice u Projektu ljudskog genoma.

Projekt ljudskog genoma otvoreni je javni projekt koji je ujedinio tisuće istraživača diljem svijeta u procesu dešifriranja ljudske DNK. U radu na projektu sudjelovalo je više od 20 sveučilišta i istraživačkih centara iz 6 zemalja, koji su formirali međunarodni konzorcij za sekvenciranje ljudskog genoma.

To znači da mi možemo ovo iskustvo primijeniti i na problem nanoplastike. Jedini pokretač potrage za rješenjem — jesu sami ljudi. Vrijeme je da se prestane čekati da netko dođe i sve riješi.

To je kao s pacijentom: dijagnoza je već postavljena, uzrok bolesti je poznat. No liječenje započinje tek kada sam pacijent prizna problem i zatraži pomoć. Danas je taj pacijent cijelo čovječanstvo. I dok smo još sposobni misliti, razumjeti i djelovati — imamo priliku promijeniti situaciju i dati budućnost ne samo sebi, nego i sljedećim naraštajima.

S videoverzijom ovog članka možete se upoznati ovdje: