Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 24. januara do 01. februara 2026. godine

Nacionalni rekord brzine vjetra u Portugalu.

Ljudi koji su se smrznuli nasmrt u svojim domovima u SAD-u.

Munja koja je udarila u gomilu u Brazilu.

Kuće koje padaju s litice u Italiji.

I to nisu najveće katastrofe za čitavu godinu, to je svega nekoliko dana na našoj planeti, od 24. januara do 01. februara 2026. godine.

SAD

Krajem januara Sjedinjenim Američkim Državama protutnjala je žestoka zimska oluja „Fern“. Po podacima NOAA satelita, „Fern“ se formirala nad Tihim okeanom 21. januara i tokom sedmice zahvatila je veći dio SAD-a. Gigantski sistem dužine više od 3.200 km zahvatio je 34 savezne države, od New Mexica do Mainea. Pod utjecajem stihije našlo se oko 230 miliona ljudi.

Zimska oluja „Fern“ zahvatila 34 savezne države SAD-a, od New Mexica do Mainea

Snažne snježne padavine prekrile su rejone sjeveroistoka zemlje i doline rijeke Ohio. U najmanje 17 saveznih država sloj palog snijega bio je debljine 30 cm i više. Rekordne vrijednosti zabilježene su u saveznoj državi New Mexico, gdje je u rejonu jezera Bonito palo više od 78 cm mokrog snijega, kao i u zapadnoj Pennsylvaniji, gdje je snježni pokrivač premašivao 50 cm.

Krajnje opasni uslovi stvorili su se i u južnim saveznim državama, gdje su stanovnici više navikli na uragane nego na zimske oluje. Ovi regioni našli su se potpuno nespremni za ovakav udar stihije: ovdje nedostaje mehanizacija za čišćenje snijega, a ljudi nemaju dovoljno tople odjeće. Mokri snijeg i ledena kiša prekrili su puteve, drveće i linije elektroprijenosa slojem leda debljine do 2,5 cm. Pod njegovom težinom kidale su se žice. Grane i stubovi dalekovoda padali su direktno na saobraćajne trake.

U saveznoj državi Mississippi vlasti su prvi put koristile rekordnu količinu reagenata za borbu protiv poledice. Ova ledena oluja postala je najteža za tu saveznu državu od 1994. godine.

Ledena oluja u gradu Oxford, savezna država Mississippi, SAD: zaleđivanje drveća, linija elektroprijenosa, poledica

U saveznoj državi New Jersey uvedeno je ograničenje kretanja komercijalnog saobraćaja. Izuzeci su važili samo za prijevoznike hrane, goriva i medicinskih tereta, kao i za hitne službe i osoblje kritično važne infrastrukture.

Snažan udar pretrpio je i aviosaobraćaj: širom zemlje otkazano je više od 11.600 letova, a preko 16.000 je odgođeno. Na aerodromu Bangor u saveznoj državi Maine prilikom polijetanja srušio se privatni avion s 8 putnika.

Najmanje 21 savezna država proglasila je vanredno stanje.

Posljedice stihije bile su katastrofalne. U jeku oluje više od milion potrošača širom zemlje ostalo je bez električne energije. Masovna isključenja zabilježena su u saveznim državama Tennessee, Mississippi, Louisiana, Texas, Kentucky, Georgia, West Virginia i Alabama.

Vanredno stanje u 21 saveznoj državi SAD-a kao posljedica stihije: nestanak struje, grijanja, vode

U nekim gradovima ljudi su istovremeno ostali bez struje, pitke vode i grijanja.

U isto vrijeme veći dio SAD-a pogodio je ekstremni mraz koji je dosegao sve do Texasa i donjeg toka rijeke Mississippi. Subjektivni osjećaj temperature zbog vjetra spuštao se do −34 °C, a stvarni temperaturni pokazatelji su mjestimično bili za 22 °C niži od klimatske norme.

Očevici su se prisjećali ovih dana kao ispita izdržljivosti. Stanovnici gradova Memphis i Nashville pričali su da su spavali u jednoj prostoriji, u kapama i jaknama, štedjeli baterije telefona i palili automobile na svega nekoliko minuta kako bi se ugrijali. U Mississippiju su stotine ljudi provele noć u zaglavljenim automobilima na zaleđenom autoputu čekajući raščišćavanje puteva.

Zaleđen autoput u saveznoj državi Mississippi, SAD: ljudi tokom noći čekali raščišćavanje puteva u automobilima

Od oluje je u zemlji poginulo više od 100 ljudi. Mnogi su umrli od pothlađivanja — uključujući i one unutar sopstvenih domova gdje se temperatura spuštala skoro do vanjske. Jedan od najtragičnijih događaja desio se u Texasu, gdje su trojica malene braće propala kroz led na zaleđenom ribnjaku.

Desetine djece i odraslih završilo je u bolnicama zbog trovanja ugljenmonoksidom — ljudi su se pokušavali ugrijati koristeći generatore i grijalice na nesiguran način.

Oluja je nanijela kolosalnu ekonomsku štetu u iznosu do 115 milijardi dolara, što je, po procjeni stručnjaka AccuWeathera, čini najskupljim vremenskim događajem od vremena šumskih požara u rejonu Los Angelesa u januaru 2025. godine.

Kanada

U Kanadu je ova zimska oluja donijela anomalne snježne padavine i ekstremno niske temperature, što je izazvalo saobraćajni kolaps, prekide u snabdijevanju električnom energijom i primoralo na zatvaranje škola i univerziteta.

25. januara na međunarodnom aerodromu Toronto Pearson palo je 46 cm snijega, što je postao dnevni rekord. Kao rezultat, više od 600 letova je otkazano ili odgođeno.

U januaru 2026. godine u gradu Toronto palo je 88,2 cm snijega, što je, po podacima Ministarstva okoliša Kanade, bio najveći pokazatelj u čitavoj historiji mjerenja od početka vođenja evidencije 1937. godine.

Anomalne snježne padavine u Torontu, Kanada — najjače u čitavoj historiji mjerenja od 1937. godine

Obično poslije jakog snijega nastupa zatopljenje, ali ovog puta je temperatura ostala krajnje niska, što je pogoršalo posljedice.

Kanadski Crveni krst otvorio je privremeno sklonište u predgrađu Montreala, u gradu Côte-Saint-Luc, nakon što su hiljade stanovnika tokom velikih hladnoća ostale bez struje.

A u provinciji Saskatchewan mjestimično se mraz s vjetrom osjećao kao −49 °C.

Na otoku Newfoundland ledena kaša – mješavina kristala leda i vode — blokirala je vodozahvat na najvećoj hidroelektrani u regionu Bay d'Espoir, smještenoj u provincijama Newfoundland i Labrador, što je dovelo do njenog potpunog zaustavljanja prvi put od 1967. godine. Za čišćenje su angažovani ronioci koji su, uprkos ledenoj vodi, koristili zračne kompresore kako bi uklonili led.

Turska

30. januara snažni pljuskovi obrušili su se na provincije Mersin i Adana, izazvavši katastrofalne poplave.

Katastrofalne poplave u provinciji Mersin, Turska: bučni tokovi nose sve na svom putu

U Mersinu su se rijeke i potoci izlili iz korita. Ulice i bulevari pretvorili su se u bujične tokove koji su potopili desetine automobila. Most u rejonu Dağlı nije izdržao pritisak i srušio se. Voda je prodrla u kuće i na poljoprivredna zemljišta, potopivši, između ostalog, zgradu Alatskog naučno-istraživačkog instituta za hortikulturu.

U Adani su obilne kiše prepunile kanale. U rejonu Sarıçam, groblje Buruk je potpuno završilo pod vodom. Putevi su se pretvorili u neprohodna jezera u kojima su automobili proklizavali i ostajali zaglavljeni. Pljuskovi su izazvali dva odrona kamenja u provinciji. Jedan je blokirao trasu kod prevoja Obrukbeli, a drugi — cestu u rejonu Tapan.

U provinciji Adana, Turska, snažne kiše izazvale prelijevanje kanala kod groblja, uslijed čega je potopljeno na desetine grobova

Ljudske žrtve su izbjegnute. Ali materijalna šteta je kolosalna: stotine potopljenih kuća i preduzeća, isprani putevi i uništena infrastruktura. 

Oluja „Kristin“

U noći na 28. januar snažna atlantska oluja „Kristin“ obrušila se na Pirinejsko poluostrvo.

Brzo ojačavši iznad okeana, olujni sistem je stigao do obale Portugala, postavši za zemlju pravi klimatski šok. U pojedinim rejonima udari vjetra premašivali su 180 km/h. A u općini Soure zabilježena je vrijednost od skoro 209 km/h, što je premašilo rekord postavljen 13. oktobra 2018. godine, kada je tokom oluje „Leslie“ brzina vjetra dostizala 176,4 km/h.

Razorne posljedice uragana „Kristin“ u Portugalu: pet poginulih, otkinuti krovovi zgrada, blokirani putevi, narušeno snabdijevanje električnom energijom

Širom zemlje oborena su stabla i pokidani krovovi kuća.

U gradu Figueira da Foz snažan vjetar srušio je panoramski točak. U Leiriji je ozbiljno stradao stadion. U Coimbri su razaranja zahvatila nekoliko aviona i hangare općinskog aerodroma. A u zrakoplovnoj bazi u Monte Realu udari vjetra oštetili su lovce F-16.

Preko 800.000 ljudi u centralnim i sjevernim dijelovima Portugala ostalo je bez električne energije. U nizu općina prekinute su veze, grijanje i snabdijevanje vodom, a javni prijevoz je stao.

Na obali je oluja izazvala talase visine 14 m, što je stvorilo dodatnu prijetnju za priobalna područja i luke.

Po podacima od 29. januara, stihija je u Portugalu odnijela živote 5 ljudi. Krećući se prema istoku, oluja se obrušila na južne i centralne regione Španije. U Andaluziji i okolini Malage zabilježeni su snažni vjetrovi i pljuskovi, a saobraćaj je bio paralizovan. U gradu Torremolinosu stablo je palo na kuću, što je uzrokovalo pogibiju jedne žene.

Posljedice oluje „Kristin“ u Španiji

U okolinu Madrida oluja je donijela naglo zahlađenje i snježne padavine, rijetke za taj region. Kao rezultat, škole su zatvorene, a na putevima su se stvorile gužve.

„Kristin“ nije bila samo još jedna vantropska oluja. Prošla je kroz eksplozivno jačanje, kada je pritisak naglo pao za svega nekoliko sati, a brzina vjetra dostigla vrijednosti uporedive s vjetrom tropskog uragana 2. ili 3. kategorije.

To je učinilo „Kristin“ jednom od najjačih i najrazornijih zimskih oluja posljednjih godina na Pirinejskom poluostrvu.

Brazil

25. januara u glavnom gradu zemlje, Braziliji, tokom oluje munja je udarila direktno u gomilu ljudi okupljenih na političkom mitingu.

Ukupno je stradalo 89 ljudi. 11 ljudi je stradalo od direktnog udara munje, dok je još 36 zadobilo povrede povezane s padovima, istegnućima ligamenata i pothlađivanjem — svi su prebačeni u bolnice u regionu, dok je ostalima pomoć pružena na licu mjesta.

Udar munje na ljude koji su učestvovali na mitingu u gradu Braziliji, Brazil

Očevici pričaju da je odmah poslije udara nekoliko ljudi izgubilo svijest. Čak i oni koji nisu zadobili fizičke povrede trebali su medicinsku pomoć zbog snažnog šoka i nervne napetosti.

Ovakav broj stradalih od udara munje postao je najveći u čitavoj historiji zemlje, uprkos činjenici da se, po podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE), u Brazilu registruje najveći broj grmljavinskih pražnjenja na svijetu — skoro 77,8 miliona udara u tlo godišnje.

Još jedan tragičan slučaj dogodio se 29. januara u općini Tramandaí, na sjevernoj obali savezne države Rio Grande do Sul. Munja je pogodila mladog muškarca koji se odmarao na obali mora. Uprkos svim naporima ljekara, nisu ga uspjeli spasiti — preminuo je u bolnici.

Alžir

Krajem januara značajan dio Alžira, uključujući glavni grad, našao se u vlasti razorne oluje. U gradu Magnia, provincija Tlemcen, brzina vjetra dostizala je 120 km/h, što odgovara snazi uragana.

Ovakvi pokazatelji smatraju se krajnje rijetkim za Alžir, gdje brzina vjetra rijetko premašuje 90 km/h.

U većini provincija proglašen je crveni nivo opasnosti. Obustavljena je nastava u obrazovnim ustanovama i zatvoreni su javni parkovi. Širom zemlje stihija je oborila mnoštvo stabala i stubova dalekovoda, izazvala urušavanja zidova, krovova i balkona zgrada, te oštetila cestovnu infrastrukturu.

Oluja u Alžiru s brzinom vjetra do 120 km/h: oboreno mnoštvo stabala i stubova dalekovoda, urušeni zidovi, krovovi i balkoni zgrada, oštećena cestovna infrastruktura

Zbog obilnih kiša u nekoliko provincija naglo su se napunili vadi — suha riječna korita, karakteristična za pustinjske i polupustinjske regione Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, što je dovelo do iznenadnih poplava.

U provinciji Relizane stradala je stoka, a u nizu komuna ljudi i automobili su se našli u vodenim zamkama. Na sreću, ljudske žrtve su izbjegnute.

Maroko

Obilne kiše izazvale su poplave velikih razmjera na sjeverozapadu Maroka. Najviše je stradao grad El Ksar el Kebir, region Tanger–Tetuan–Al Hoceima.

Poplave velikih razmjera uzrokovane obilnim kišama potopile su stambene četvrti u gradu El Ksar el Kebir, provincija Larache, region Tanger–Tetuan–Al Hoceima, Maroko

Ispuštanje vode iz prepune brane i nagli porast nivoa rijeka doveli su do toga da se snažne bujice obruše na grad, potopivši nekoliko stambenih naselja.

Za pomoć nastradalima vlasti su angažovale vojne jedinice za brzi odgovor. Više od 50.000 žitelja — skoro polovina stanovništva El Ksar el Kebira — evakuisano je, a glavni ulaz u grad privremeno je zatvoren.

Italija

25. januara na Siciliji se dogodilo veliko klizište, koje je izazvano anomalno snažnim padavinama oluje „Harry“. Ogroman dio zemlje odlomio se od grada Niscemija — popularnog ljetovališta s populacijom od oko 25.000 ljudi.

Veliko klizište na Siciliji, Italija: ogroman dio zemlje odlomio se od grada Niscemija

Nekoliko zgrada palo je s visine od 20 m, a još stotine su se našle na rubu mjesta urušavanja. Stanovnici su, ugledavši pukotine u zidovima, užurbano napustili svoje domove, ne ponijevši sa sobom ništa.

Više od 1.500 ljudi je evakuisano. Mnogi su pronašli utočište kod rođaka, dok su za stotine drugih vlasti organizovale privremene centre za smještaj u lokalnoj dvorani. Za sada nije poznato koliko će vremena ljudi morati tamo živjeti i hoće li se moći vratiti kući. Klizište je poremetilo saobraćaj na većem dijelu lokalne putne mreže. Škole su zatvorene, a grad je proglašen crvenom zonom.

Dužina klizišta duž padine brda već iznosi 4 km i ono ostaje aktivno: nastavlja se deformacija zemljine površine, pojavljuju se nove pukotine i urušavanja.

Po riječima šefa Nacionalne uprave za civilnu zaštitu, zabrinutost izaziva i to što se, po provedenim procjenama, ne pomijera samo vidljivi dio — čitava visoravan se pomijera prema ravnici Gela.

Masovno klizište u gradu Niscemi na Siciliji, Italija, ostavilo je kuće da vise nad provalijom, primoravši na evakuaciju

Ključnu ulogu u ovim anomalijama igraju mikro- i nanoplastika. Riječ je ne samo o zagađenju okoliša, već o svojstvima čestica plastike sličnim elektretima, zbog kojih one ne samo da pojačavaju klimatske katastrofe, već i uništavaju organizam čovjeka.

Detaljnije o tome možete pogledati u prethodnim izdanjima i u izvještaju „Nanoplastika u biosferi. Od molekularnog utjecaja do planetarne krize“. Fundamentalno rješenje problema leži u tome da se mikro- i nanoplastika učine sigurnim — da se iz aktivnog i opasnog agensa pretvore u inertnu prašinu, odnosno da se česticama plastike oduzme sposobnost akumulacije i zadržavanja elektrostatičkog naboja. Pritom, ovaj proces treba započeti ne kroz godine, već upravo sada.

I ovdje je važno naglasiti: u ovom pitanju naučni tim ALLATRA već je ispunio jedan od ključnih zadataka svakog istraživanja — utvrđen je osnovni uzrok.

Konačno rješenje još nije pronađeno, ali samo utvrđivanje uzroka štedi svjetskoj naučnoj zajednici decenije rada i kolosalne resurse. 

Ako se uspije oduzeti elektrostatički naboj mikro- i nanoplastici, pokrenut će se prirodni mehanizmi samoobnove. Ne samo da ćemo smanjiti njen razorni utjecaj na zdravlje čovjeka, već ćemo moći ukloniti i višak energije koji se danas akumulira, pojačavajući geodinamičku krizu i prirodne katastrofe. Razmjena toplote u okeanu i atmosferi počeće se vraćati u ravnotežu, a suvišna toplota iz unutrašnjosti Zemlje ponovo će moći odlaziti u svemir.

Razmjere zadatka su ogromne. Za to su potrebna složena istraživanja, skupa oprema i hiljade eksperimenata širom planete. Ali sve što je potrebno već postoji — postoje laboratorije, stručnjaci i infrastruktura. Nedostaju samo uslovi za zajednički, koordinisani rad. Štaviše, čovječanstvo već ima pozitivno iskustvo međunarodne saradnje naučnika s jedinstvenim postavljenim zadatkom, naprimjer, u projektu „Genom čovjeka“.

Projekt „Genom čovjeka“ — otvoreni javni projekt koji je ujedinio hiljade istraživača širom svijeta u procesu dešifrovanja ljudske DNK. U radu na projektu učestvovalo je više od 20 univerziteta i istraživačkih centara iz 6 zemalja, koji su formirali međunarodni konzorcij za sekvenciranje ljudskog genoma.

A to znači da možemo primijeniti ovo iskustvo i na problem nanoplastike. Jedini pokretač iznalaženja rješenja — sami su ljudi. Vrijeme je da prestanemo čekati da neko dođe i sve riješi.

To je kao s pacijentom: dijagnoza je već postavljena, uzrok bolesti je poznat. Ali liječenje počinje tek onda kada sam pacijent prizna problem i zatraži pomoć. Danas je taj pacijent čitavo čovječanstvo. I dok smo još sposobni misliti, razumjeti i djelovati — ostaje nam šansa da promijenimo situaciju i pružimo budućnost ne samo sebi, već i sljedećim generacijama.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: