Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 1. do 23. siječnja 2026. godine

2026. godina započela je čitavim nizom klimatskih udara: mrazevi, obilno padanje snijega, uraganski vjetar i poplave obrušavali su se na zemlje. 

Uobičajeni scenariji prestali su funkcionirati. I u ovom izdanju monitoringa kataklizmi od 1. do 23. siječnja 2026. godine vidjet ćete kako se uobičajeno vrijeme u trenu može pretvoriti u izvanrednu situaciju.

Europa

6. siječnja Europom je zavladala surova zimska stihija.

U Francuskoj je zbog poledice i intenzivnog padanja snijega na cestama došlo do niza prometnih nesreća, u kojima je poginulo pet ljudi.

U Nizozemskoj je zrakoplovna kompanija KLM otkazala više od 1 000 letova zbog nastale nestašice antifriza za obradu zrakoplova protiv zaleđivanja, što je izazvalo kaos u terminalima i višesatne redove.

Na Balkanu je kombinacija obilnog padanja snijega i obilnih kiša dovela do poplava i nestanka električne energije.

Poplava na Balkanu: zgrada poplavljena nakon obilnih kiša i snijega

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, palo je oko 40 cm snijega, pod čijom su težinom pala brojna stabla.

A u Hrvatskoj, na obali, u gradu Povilu, zabilježen je jak vjetar s udarima do 144 km/h.

U Velikoj Britaniji mraz je dosegnuo −12,5 °C — stotine škola bilo je zatvoreno, a rad željezničkog i cestovnog prometa bio je poremećen.

Na sjeveru Italije zabilježene su negativne temperature. U mnogim gradovima smještenima u ravnicama, uključujući Bolognu, pao je snijeg. U Rimu su obilne kiše dovele do porasta razine rijeke Tibar i rušenja stabala u parkovima zbog prezasićenosti tla vodom.

U Španjolskoj su snijeg i hladnoća uzrokovali obustavu prometa prigradske željezničke linije u blizini Madrida te poremetili promet na više od 40 cesta.

Na sjeverozapadu Grčke zimska oluja bila je praćena razornim tornadom koji je protutnjao kroz gradić Kalpaki, regija Epir: iščupani su deseci stabala, uništena je peradarska farma na kojoj je stradalo oko 30 000 kokoši. Oštećenja je pretrpjela i vojna baza.

Tornado u regiji Epir, Grčka: uništena peradarska farma, stradalo 30 000 kokoši

Od 8. siječnja Europu je pogodila oluja Goretti.

Francuska je najteže stradala: u gradu Barfleuru udari vjetra dosezali su 213 km/h. Oko 380 000 kuća ostalo je bez električne energije, oborene su tisuće stabala, a obalni gradovi, uključujući Étretat i Fécamp, bili su poplavljeni. Luka Dieppe bila je zatvorena zbog podizanja razine mora uzrokovanog olujnim naletom. Masovne žrtve izbjegnute su zahvaljujući tome što je stihija udarila duboko u noći, kada su se ljudi nalazili u svojim domovima.

Posljedice oluje Goretti u Francuskoj: jak vjetar oborio stabla

U Velikoj Britaniji oluja Goretti je donijela udare vjetra do 160 km/h. Kao rezultat, bez električne energije ostalo je 57 000 kuća. Na otoku St Michael’s Mount stihija je srušila gotovo 80 % stabala. U zemlji je obustavljen željeznički promet, a u zračnoj luci Heathrow otkazano je oko 70 letova. Jedan čovjek je poginuo kada je na njegov kombi palo stablo.

Njemačku je zimska oluja Goretti (u zemlji poznata kao „Elli“) paralizirala obilnim padanjem snijega i mećavama. Na sjeveru zemlje potpuno je zaustavljen međugradski željeznički promet, a veliki prometni čvor Hannover bio je blokiran. Na cestama su se formirale višekilometarske kolone zbog zaglavljenih kamiona. U Bavarskoj su tri čovjeka poginula u prometnim nesrećama na zaleđenim cestama. Oluja je prisilila na zatvaranje tvornicu Volkswagena u Emdenu. U bolnicama, osobito u Hamburgu, zabilježen je nagli porast broja pacijenata s ozljedama.

Njemačkom zavladala zimska oluja Goretti: mećave i snježne oborine paralizirale su promet

U Belgiji je oluja dovela do stotina poziva hitnim službama zbog oborenih stabala. Brzina vjetra dosezala je 100 km/h.

U Srbiji su neka područja ostala bez električne energije nekoliko dana.

U Mađarskoj je temperatura u jednoj planinskoj dolini pala gotovo do −33 °C.

U glavnom gradu Češke, Pragu, snijeg je paralizirao promet.

A u Rumunjskoj je oko 4 000 kuća ostalo bez struje. 

10. siječnja u grčkoj općini Alexandroupoli, prema podacima meteorološke postaje Nacionalnog opservatorija u Ateni, tijekom grmljavinske fronte koja je stigla iz Egejskog mora, iznenada se obrušio olujni udar bez presedana, čija je brzina dosegla 154,5 km/h. Trajao je svega nekoliko minuta, no za sobom je ostavio velika razaranja.

Vjetar je lomio ogromna stabla, a neka je čupao zajedno s korijenjem — samo duž obale iščupano je više od 150 stabala — što je dovelo do oštećenja vozila i zatvaranja gotovo svih gradskih parkova.

Jak vjetar iščupao stabla s korijenjem u općini Alexandroupoli, Grčka

U obalnoj zoni grada razbijene su staklene fasade, a također i oštećene konstrukcije zgrada. U jednom kafiću posjetitelji su u panici tražili zaklon dok je olujni vjetar bjesnio unutar objekta.

Ozbiljno su stradala plovila, mnoga su doslovno izbačena na obalu. U zračnoj luci „Demokrit“ vjetar je oštetio tri školska zrakoplova.

Uzrok ove pojave bili su snažni silazni zračni tokovi iz grmljavinske fronte, poznati kao mikroudari (microbursts). Po riječima meteorologa Theodorosa Antonopoulosa, pojava je bila lokalna i krajnje teška za prognoziranje.

Od 20. siječnja po Europi je udarila još jedna snažna oluja — sredozemna ciklona Harry.

Obrušila se na jug Italije, zahvativši kontinentalnu Kalabriju, kao i otoke Siciliju i Sardiniju. Masovne poplave, klizišta i razaranja zabilježeni su kako u obalnim, tako i u unutarnjim područjima. Voda je poplavila ulice, automobile i prizemlja zgrada, a ljude su evakuirali čamcima.

Posebno teška situacija nastala je u gradovima Cataniji na Siciliji i Catanzaru u Kalabriji, gdje su poplave i razaranja infrastrukture dosegnuli maksimalne razmjere.

Silina oluje Harry obrušila se na Siciliju, Italija

Šteta od udara stihije samo na Siciliji, prema preliminarnim procjenama, premašila je 1 milijardu eura. 

Duž Jonske obale oluja je izazvala valove visine do 10 m. Oni su uništili obalne šetnice, oštetili luke i potopili ribarske brodove, a u općini Santa Teresa di Riva uništili su dio obalne ceste.

U Sicilijanskom tjesnacu, između Sicilije i Malte, oceanografska bova Talijanskog nacionalnog instituta ISPRA zabilježila je val visine 16 m — najviši ikada registriran u Sredozemnom moru.

Oluju su pratile ekstremne oborine. U općini San Sostene u 72 sata palo je gotovo 570 mm kiše, što je premašilo polugodišnju normu oborina i dovelo do iznenadnih poplava i klizišta. Trajektni promet prema malim otocima bio je gotovo u potpunosti zaustavljen, a neka su naseljena mjesta ostala izolirana.

Oluja Harry izazvala je snažne poplave u regiji Kalabriji, Italija

Na Malti je ciklona izazvala ozbiljne poremećaje u prometu i razaranja obalnih područja, osobito na jugu otoka.

Južna Amerika

Početkom siječnja u Južnoj Americi, gdje je sada vrhunac ljeta, vrijeme kao da se „preokrenulo“.

Od 4. siječnja na jugu Brazila, gdje bi u to vrijeme obično trebalo biti vruće, uspostavilo se anomalno hladno vrijeme.

U 70 gradova savezne države Rio Grande do Sul zabilježene su minimalne temperature ispod 10 °C. Stupci termometara u području Campos de Cima da Serra spuštali su se do +1,5 °C, a okolica se prekrila injem, što je krajnje netipično za vrhunac ljeta.

5. siječnja u općini São José dos Ausentes, savezna država Rio Grande do Sul, Tmin = +1,5 °C; u općini São Joaquim, savezna država Santa Catarina, Tmin = +1,8 °C.

Temperaturna anomalija u Južnoj Americi: prodor hladnog zraka na jug Brazila usred ljeta

U isto to vrijeme u Čileu su, naprotiv, zabilježene anomalno visoke temperature, koje su dosezale 42 °C. 4. siječnja u gradu La Unión Tmax = +42,4 °C; u općini Río Bueno Tmax = +41,4 °C.

Takva vrućina, jak promjenjiv vjetar i desetogodišnja suša potaknuli su opsežne šumske požare.

16. siječnja tisuće ljudi u regijama Biobío i Ñuble bile su prisiljene na evakuaciju već nekoliko sati nakon što se vatra počela strelovito širiti.

Najkritičnija situacija razvila se u općini Penco. U 2:30 noću požar je izmaknuo kontroli — formirao se vatreni vihor koji je doslovno gutao kuće. Stihija je dosegla razmjere bez presedana: plamen je stigao do mora, što se po riječima lokalnih žitelja, nikada ranije nije događalo.

Katastrofalne posljedice šumskog požara u regiji Biobío, Čile

Evakuirano je više od 50 000 ljudi, a više od 1 000 pronašlo je utočište u privremenim skloništima.

Jedan svjedok ispričao je da je dim bio toliko toksičan da su ljudi u žurbi napuštali domove u onome što su imali na sebi, ne ponijevši ništa sa sobom. Da su se zadržali makar 20 minuta, mogli su živi izgorjeti.

No bilo je i onih koji su odlučili ostati kako bi zaštitili svoju imovinu. Neke je to stajalo života.

U ovoj regiji ljudi žive u blisko povezanoj zajednici i dobro se poznaju, stoga se svaki gubitak osjeća osobito bolno. U požaru je poginulo 20 ljudi.

Stradao je i strateški važan obalni gradić Lirquén — jedna od glavnih luka regije i ključni prometni čvor koji povezuje Veliki Concepción s ostatkom Biobía.

Vatra je uništila više od 50 000 ha šuma, poljoprivrednih površina i plantaža, a oko 2 000 zgrada bilo je potpuno ili djelomično uništeno.

Posebnost aktualne požarne sezone postala je golema površina izgorjelih područja. Po riječima Miguela Castilla, direktora Laboratorija za inženjerstvo šumskih požara Sveučilišta u Čileu, izgorjela površina požarne sezone 2025.–2026. već je tri puta veća od pokazatelja tipične sezone. I to unatoč činjenici da broj požara ostaje unutar norme i čak ispod prosjeka.

Katastrofalne posljedice šumskog požara u regiji Biobío, Čile

To znači da manji broj požara nanosi znatno veću štetu, a takav trend postaje sve rašireniji u sezonama šumskih požara diljem svijeta.

12. siječnja na atlantsku obalu pokrajine Buenos Aires u Argentini iznenada se obrušio golemi val visine najmanje 5 m. 

More, koje je dotad bilo mirno, iznenada se povuklo na nekoliko minuta, a zatim se silovito obrušilo na obalu. U to je vrijeme vladala izrazita vrućina — maksimalna temperatura na postaji Nacionalne meteorološke službe (SMN) u gradu Mar del Plata dosegla je +38,7 °C — i plaže su bile prepune ljudi. Val je odnio kupače, kao i suncobrane, ležaljke i šatore za plažu. Spasioci fizički nisu mogli pomoći svima koji su se našli u opasnosti.

Iznenadni divovski val odnio ljude i opremu za plažu u provinciji Buenos Aires, Argentina

U gradu Santa Clara del Mar muškarca je odbacilo na stijene. Nažalost, poginuo je. 35 ljudi zadobilo je ozljede.

Stručnjaci su ovu pojavu klasificirali kao meteorološki tsunami — brzo i anomalno kolebanje razine mora, koje izvana nalikuje tsunamiju, ali nastaje bez potresa, pod utjecajem atmosferskih poremećaja, poput nagle promjene tlaka, snažne oluje ili hladne fronte koji se brzo kreću nad oceanom.

Tako je u luci grada Mar del Plata prije nadolazećeg vala razina mora naglo pala za 45 cm, a potom je uslijedio porast od gotovo 90 cm.

Vrijedi napomenuti da su meteotsunamiji praktički nepredvidivi, što ih čini krajnje opasnim pojavama.

Sunčeva aktivnost

18. siječnja na Suncu se dogodila snažna baklja klase X1.9 — jedna od najsnažnijih prema prihvaćenoj klasifikaciji.

Klase sunčevih baklji: A, B, C, M i X, gdje su X najsnažnije. X1.9 gotovo je dvostruko snažnija od minimalne baklje X1.

Prognoza sjeverne polarne svjetlosti nakon snažne baklje na Suncu

Događaj je bio praćen koronalnim izbacivanjem mase — oblakom nabijene plazme i magnetskih polja usmjerenih prema Zemlji.

Već 19. siječnja izbačaj je dosegnuo magnetosferu Zemlje i izazvao snažnu geomagnetsku oluju. Prema podacima Centra za prognoziranje svemirskog vremena Nacionalne uprave za oceane i atmosferu SAD-a (NOAA SWPC), njezina je razina dosegla vrijednost G4 — četvrtu po jačini kategoriju od pet mogućih.

Takve oluje mogu izazvati poremećaje u satelitskim sustavima, radiovezama i navigaciji, povećati otpor atmosfere za satelite u niskim orbitama i stvoriti preopterećenja u elektroenergetskim mrežama.

U isto vrijeme zabilježena je sunčeva radijacijska oluja razine S4. Ovaj događaj spada među rijetke i najsnažnije epizode XXI. stoljeća. Sunčeve radijacijske oluje klasificiraju se prema ljestvici S1–S5. S4 je vrlo jaka oluja, koja predstavlja povećan rizik za satelitsku elektroniku, astronaute i zrakoplovstvo na polarnim rutama.

Jedan od najupečatljivijih učinaka geomagnetske oluje bile su polarne svjetlosti, promatrane na sjevernoj hemisferi tijekom dvije noći, i to na geografskim širinama znatno južnijima od uobičajenih. Izvješća o aurorama stizala su iz Europe, uključujući Francusku, Španjolsku i jug Portugala, kao i iz središnjih saveznih država SAD-a.

Manifestacija snažne geomagnetske oluje: polarne svjetlosti zabilježene su u različitim dijelovima planeta

Takvo istodobno očitovanje ekstremne sunčeve aktivnosti događa se krajnje rijetko.

Demokratska Republika Kongo

13. siječnja, nakon dugotrajnih pljuskova u provinciji Sjeverni Kivu, u selu Burutsi, teritorij Walikale, pokrenulo se veliko klizište.

Katastrofa se dogodila noću i zatekla žitelje nespremne, dok je većina njih spavala. Bujice blata i krhotine stijena obrušili su se na selo, brišući sve pred sobom. Deseci stambenih kuća bili su potpuno uništeni ili zatrpani.

Potraga i spašavanje nakon klizišta u selu Burutsi, provincija Sjeverni Kivu, DR Kongo

Zatrpan je i dio ceste, životno važne za opskrbu regije. To je znatno otežalo provođenje spasilačke operacije i dostavu pomoći stradalima.

Kao rezultat, poginulo je 28 ljudi, još 20 je ozlijeđeno. Deseci obitelji ostali su bez krova nad glavom.

Australija

15. siječnja na jugozapadu savezne države Victorije obilne kiše izazvale su naglu poplavu: u 6 sati palo je više od 175 mm oborina, a na planini Cowley zabilježeno je više od 180 mm, što je postavilo novi dnevni rekord. Rijeke su se naglo izlile iz korita. Vodeni tokovi odnosili su automobile — deseci vozila završili su u oceanu. A ljudi su ostali blokirani u obalnim gradovima. Oko 400 stanovnika i turista evakuirano je iz nizina i kampova, a dvojicu muškaraca mogli su spasiti isključivo iz zraka.

Jaka poplava nakon rekordnih kiša u australskoj saveznoj državi Victoriji

Vrijedi napomenuti da su hitna SMS-upozorenja o poplavi stigla s velikim zakašnjenjem — 30 minuta nakon završetka evakuacije.

Po riječima operativnog direktora Službe hitne pomoći Alistaira Draytona, oni se nikada nisu susreli s takvom količinom oborina.

Zbog poplava, klizišta i oštećenja kolnika zatvorena je turistička atrakcija — Velika oceanska cesta.

Lokalni žitelji nazvali su ovu poplavu najjačom u povijesti regije i priznali da ih je stihija zatekla nespremne: svega tjedan dana ranije u regiji su bjesnjeli šumski požari, i planovi evakuacije bili su prilagođeni isključivo prijetnji vatre, ali ne i iznenadnom dolasku vode.

Rusija

Ova zima postala je za Kamčatku jedna od najtežih u posljednjim desetljećima i praktično se pretvorila u dugotrajnu snježnu blokadu.

Već u prosincu 2025. godine situacija je počela izlaziti izvan uobičajenih granica. U gradu Petropavlovsk-Kamchatsky u mjesec dana palo je više od tri mjesečnih normi oborina — 370 mm.

U siječnju 2026. godine snježne oborine samo su se pojačale. Od 13. do 16. siječnja na glavni grad pokrajine obrušilo se više od mjesečne količine oborina — 130 mm (uz prosječnu mjesečnu normu za siječanj od 110 mm).

Prema podacima Kamčatske uprave za hidrometeorologiju, visina snježnog pokrivača na meteorološkoj postaji Petropavlovsk-Kamchatsky dosegla je 171 cm, a u pojedinim dijelovima grada i prigradskim područjima nanosi su prelazili 250 cm.

Petropavlovsk-Kamchatsky, Rusija: nakon rekordnih snježnih oborina automobili su utonuli u snježnim nanosima

Čak je i na satelitskim snimkama glavni grad Kamčatskog kraja bio gotovo u potpunosti skriven pod gustim slojem snijega.

Takva snježna zima nije zabilježena u regiji više od 50 godina — od početka 1970-ih.

Oluju je pratio iznimno jak vjetar, mjestimice s udarima većim od 100 km/h, zbog čega se snijeg nije samo nakupljao, već je formirao uz zgrade guste snježne „dine“ visoke nekoliko katova. Ljudi su izlazili iz kuća skačući ravno u nanose. Snijeg je izguravao vrata i prozore nižih katova.

Posljedice anomalno snažne zimske oluje u gradu Petropavlovsk-Kamchatsky, Rusija

Ceste su bile zatvorene, nastava u školama otkazana, javni prijevoz zaustavljen, a gradska infrastruktura našla se u stanju kolapsa.

Lokalni žitelji primijetili su da ih prognoze meteorologa nimalo nisu pripremile na ono što se dogodilo. Smatrajući da će morati izdržati oluju nekoliko sati ili najviše propustiti jedan radni dan, mnogi su se našli blokirani u kućama na 5 dana bez zaliha hrane.

U nekim područjima došlo je do prekida opskrbe električnom energijom. Zgrade u privatnom sektoru, gdje se većina kuća grije na struju, ohladile su se u roku od nekoliko sati.

Stihija je dovela do ljudskih žrtava: dvojica starijih muškaraca poginula su zbog obrušavanja snijega s krovova, pri čemu se jednog uspjelo otkopati živog, ali je hitna pomoć zbog neočišćenih ulica stigla prekasno. Nakon tih događaja u gradu je uvedeno izvanredno stanje i proglašena opasnost od lavina.

Specijalna mehanizacija čisti goleme snježne nanose, Kamčatka, Rusija

Spasilačke službe fizički nisu stizale reagirati na sve pozive, pa su se ljudi udruživali kako bi samostalno otkopavali kuće, pomagali starijim susjedima i prevozili ih liječnicima. Po riječima žitelja, tek nakon potpunog raščišćenja grada postat će jasno koliko usamljenih starijih ljudi nije preživjelo ovaj snježni tjedan. 

Ranije se iznenadnost vremena uklapala u razumljive okvire — primjerice, kiša je mogla dovesti do iznenadne poplave, ali su sami procesi ipak ostajali predvidivi. Sada se situacija promijenila — scenariji se više ne podudaraju s očekivanjima.

Prisjetite se: u Australiji su se pripremali za požare, a dobili poplavu; u Argentini su se ljudi odmarali na plaži, a odnio ih je anomalan val; na Kamčatki su očekivali sezonsku oluju, a dobili višednevnu snježnu blokadu; usred ljeta u Brazil su iznenada stigle zimske hladnoće.

To više nisu pojedinačne rijetke anomalije, već stabilan trend. Sada se prijelaz od „uobičajenog vremena“ do izvanredne situacije skraćuje na sate ili čak minute, a ljudi se nalaze potpuno bespomoćni pred stihijom. I razlog je sve rjeđe u pogreškama prognoza, a sve češće u tome što meteorolozi jednostavno ne stižu pratiti procese koji se razvijaju prebrzo i izvan uobičajenih scenarija.

Čovječanstvo prolazi kroz teška vremena. Svim razumnim ljudima već je odavno jasno: nade da će se kataklizme same od sebe zaustaviti nema. Bez ciljanih djelovanja njihova će se učestalost i razorna snaga samo povećavati.

Čovječanstvo već sada ima mogućnost ukloniti utjecaj jednog od temeljnih čimbenika koji ne samo da pojačava prirodne katastrofe, već i ugrožava sam život na planetu. Riječ je o mikro- i nanoplastici. Pronalaženje načina da se liši elektrostatičkog naboja — danas je to naša jedina šansa da se uspori rast ovih ekstremnih procesa. Svaki dan nečinjenja su propuštene prilike i izgubljeni ljudski životi. Zato je sada, kao nikada prije, važan izbor, istina i djelovanje svakog čovjeka. Došlo je vrijeme stvoriti sve uvjete kako bi preživjelo cijelo čovječanstvo.

S video verzijom ovog članka možete se upoznati ovdje: