Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 01. do 23. januara 2026. godine

2026. godina počela je s čitavim nizom klimatskih udara: mrazevi, snježne padavine, uraganski vjetar i poplave obrušili su se na države.

Uobičajeni scenariji prestali su funkcionisati. I u ovom izdanju pregleda kataklizmi od 01. do 23. januara 2026. godine vidjet ćete kako se obično vrijeme u trenu može pretvoriti u vanrednu situaciju.

Evropa

06. januara Evropa se našla u vlasti surove zimske stihije.

U Francuskoj je zbog poledice i intenzivnih snježnih padavina na putevima došlo do serije nesreća u kojima je poginulo pet ljudi.

U Holandiji je aviokompanija KLM otkazala više od 1.000 letova zbog nastalog nedostatka antifriza za odmrzavanje aviona, što je izazvalo haos u terminalima i višesatne redove.

Na Balkanu je kombinacija obilnih snježnih padavina i jakih kiša dovela do poplava i prekida u snabdijevanju električnom energijom.

Poplava na Balkanu: zgrada potopljena poslije obilnih kiša i snježnih padavina

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, palo je oko 40 cm snijega, pod čijom težinom su se srušila brojna stabla.

A u Hrvatskoj, na obali, u gradu Povile, zabilježen je snažan vjetar s udarima do 144 km/h.

U Velikoj Britaniji mraz je dostigao -12,5 °C — stotine škola su zatvorene, a rad željezničkog i cestovnog saobraćaja bio je poremećen.

Na sjeveru Italije zabilježene su temperature ispod nule. U mnogim gradovima u ravnicama, uključujući Bolonju, pao je snijeg. U Rimu su obilne kiše dovele do porasta nivoa rijeke Tibar i pada stabala u parkovima zbog prevelike vlage u tlu.

U Španiji su snijeg i hladnoća uzrokovali prekid saobraćaja na prigradskoj željezničkoj liniji u blizini Madrida i omeli kretanje na više od 40 puteva.

Na sjeverozapadu Grčke zimsku oluju pratio je razorni tornado koji je protutnjao gradićem Kalpaki u regiji Epir: iščupano je na desetine stabala, uništena je farma peradi na kojoj je uginulo oko 30.000 kokoši. Oštećenja je pretrpjela i vojna baza.

Tornado u regiji Epir, Grčka: uništena farma peradi, uginulo 30 hiljada kokoši

Od 08. januara Evropu je pogodila oluja „Goretti“.

Francuska je najteže stradala: u gradu Barfleur udari vjetra dostigli su 213 km/h. Oko 380.000 domova ostalo je bez struje, oboreno je na hiljade stabala, a obalni gradovi, uključujući Étretat i Fécamp, poplavljeni su. Luka Dieppe zatvorena je zbog olujnog naleta vode. Masovne žrtve izbjegnute su zahvaljujući tome što je stihija udarila kasno u noć, kada su ljudi bili u svojim domovima.

Posljedice oluje „Goretti“ u Francuskoj: snažan vjetar oborio stabla

U Veliku Britaniju „Goretti“ je donio udare vjetra do 160 km/h. Kao rezultat, bez struje je ostalo 57.000 domova. Na otoku St. Michael's Mount stihija je oborila skoro 80 % stabala. U zemlji je obustavljen željeznički saobraćaj, a na aerodromu Heathrow otkazano je oko 70 letova. Jedan čovjek je poginuo kada je na njegov kombi palo stablo.

Njemačku je zimsska oluja „Goretti“ (u zemlji poznata kao „Ellie“) paralizovala obilnim snježnim padavinama i mećavama. Na sjeveru zemlje potpuno je stao međugradski željeznički saobraćaj, a veliko saobraćajno čvorište Hannover ostalo je blokirano. Na putevima su se stvorile višekilometarske gužve zbog zaglavljenih kamiona. U Bavarskoj je troje ljudi poginulo u saobraćajnim nesrećama na zaleđenim putevima. Oluja je primorala na zatvaranje fabrike Volkswagen u Emdenu. U bolnicama, posebno u Hamburgu, zabilježen je nagli porast broja pacijenata s povredama.

Njemačka u vlasti zimske oluje „Goretti“: mećave i snježne padavine paralizovali saobraćaj na putevima

U Belgiji je oluja dovela do stotina poziva hitnim službama zbog oborenih stabala. Brzina vjetra dostizala je 100 km/h.

U Srbiji su neki rejoni danima ostali bez struje.

U Mađarskoj je temperatura u jednoj od planinskih dolina pala na skoro −33 °C.

U glavnom gradu Češke, Pragu, snijeg je paralizovao saobraćaj.

A u Rumuniji je oko 4.000 domova ostalo bez svjetla.

10. januara u grčkoj općini Alexandroupoli, prema podacima meteorološke stanice Nacionalne opservatorije u Atini, tokom grmljavinskog fronta koji je stigao iz Egejskog mora, znenada se obrušio neviđeni olujni udar, čija je brzina dostizala 154,5 km/h. Trajao je svega nekoliko minuta, ali je iza sebe ostavio velika razaranja.

Vjetar je lomio ogromna stabla, a neka je čupao direktno s korijenom — samo duž obale iščupano je više od 150 stabala — što je dovelo do oštećenja motornih vozila i zatvaranja skoro svih gradskih parkova.

Snažan vjetar iščupao stabla s korijenom u općini Alexandroupoli, Grčka

U priobalnom dijelu grada razbijene su staklene fasade i uništene konstrukcije zgrada. U jednom od kafića posjetioci su u panici tražili zaklon dok je olujni vjetar bjesnio unutar objekta. 

Ozbiljno su stradali brodovi, mnogi su doslovno izbačeni na nasukana mjesta. Na aerodromu „Demokrit“ vjetar je oštetio tri školska aviona.

Uzrok ove pojave bili su snažni silazni tokovi zraka iz grmljavinskog fronta, poznati kao mikroproust (microburst). Prema riječima meteorologa Theodorosa Antonopoulosa, pojava je bila lokalna i krajnje teška za prognoziranje.

Od 20. januara Evropu je pogodila još jedna snažna oluja – mediteranski ciklon „Harry“.

On se obrušio na jug Italije, zahvativši kopnenu Kalabriju, kao i otoke Siciliju i Sardiniju. Opsežne poplave, klizišta i razaranja zabilježeni su kako u priobalnim, tako i u unutrašnjim rejonima. Voda je potopila ulice, automobile i prve spratove zgrada, a ljudi su evakuisani čamcima.

Posebno teška situacija bila je u gradovima Catania na Siciliji i Catanzaro u Kalabriji, gdje su poplave i razaranja infrastrukture dostigli maksimalne razmjere.

Snaga oluje „Harry“ obrušila se na Siciliju, Italija

Šteta od udara stihije samo na Siciliji, prema preliminarnim procjenama, premašila je milijardu eura.

Duž jonske obale oluja je izazvala talase visine do 10 m. Oni su uništili šetališta, oštetili luke i potopili ribarske brodove, a u općini Santa Teresa di Riva uništili su dionicu priobalnog puta.

U Sicilijanskom prolazu, između Sicilije i Malte, okeanografska plutača Italijanskog nacionalnog instituta ISPRA zabilježila je talas visine 16 m – najviši ikada registrovan u Sredozemnom moru.

Oluja je bila praćena ekstremnim padavinama. U općini San Sostene za 72 sata palo je skoro 570 mm kiše, što je premašilo polugodišnju normu padavina i dovelo do iznenadnih poplava i klizišta. Trajektni saobraćaj s manjim otocima bio je skoro potpuno obustavljen, a neka naselja ostala su u izolaciji.

Oluja „Harry“ uzrokovala je snažnu poplavu u regiji Kalabrija, Italija

Na Malti je ciklon uzrokovao ozbiljne poremećaje u saobraćaju i razaranja u priobalnim područjima, posebno na jugu otoka.

Južna Amerika

Početkom januara u Južnoj Americi, gdje je sada vrhunac ljeta, vrijeme se kao da „preokrenulo“.

Od 04. januara na jugu Brazila, gdje bi u ovo vrijeme obično trebalo biti vruće, zavladalo je anomalno hladno vrijeme.

U 70 gradova savezne države Rio Grande do Sul zabilježene su minimalne temperature ispod 10 °C. Živa u termometrima u rejonu Campos de Cima da Serra spuštala se do +1,5 °C, a okolina je bila prekrivena injem, što je krajnje netipično za vrhunac ljeta.

05. januara u općini São José dos Ausentes, savezna država Rio Grande do Sul, Tmin = +1,5 °C; u općini São Joaquim, savezna država Santa Catarina, Tmin = +1,8 °C.

Temperaturna anomalija u Južnoj Americi: prodor hladnog zraka na jug Brazila u jeku ljeta

U isto to vrijeme u Čileu su se, naprotiv, bilježile anomalno visoke temperature koje su dostizale 42 °C. 04. januara u gradu La Unión Tmax = +42,4 °C; u komuni Río Bueno Tmax = +41,4 °C. 

Takva vrućina, snažan promjenjiv vjetar i desetogodišnja suša izazvali su šumske požare velikih razmjera.

16. januara hiljade ljudi u regijama Biobío i Ñuble bile su primorane na evakuaciju već nekoliko sati nakon što se vatra počela ubrzano širiti.

Najkritičnija situacija nastala je u komuni Penco. U 02.30 po lokalnom vremenu požar se oteo kontroli — formirao se vatreni vihor koji je doslovno gutao kuće. Stihija je dostigla razmjere bez presedana: plamen je stigao do mora, što se, prema riječima lokalnih stanovnika, nikada ranije nije dogodilo.

Šumski požar velikih razmjera u Čileu zahvatio stambene rejone

Evakuisano je preko 50.000 ljudi, a više od 1.000 njih pronašlo je utočište u privremenim skloništima.

Jedan očevidac ispričao je da je dim bio toliko toksičan da su ljudi u žurbi napuštali kuće u onome što su imali na sebi, ne ponijevši ništa sa sobom. Da su se zadržali makar 20 minuta, mogli su živi izgorjeti.

Ali bilo je i onih koji su odlučili ostati kako bi zaštitili svoju imovinu. Neke je to koštalo života.

U ovoj regiji ljudi žive u bliskoj zajednici i dobro se poznaju, pa se svaki gubitak osjeća posebno bolno. Od vatre je poginulo 20 ljudi.

Stradalo je i strateški važno obalno naselje Lirquén — jedna od glavnih luka regije i ključno transportno čvorište koje povezuje Gran Concepción s ostatkom Biobía.

Vatra je uništila više od 50.000 ha šuma, poljoprivrednog zemljišta i plantaža, a oko 2.000 zgrada je potpuno ili djelomično razoreno.

Specifičnost ove požarne sezone je ogromna površina izgorjelih teritorija. Po riječima Miguela Castilla, direktora Laboratorije za inženjering šumskih požara Univerziteta u Čileu, izgorjela površina u sezoni 2025. – 2026. godine već je tri puta veća od pokazatelja tipične sezone. I to uprkos činjenici da broj požara ostaje u granicama normale, pa čak i ispod prosjeka.

Katastrofalne posljedice šumskog požara u regiji Biobío, Čile

To znači da manji broj požara nanosi mnogo veću štetu, a takav trend postaje sve zastupljeniji u sezonama šumskih požara širom svijeta.

12. januara na atlantsku obalu provincije Buenos Aires u Argentini iznenada se obrušio ogroman talas visine najmanje 5 m.

More, koje je do tada bilo mirno, naglo se povuklo na nekoliko minuta, a zatim silovito udarilo u obalu. U to vrijeme vladala je veoma velika vrućina — maksimalna temperatura na stanici Nacionalne meteorološke službe (SMN) u gradu Mar del Plata dostigla je +38,7 ºC — i plaže su bile prepune ljudi. Talas je odnio kupače, kao i suncobrane, ležaljke i šatore na plaži. Spasioci fizički nisu mogli pomoći svima koji su se našli u opasnosti.

Iznenadni gigantski talas odnio ljude i opremu s plaže u provinciji Buenos Aires, Argentina

U gradu Santa Clara del Mar jednog muškarca je talas odbacio na stijene. Nažalost, on je poginuo. Povrijeđeno je 35 ljudi.

Stručnjaci su ovu pojavu klasifikovali kao meteorološko cunami — brzo i anomalno kolebanje nivoa mora koje spolja podsjeća na cunami, ali nastaje bez zemljotresa, pod utjecajem atmosferskih poremećaja poput nagle promjene pritiska, snažne oluje ili hladnog fronta koji se brzo kreću iznad okeana.

Tako je u luci grada Mar del Plata prije naleta talasa nivo mora naglo opao za 45 cm, nakon čega je uslijedio porast od skoro 90 cm.

Stoji napomenuti da su meteotsunamiji praktično nepredvidivi, što ih čini krajnje opasnim pojavama.

Sunčeva aktivnost

18. januara na Suncu se dogodila snažna erupcija klase X1.9 — jedna od najsnažnijih prema prihvaćenoj klasifikaciji.

Klase sunčevih erupcija su: A, B, C, M i X, gdje je X najsnažnija. X1.9 je skoro dvostruko jača od minimalne erupcije X1.

Prognoza polarne svjetlosti poslije snažne erupcije na Suncu

Događaj je bio praćen koronalnim izbacivanjem mase — oblakom nabijene plazme i magnetnih polja usmjerenih prema Zemlji.

Već 19. januara izbačena masa dostigla je magnetosferu Zemlje i izazvala snažnu geomagnetnu oluju. Po podacima Centra za predviđanje svemirskog vremena Nacionalne uprave za okeane i atmosferu SAD-a (NOAA SWPC), njen nivo je dostigao vrijednost G4 — 4. po snazi kategoriju od pet mogućih.

Takve oluje mogu uzrokovati smetnje u satelitskim sistemima, radio-vezama i navigaciji, pojačati otpor atmosfere za satelite u niskim orbitama i stvoriti preopterećenja u električnim mrežama.

U isto vrijeme zabilježena je solarna radijacijska oluja nivoa S4. Ovaj događaj spada u rijetke i najsnažnije epizode 21. vijeka. Solarne radijacijske oluje klasifikuju se na skali S1–S5. S4 je veoma snažna oluja koja predstavlja povećan rizik za satelitsku elektroniku, astronaute i avijaciju na polarnim rutama.

Jedan od najuočljivijih efekata geomagnetne oluje bile su polarne svjetlosti zabilježene na Sjevernoj hemisferi tokom dvije noći i to na geografskim širinama znatno južnijim od uobičajenih. Izvještaji o aurorama stizali su iz Evrope, uključujući Francusku, Španiju, jug Portugala, kao i iz centralnih država SAD-a.

Manifestacija snažne geomagnetne oluje: polarne svjetlosti zabilježene su u različitim dijelovima planete

Ovakva istovremena pojava ekstremne sunčeve aktivnosti događa se krajnje rijetko.

Demokratska Republika Kongo

13. januara, poslije dugotrajnih obilnih kiša u provinciji Sjeverni Kivu, u selu Burutsi, teritorija Walikale, pokrenulo se veliko klizište.

Katastrofa se dogodila noću i zatekla stanovnike nespremne dok je većina njih spavala. Bujice blata i odroni kamenja obrušili su se na selo, noseći sve pred sobom. Desetine stambenih kuća su potpuno uništene ili zatrpane.

Potraga i spašavanje nakon klizišta u selu Burutsi, provincija Sjeverni Kivu, DR Kongo

Također je zatrpana dionica puta koja je od vitalnog značaja za snabdijevanje regiona. To je značajno otežalo provođenje spasilačke operacije i dostavu pomoći nastradalima.

Kao rezultat, poginulo je 28 ljudi, dok je još 20 zadobilo povrede. Desetine porodica ostalo je bez krova nad glavom.

Australija

15. januara na jugozapadu savezne države Victoria obilne kiše izazvale su naglu poplavu: za 6 sati palo je preko 175 mm padavina, a na gori Cowley zabilježeno je više od 180 mm, što je postao novi dnevni rekord. Rijeke su se u trenutku izlile iz korita. Vodene bujice nosile su automobile – desetine automobila odneseno je u okean. Ljudi su ostali blokirani u priobalnim gradovima. Oko 400 stanovnika i turista evakuisano je iz nizina i kampova, a dvojicu ljudi moglo se spasili samo iz zraka.

Snažna poplava poslije rekordnih kiša u australijskoj saveznoj državi Victoria

Vrijedi napomenuti da su hitna SMS upozorenja o poplavi stigla s velikim zakašnjenjem — 30 minuta poslije završetka evakuacije.

Po riječima operativnog direktora Službe za hitne slučajeve Alistaira Draytona, oni se nikada nisu suočili s tolikom količinom padavina.

Zbog poplava, klizišta i oštećenja kolovoza zatvorena je turistička atrakcija – Velika okeanska cesta.

Lokalni stanovnici nazvali su ovu poplavu najjačom u historiji regiona i priznali da ih je stihija zatekla nespremne: prije svega sedmicu u regionu su bjesnili šumski požari, a planovi evakuacije bili su predviđeni samo za opasnost od vatre, ali ne i za iznenadni dolazak vode.

Rusija

Tekuća zima postala je za Kamčatku jedna od najtežih u posljednjim decenijama i zapravo se pretvorila u dugotrajnu snježnu blokadu.

Već u decembru 2025. godine situacija je počela izlaziti iz okvira normale. U gradu Petropavlovsk-Kamčatskom za mjesec palo je više od tri mjesečne norme padavina — 370 mm. 

U januaru 2026. godine snježne padavine su se samo pojačale. Od 13. do 16. januara na glavni grad pokrajine obrušilo se više od mjesečnog volumena padavina — 130 mm (uz srednju mjesečnu normu za januar — 110 mm).

Po podacima Kamčatske uprave za hidrometeorologiju, visina snježnog pokrivača na meteorološkoj stanici u Petropavlovsk-Kamčatskom dostigla je 171 cm, a u pojedinim dijelovima grada i predgrađima smetovi su premašivali 250 cm.

Petropavlovsk-Kamčatski, Rusija: poslije rekordnih snježnih padavina automobili potonuli u smetovima

Čak i na snimcima iz svemira, glavni grad Kamčatskog kraja bio je skoro potpuno skriven pod debelim slojem snijega.

Ovakva snježna zima u regionu nije viđena više od 50 godina — od početka 1970-ih godina.

Oluja je bila praćena izuzetno snažnim vjetrom, mjestimično s udarima preko 100 km/h, zbog čega se snijeg nije samo akumulirao, već je uz zgrade formirao guste snježne „dine“ visoke nekoliko spratova. Ljudi su izlazili iz kuća skačući direktno u smetove. Snijeg je izbijao vrata i prozore na donjim spratovima.

Posljedice anomalno snažne zimske oluje u gradu Petropavlovsk-Kamčatski, Rusija

Putevi su bili blokirani, nastava u školama otkazana, javni prevoz obustavljen, a gradska infrastruktura se našla u stanju kolapsa.

Lokalni žitelji su napominjali da ih prognoze sinoptičara nikako nisu pripremile za ono što se dogodilo. Vjerujući da će oluju morati sačekati svega nekoliko sati ili najviše izostati s posla, mnogi su se našli blokirani u kućama na 5 dana bez zaliha hrane.

U nekim rejonima isključeno je snabdijevanje električnom energijom. Objekti u privatnom sektoru, gdje se većina kuća grije na struju, hladili su se za svega nekoliko sati. 

Stihija je dovela do ljudskih žrtava: dvojica starijih ljudi poginula su zbog pada snijega s krovova, pri čemu je jedan izvučen živ, ali je hitna pomoć zbog neočišćenih ulica stigla prekasno. Poslije ovih događaja u gradu je uvedeno vanredno stanje i proglašena opasnost od lavina.

Specijalna mehanizacija raščišćava gigantske snježne smetove, Kamčatka, Rusija

Spasilačke službe fizički nisu stizale odgovoriti na sve pozive, pa su se ljudi udruživali kako bi samostalno otkopavali kuće, pomagali starijim komšijama i prevozili ih ljekarima. Po riječima stanovnika, tek poslije potpunog raščišćavanja grada postat će jasno koliko usamljenih starijih ljudi nije preživjelo ovu snježnu sedmicu. 

Ranije se iznenadnost vremena uklapala u razumljive okvire — naprimjer, kiša je mogla dovesti do iznenadne poplave, ali su sami procesi ipak ostajali predvidivi. Sada se situacija promijenila — scenariji se više ne podudaraju s očekivanjima.

Sjetite se: u Australiji su se pripremali za požare, a dobili su poplavu; u Argentini su ljudi odmarali na plaži, a odnio ih je anomalni talas; na Kamčatki su očekivali sezonsku oluju, a dobili su višednevnu snježnu blokadu; u jeku ljeta u Brazil su iznenada stigle zimske hladnoće.

Ovo više nisu pojedinačne rijetke anomalije, već stabilan trend. Sada se prelazak s „običnog vremena“ na vanrednu situaciju skraćuje na sate ili čak minute, a ljudi postaju apsolutno bespomoćni pred stihijom. Razlog sve češće nije u greškama prognoza, već u tome što sinoptičari jednostavno ne uspijevaju pratiti procese koji se razvijaju prebrzo i izvan uobičajenih scenarija.

Čovječanstvo prolazi kroz teška vremena. Svim razumnim ljudima već je odavno jasno: nade da će se kataklizme zaustaviti same od sebe nema. Bez ciljanog djelovanja, njihova učestalost i razorna snaga će samo rasti.

Čovječanstvo već sada ima mogućnost da ukloni utjecaj jednog od fundamentalnih faktora koji ne samo da pojačava prirodne katastrofe, već i ugrožava sam život na planeti. Riječ je o mikro- i nanoplastici. Pronalaženje načina da joj se oduzme elektrostatički naboj danas je naša jedina šansa da usporimo rast ovih ekstremnih procesa. Svaki dan nečinjenja su propuštene prilike i ugašeni životi ljudi. Zato je sada, više nego ikada, važan izbor, istina i djelovanje svakog čovjeka. Došlo je vrijeme da stvorimo sve uslove kako bi čitavo čovječanstvo preživjelo.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: