Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 12. do 18. studenoga 2025. godine

Svijet oko nas mijenja se brže nego što uspijevamo shvatiti. Ono što se ranije činilo pustolovinom i provjerom sebe, danas može postati smrtonosan rizik. O najekstremnijim događajima proteklog tjedna, od 12. do 18. studenoga 2025. godine, i od čega ćemo se morati odreći u skorije vrijeme saznat ćete upravo sada.

Italija

Od 14. do 17. studenoga sjever Italije našao se pod udarom ekstremnog nevremena. Najozbiljnija razaranja pogodila su regije Liguriju, Toskanu i Furlaniju-Julijsku krajinu.

Posebno žestoko stihija se ispoljila u Liguriji. U luci grada Genove moćni tornado prevrnuo je teretne kontejnere poput igračaka.

Razorni tornado prevrnuo je automobile na ulicama grada Genove, regija Ligurija, Italija

A na obali, između četvrti Voltri i Sestri Ponente, mikroporiv je oštetio zgrade i iščupao stabla s korijenjem. Jedno od njih u potpunosti je blokiralo rad uspinjače Sant’Anna. U četvrti Pegli urušavanje zida izazvalo je isključenje plina i električne energije.

U gornjem dijelu Genove za nekoliko sati palo je oko 240 mm padalina. Kao rezultat, rijeka Fegino izašla je iz korita, poplavivši podzemne prolaze i oštetivši prometnu infrastrukturu.

U regiji Toskani jake oluje s grmljavinom isprovocirale su velike poplave u provincijama Pisa, Livorno, Lucca, Pistoia, Prato i Firenca.

17. studenoga u regiji Friuli-Venezia Giulia, između gradova Palmanova i Gorizia, za šest sati meteorološke postaje zabilježile su gotovo 1,5-mjesečnu normu padalina— 152 mm (prosječna mjesečna norma za studeni — 104 mm).

Obilne kiše izazvale su veliku poplavu u naselju Versa, provincija Gorizia, regija Friuli-Venezia Giulia, Italija

Posljedice su bile tragične. U općini Cormons klizište je srušilo tri stambene kuće, pri čemu je poginulo dvoje ljudi. U naselju Versa izlijevanje rijeke Torre prisililo je na evakuaciju oko 300 stanovnika. U regiji je proglašeno stanje izvanredne situacije.

Oluja „Claudia”

Prostrano područje niskog tlaka, koje je početkom studenoga već donijelo rane hladnoće i snježne padaline u Kanadu i SAD, prešlo je Atlantik i stiglo u Europu. Meteorološka služba Španjolske dala je ovoj oluji ime „Claudia”.

Od 11. studenoga u španjolskoj regiji Galicija za dan je palo do 150 mm padalina — ulice su se pretvorile u bujične tokove, a lokalne rijeke počele su se naglo izlijevati iz korita.

Oluja „Claudia” dovela je do poplava na ulicama španjolskih gradova

Do 14. studenoga topao i vlažan zrak sudario se s hladnom zračnom masom nad sjevernijim dijelovima Europe, stvarajući pojas kiše koji se prostirao od zapadne Irske do Rusije.

Na Portugal se oluja obrušila razornom snagom. 

U gradiću Fernan-Ferra, nedaleko Lisabona, voda je noću prodrla u kuću starijeg bračnog para; nažalost, nisu uspjeli izvući se i poginuli su. U okrugu Faro kiše i jaki vjetar s udarima do 112 km/h izazvali su masovno padanje drveća i isključenja električne energije. 

U naselju Azeitão, općina Setúbal, zbog klizišta se urušila cesta, potpuno blokirajući promet u oba smjera.

Posljedice oluje „Claudia” u Portugalu: u naselju Azeitão, općina Setúbal, cesta se urušila nakon odrona zemljišta

Najdramatičnija epizoda dogodila se u Albufeiri (regija Algarve), popularnom turističkom gradu na jugu Portugala. Ovdje je nastao tornado koji je udario po restoranu hotela ujutro, upravo u trenutku kada je tamo doručkovalo nekoliko desetaka ljudi. Kao rezultat — 28 ozlijeđenih, među njima je bilo šestero djece od dva mjeseca do sedam godina, a četvero ljudi bilo je hospitalizirano s ozbiljnim ozljedama.

Također, vihor je protutnjao po kampu. Jedna žena koja se odmarala u kamperu poginula je. 15. studenoga još jedan tornado pogodio je općinu Silviš, ostavivši dvoje ljudi bez krova nad glavom.

Po podacima Nacionalne uprave za izvanredne situacije i civilnu zaštitu (ANEPC), u cijeloj su zemlji registrirana 3.363 incidenta povezana s nevremenom.

Stigavši do Velike Britanije, oluja „Claudia” izazvala je jake poplave u Engleskoj i Walesu.

Poplave u Velikoj Britaniji nakon prolaska oluje „Claudia”

U gradu Monmouth tijekom noći palo je gotovo 120 mm kiše — više od mjesečne norme. Rijeka Monnow prešla je preko zaštitnih objekata, te su se 16. studenoga stanovnici probudili ugledavši veći dio grada pod vodom. 

U Engleskoj bila su na snazi deseci upozorenja na poplave, a na jugu su bile zatvorene željezničke linije zbog srušenog drveća i visoke razine vode. 

U Irskoj su posebno teško stradale grofovije Wexford i Laois. Rijeke su se izlile iz korita, poplavljene su kuće i poduzeća. Po podacima ESB Networks, oko 5.000 ljudi ostalo je bez električne energije. 

U Francuskoj je oluja „Claudia” uzrokovala neuobičajenu vrućinu za ovo doba godine: zbog pritoka suptropskog zraka na jugozapadu zemlje temperatura je dosegnula gotovo 30 °C, što je postalo novim studeničkim rekordom.

Saudijska Arabija

Od 12. studenoga niz jakih oluja obrušio se na veći dio Saudijske Arabije. 

Po podacima Ministarstva okoliša, vodnih resursa i poljoprivrede, 16. studenoga 49 stanica za praćenje zabilježilo je padaline: kiše su padale u Medini, Meki, Rijadu, El-Kasimu, Istočnoj provinciji, Al-Bahi, Asiru i drugim mjestima. U nekim regijama proglašen je crveni stupanj opasnosti.

Poplavljena područja u Saudijskoj Arabiji nakon jakih pljuskova

Osobito su stradala priobalna područja, gdje je brzina vjetra dosezala 50 km/h, a valovi su se dizali do 2,5 m.

Najveća količina padalina zabilježena je na postaji Sabt Al-Jarah: u gradu Al-Qunfudah, regija Meka, u razdoblju od 9:00 15. studenoga do 9:00 16. studenoga palo je više od 32,2 mm kiše. Snažni tokovi blata prekrili su ulice. Voda je blokirala promet i prisilila vozače da napuste automobile. Na cestama su se teški kamioni otežano kretali zbog jakog vjetra i pljuska.

16. studenoga na postaji Al-Rukna u Al-Muvaijhi, naselju s izuzetno sušnom klimom, gdje za godinu u prosjeku padne tek oko 30 mm kiše, za jedan dan palo je 80 % godišnje količine padalina — 24,2 mm.

U provinciji Medina oluja se obrušila na industrijsku zonu Yanbu — jedan od najvećih svjetskih centara za preradu nafte i petrokemiju. Stihija je oštetila niz stupova visokonaponskih dalekovoda, što je narušilo rad električne mreže objekta.

Stihija je srušila stupove dalekovoda u industrijskoj zoni Yanbu, provincija Medina, Saudijska Arabija

Indonezija

13. studenoga, nakon obilnih kiša, u selu Cibeunying, okrug Cilacap u provinciji Središnja Java, pokrenulo se veliko klizište, izazvavši slijeganje tla do dubine od 2 m i stvaranje pukotine duljine 25 m. 

Ispod sloja zemlje ostali su zatrpani deseci kuća, od kojih se osam potpuno urušilo. Površina stradalog područja iznosila je oko 6,5 ha. Bile su zatrpane i lokalne ceste, što je otežalo pristup stradalom području.

U operaciji potrage i spašavanja sudjelovalo je 520 stručnjaka i 19 pasa. Mjestimčno je debljina odronjenog tla dosezala 8 m, zbog toga je angažiran 21 bager. Rad spasilaca ozbiljno su otežavali jaka kiša i olujni vjetar.

Radovi traganja i spašavanja u selu Cibeunying, gdje je snažno klizište zatrpalo stambene kuće, okrug Cilacap, provincija Središnja Java, Indonezija

Po podacima od 17. studenoga, kao rezultat tragedije poginulo je 16 ljudi, a još 7 se vodi kao nestalo.

Bliski istok

13. studenoga na Izrael se obrušila oluja, stavljajući točku na rekordno vruć i suh početak studenoga. Gradove na sjeveru zemlje zahvatili su pljuskovi s grmljavinom i munjama, potoci vode poplavili su ulice, a mjestimice je pala tuča.

U području plaže Palmachim pojavila se rijetka vodena pijavica, a u naselju Binyamina–Giv'at Ada munja je zapalila drvo.

Do večeri su se padaline pojačale: na obali, od grada Hadere do Aškelona, u sat i pol palo je 61 mm kiše i ulice su se brzo našle pod vodom. A u Tel Avivu je čovjek pao s mokrog balkona i hospitaliziran je s ozljedama srednje težine. U Jeruzalemu je jak vjetar obarao drveće, a na aerodromu Ben-Gurion zbog pljuskova došlo je do kašnjenja letova.

Poplavljene ulice Izraela nakon obilne kiše: automobili do pola uronjeni u vodu

Do jutra 14. studenoga oluja je već zahvatila cijelu zemlju. Meteorološka služba upozorila je na rizik od iznenadnih poplava, a Ministarstvo zdravstva privremeno je ograničilo kupanje zbog mogućeg dospijeća otpadnih voda u moru.

Isti vremenski sustav doveo je do teških posljedica u Pojasu Gaze. U noći 14. studenoga pljuskovi su poplavili prepune kampove raseljenih ljudi. Ceste su se pretvorile u bujične tokove, a voda u šatorima dizala se iznad 10 cm. Obitelji koje žive pod krovovima od cerade probudile su se jer su im kreveti plivali u blatu.

Tijekom godina rata uništeni su sustavi vodoopskrbe i kanalizacije, te su s kišom u kampove prodrle otpadne vode i otpad. Komunalne službe primale su stotine poziva na sat, no pomoći gotovo da i nije bilo čime — resursi su se iscrpili. Mnogi šatori su se srušili pod težinom kiše, ljudi su cijelu noć pokušavali učvrstiti ih, ispumpavati vodu i spašavati posljednje stvari.

Nakon jake kiše u Pojasu Gaze poplavilo je kampove za raseljene ljude

Oluja u Gazi pretvorila se u humanitarnu katastrofu — a to je tek početak zimske sezone.

Južna Amerika

17. studenoga izvantropska ciklona obrušila se na Patagoniju i postala uzrokom niza izvanrednih događaja u Argentini, Čileu i susjednim zemljama.

Patagonija je prostrana geografska regija na jugu Južne Amerike, smještena na teritoriju Argentine i Čilea. Južna Amerika.

U gradu Comodoro Rivadavia oluja je nadmašila sve što su lokalni stanovnici, naviknuti na snažne vjetrove, smatrali „normom”. Službeno su zabilježeni udari vjetra do 150 km/h. Vjetar je obarao drveće, otkidao krovove, razarao zgrade i prekidao električne vodove. Grad je ostao bez vode, bile su zatvorene ustanove, otkazani letovi, a remontne brigade radile su na granici mogućnosti.

A na naftnim poljima u Cerro Dragónu mjerni uređaji su dugo vremena pokazivali nevjerojatnih 312 km/h s udarima do 352 km/h.

Posljedice izvantropske ciklone izašle su daleko izvan granica Patagonije. Ona je izrodila anomalnu pojavu po svom intenzitetu i razmjerima.

Snažan vjetar podigao je veliku količinu sitnih krutih čestica s isušenog tla Patagonije, kao rezultat toga nastao je ogroman oblak prašine koji se proširio preko istočne Argentine, dosegnuvši Urugvaj i obalu brazilske države Rio Grande do Sul.

Anomalni oblak prašine iz Patagonije prekrio je Argentinu

Obično ovamo prašina i dim dolaze sa sjevera — gotovo svake godine donose ih vjetrovi od šumskih požara u Brazilu.

Dolazak oblaka prašine s juga — pojava je bez presedana. Ciklona je dovela do tragedije u planinama na jugu Čilea. U nacionalnom parku Torres del Paine stihija je zahvatila izolirani kamp Los Perros, do kojeg se može doći samo za četiri do pet sati hoda od posljednje transportne točke.

Park Torres del Paine, jedno od najpoznatijih mjesta u Čileu, smješten je između Anda i patagonske stepe. Tijekom sezone 2024.–2025. godine posjetilo ga je oko 380.000 ljudi, uključujući brojne strane turiste koje su privukle njegove staze, jezera, ledenjaci i planine. 

Grupa turista koja se uspinjala na prijevoj John Gardner upala je u jaku snježnu oluju, gotovo nultu vidljivost i vjetar brzine do 200 km/h. Spasioci su radili u krajnje teškim uvjetima, no žive su uspjeli pronaći samo četvoricu. Petero ljudi, nažalost, poginulo je.

Ova tragedija nije samo strašna vijest. Ona zorno pokazuje kako se svijet oko nas promijenio.

Ekstremni oblici odmora ranije su se smatrali izazovom samome sebi, načinom da se provjere vlastite snage i izađe iz okvira uobičajenog. Nekoga oni motiviraju, nekoga oduševljavaju, a netko to želi ponoviti.

Klima se mijenja znatno brže nego što smo navikli misliti, i to više nisu apstraktne riječi — to su vrlo konkretni rizici. Atmosferska cirkulacija postala je nepredvidiva: olujni sustavi rađaju se praktički niotkuda, a čak i najkraće prognoze, koje su ranije bile dovoljno točne i kojima su turističke grupe mogle vjerovati, sve češće zakazuju.

Tamo gdje desetljećima nije bilo odrona, oni se iznenada događaju. Temperatura skače, vidljivost pada, i mnogi uobičajeni prirodni signali, po kojima su se iskusni ljudi cijeli život orijentirali, više ne funkcioniraju.

Kao rezultat ne stradavaju samo oni koji odlaze na ekstremne ture. Ugroženi su i spasioci — ljudi koji idu u najopasnije zone jer znaju da moraju pomoći, no u takvim uvjetima ponekad čak ni oni ne mogu krenuti na vrijeme u potragu zbog previsokog rizika za vlastitu sigurnost.

Važno je upamtiti: svatko od nas odgovoran je za primjer koji pokazuje drugima. Ponekad podražavanje nastaje jednostavno iz želje biti kao ti “kul” momci, i upravo na onima koji daju taj primjer leži odgovornost.

Iz toga neizbježno slijedi jednostavan zaključak: danas ekstremni turizam više nije način da se osjeti adrenalin ili dokaže sebi da možeš više. To je postala igra s previsokim ulogom.

Mi ne pokušavamo nekoga odvratiti od snova. Predlažemo da se pogleda stvarnost — takva kakva ona jest danas. U današnjim klimatskim uvjetima svaki pohod, svaki rizičan uspon, svaka ekstremna vodena ruta više ne nalikuju na ono što smo navikli smatrati normom. Prijašnje iskustvo — čak i ono najuspješnije — više nije jamstvo sigurnosti. Za rastanak sa životom dovoljan je jedan nepredviđeni trenutak.

To se može objasniti jednostavnom metaforom: zamislite čovjeka koji voli plesati. To je njegova radost, njegov život. No jednog dana on slomi nogu. I neko vrijeme plesati jednostavno nije moguće — ne zato što je on postao lošiji, već zato što tijelo treba oporavak. Tako je i s našim planetom: neki procesi koji su ranije radili kao sat, sada su narušeni. I postoje stvari od kojih privremeno treba odustati, unatoč želji da ih ostvarimo.

To nije zabrana ni osuda. To je poziv uvidjeti promjene i čuvati sebe i druge ljude. Život čovjeka je ono najvrjednije i on je važniji od bilo kakvih osvojenih vrhova.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: