Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 23. veljače do 1. ožujka 2026. godine

Ponekad kataklizme otkrivaju ne samo ranjivost infrastrukture – one otkrivaju istinu o nama samima.

Upoznajući se s ovim izdanjem klimatskih događaja proteklog tjedna, od 23. veljače do 1. ožujka 2026. godine, moći ćete saznati kakav izbor u kritičnoj situaciji biste vi sami donijeli.

SAD

Od 22. veljače velika snježna oluja paralizirala je sjeveroistok SAD-a. Više od 40 milijuna ljudi, od savezne države Maryland do Mainea, našlo se u zoni meteoroloških upozorenja na mećave i zimsku oluju.

Prema podacima Nacionalne meteorološke službe, tlak je za samo 12 sati pao za 39 milibara. To je gotovo dvostruko više od praga za klasifikaciju sustava kao „ciklonska bomba”, što govori o nevjerojatnoj snazi stihije.

„Ciklonska bomba” je netropski ciklon srednjih širina koji se vrlo brzo pojačava kada tlak u njegovom središtu padne najmanje 24 milibara u 24 sata.

Kombinacija izrazito hladnog kontinentalnog zraka i obilne oceanske vlage dovela je do ekstremnih snježnih padalina.

Snažna snježna oluja u SAD-u: ulice i automobili zatrpani snijegom, ljudi se teško probijaju kroz ogromne nanose

U gradu Providence, savezna država Rhode Island, snježni pokrivač premašio je 85 cm, postavivši apsolutni rekord od početka instrumentalnih mjerenja početkom 20. stoljeća. A u gradu Warwick nanosi visine 97 cm nadmašili su pokazatelje povijesne mećave iz 1978. godine.

Na otoku Long Island u pojedinim područjima palo je više od 75 cm snijega, dok je snažan vjetar tijekom više sati smanjivao vidljivost gotovo do nule.

U Bostonu i na jugoistoku savezne države Massachusetts brzina udara vjetra dosezala je 133 km/h, a u priobalnim područjima, uključujući otok Nantucket, prelazila je 150 km/h. Snažan vjetar oborio je stotine stabala i stupova dalekovoda.

U New Yorku do jutra 23. veljače palo je najmanje 30 cm snijega. Grad je bio gotovo potpuno paraliziran: u školama je otkazana nastava, ulice su opustjele. U čišćenju snijega s cesta, pločnika i stajališta javnog prijevoza bilo je angažirano 4000 zaposlenika.

Usred mećave zabilježena je anomalna pojava – snježna grmljavina. Noću su munje parale nebo iznad New Yorka, a jedan od udara pogodio je toranj One World Trade Center.

Oluja je ozbiljno poremetila promet. U cijeloj zemlji otkazano je više od 10 000 letova: najviše u zračnim lukama New Yorka, Bostona, Newarka i Philadelphije.

Rad prigradskih vlakova i autobusa bio je obustavljen ili prebačen na skraćene rasporede, a u Philadelphiji je autobusni promet tijekom oluje potpuno obustavljen. U nekim saveznim državama, uključujući New Jersey i Connecticut, vlasti su uvele ograničenja kretanja svih vozila osim kritično važnih kako bi osigurale rad hitnih službi.

Ljudi su govorili o rastućem umoru od beskrajnih zimskih oluja. Stanovnik New Jerseyja, čisteći nanose ispred svoje kuće, rekao je: „Već mi je svega dosta. Ne želim više vidjeti nikakav snijeg.”

Nakon jake mećave u SAD-u ulice su zatrpane nanosima u visini čovjeka

Velika isključenja električne energije postala su još jedna posljedica oluje. U vrhuncu oluje bez struje je ostalo oko 650 000 potrošača na istočnoj obali SAD-a, od čega gotovo pola milijuna u Massachusettsu, New Jerseyju i Delawareu.

Nastava on-line otkazana je za oko 900 000 učenika, a milijuni stanovnika bili su prisiljeni ostati kod kuće.

U velikim gradovima otvarane su grijane stanice za one koji su se zatekli na ulici u uvjetima ekstremne hladnoće. 

Ova ciklonska bomba odnijela je živote 12 osoba, povećavši tragičnu statistiku: tekuća zimska sezona u SAD-u pretvorila se u niz smrtonosnih oluja od kojih je za samo 32 dana poginulo najmanje 150 ljudi.

Kolumbija

Iznenadna erupcija blatnog vulkana dogodila se 25. veljače u kolumbijskoj općini San Juan de Urabá, departman Antioquia.

Jarka vatrena kugla vinula se u noćno nebo, prestrašivši stanovnike gusto naseljenog područja. Za njom su uslijedili oblaci dima i neugasivi plamen. Blato je izbacivano nekoliko metara u visinu, a na tlu su se pojavile pukotine.

U općini je proglašeno izvanredno stanje.

Budući da se vulkan nalazi u blizini postrojenja za pročišćavanje vode, zahvaćen je sustav skladištenja vode. Od eksplozije je spaljena vegetacija, uginula stoka, a oštećena je i glavna cesta koja vodi u općinu.

Pukotine u tlu nakon erupcije blatnog vulkana u Kolumbiji

Prema mišljenju stručnjaka, erupciju ovog ranije uspavanog vulkana izazvali su podzemni pomaci, vjerojatno uzrokovani tektonskom aktivnošću u regiji. 

Prema preliminarnim podacima, nije bilo žrtava, no iz mjere opreza evakuirani su stanovnici triju kuća.

Australija

Izuzetno neobičan vremenski sustav, uzrokovan dubokim i sporo pokretnim područjem niskog tlaka, doveo je do velikih poplava u Australiji. Od 22. veljače ciklon je visio iznad pustinje Simpson. Usisavajući vlažne tropske zračne mase sa sjevera, oborio je snažne pljuskove na veći dio zemlje: stradale su savezne države Južna Australija, Novi Južni Wales, Victoria, Queensland i Sjeverni teritorij.

Pri čemu je u mnogim regijama za jedan do dva dana pala gotovo godišnja količina oborina. 25.veljače na postaji Nappa Merrie, Queensland, za 24 sata palo je 169 mm; 27. veljače u gradu Birdsville, Queensland, za 48 sati – 128 mm; 1. ožujka u gradu Horsham, Victoria, za 48 sati – 126 mm; 1. ožujka u gradu Mildura, Victoria, za 36 sati – gotovo 150 mm.

Ekstremni pljuskovi uzrokovali su veliku poplavu u Australiji

25. veljače u nekim područjima Južne Australije palo je više od 200 mm kiše. U Victoriji kiša je bila toliko jaka da se na autocesti Barrier, između Broken Hilla i Peterborougha, u poplavljenom području zaglavio teški kamion.

Ulice grada Mildure bile su poplavljene, pod vodom su se našli pašnjaci, parkirališta, škole i velika autocesta. Vrijedi istaknuti da su takve jake kiše za ovu saveznu državu izuzetno rijetka pojava.

Na sjeverozapadu Queenslanda, u Mount Isa, zabilježena je najvlažnija veljača u povijesti grada: 319 mm oborina pretvorilo je suho tlo u jezera.

27. veljače snažan pljusak obrušio se i na Sydney, najveći grad Novog Južnog Walesa. U predgrađima Abbotsford i Lidcombe za jedan dan palo je 134 odnosno 122 mm oborina.

Bez struje je ostalo više od 3000 ljudi, na zapadu grada evakuirani su stanovnici oko desetak kuća.

Nakon jakih kiša stručnjaci su upozorili na novu opasnost: mutna voda u rijekama i uz obalu Sydneya povećala je rizik od susreta sa krokodilima.

Do 1. ožujka nevrijeme je doseglo vrhunac na jugoistoku zemlje. U gradiću Eudunda, Južna Australija, snažna bujica odnijela je motociklista koji je pokušavao prijeći poplavljeni potok Fodgens Creek. Muškarac je poginuo.

Zbog poplave djelomično je uništena Transaustralska željeznica blizu lučkog grada Port Augusta, razmočeni su dijelovi pruge duljine do 100 m, željeznički promet na relaciji „Istok–Zapad” bio je obustavljen.

Poplava je uništila dio željezničke pruge u Australiji

U Zapadnoj Australiji zabilježeno je više od 10 000 udara munja. U Perthu, glavnom gradu države, od udara munje stradao je stariji muškarac, a njegov pas je poginuo. Kasnije je munja udarila blizu škole na istoku grada – dvije tinejdžerice zadobile su ozljede.

Indonezija

Tri dana prolomnih kiša na indonezijskom otoku Baliju dovele su do snažne poplave. Rijeke su izašle iz korita, poplavivši mnoga područja, uključujući glavne turističke centre – Kutu, Legian i Seminyak u okrugu Badung.

Prema riječima lokalnog stanovništva, ovo je najjača poplava koju su ikada doživjeli.

Neka poduzeća privremeno su obustavila rad, a rižina polja stradala su od vode.

U turističkom području Kuta okruga Badung ljudi su se kretali poplavljenim ulicama pomoću dasaka za surfanje i gumеnih čamaca. Mjestimično je razina vode dosezala 1,5 m. Panika je zahvatila stanovnike i turiste kada je u bujicama uočen divovski piton.

Najjača poplava na otoku Baliju, Indonezija

Evakuaciju iz poplavljenih vila i hotela provodili su čamcima i kanuima. Policija je pomagala turistima napustiti zgrade i premještala ih na sigurna mjesta. Iz jednog hotela evakuirano je 60 osoba.

Brazil

23.veljače ekstremne oborine obrušile su se na mezoregiju Zona da Mata u saveznoj državi Minas Gerais.

U općini Ubá za 6 sati palo je 124,2 mm oborina, što odgovara prosječnoj mjesečnoj količini za cijeli veljaču, a za 24 sata – 162 mm.

Ogroman volumen vode doveo je do izlijevanja rijeke Ubá iz korita. Poplavljene su ulice, kuće i poslovni prostori. Tri mosta ozbiljno su oštećena. Također su se urušile tri zgrade i jedna stambena kuća.

Prema podacima od 1. ožujka, stihija je odnijela živote sedam osoba, jedna se vodi kao nestala.

Žena se drži za stup da je bujica ne odnese tijekom poplave, Minas Gerais, Brazil

Jedna od najalarmantnijih situacija dogodila se u domu za starije osobe. Voda je brzo ispunila zgradu, odrezavši stanare od izlaza. Hitno su evakuirani na gornji kat, dok je dio slabo pokretnih starijih osoba čekao pomoć stojeći direktno u vodi.

Također su stradali veliki autosaloni: prodajni centri Hyundai, Nissan i Fiat bili su poplavljeni.

Pljusak je poplavio pogrebni zavod. Na snimkama očevidaca vidi se kako bujica nosi lijesove ulicama.

Najtragičnije posljedice stihije bile su u Juiz de Fora. Osobine reljefa pogoršale su razmjere poplave jer se općina nalazi u brdovitom području s dolinama, a tijekom jakih pljuskova voda brzo teče niz padine u nizine, uništavajući sve na svom putu.

A ovaj put količina oborina bila je ogromna: za jedan dan u jednom od područja meteorološka postaja zabilježila je 191 mm.

Poplavljeni stambeni kvartovi nakon jakih pljuskova, Minas Gerais, Brazil

Prosječna količina oborina u veljači, za razdoblje od 1991. do 2020. godine, u općini Juiz de Fora iznosi 170,3 mm.

Mjestimično je za samo jedan sat padalo do 80 mm kiše, što je dovelo do iznenadnog izlijevanja rijeke Paraibuna i potoka.

Mutne bujice nosile su automobile i smeće ulicama. Mostovi i prilazne ceste prema središtu grada bili su zatvoreni.

Dogodilo se najmanje 20 klizišta. Neki kvartovi potpuno su izolirani. U stradalim područjima radile su spasilačke skupine sa psima. Vlasti su situaciju okarakterizirale kao „ekstremnu”.

Klizište je uništilo kuće u Minas Geraisu, Brazil

Jedno snažno urušavanje tla dogodilo se noću i uništilo 12 kuća.

Prema podacima od 1. ožujka, u poplavama i klizištima u Juiz de Fori poginulo je 65 osoba.

Vlasti su proglasile izvanredno stanje. Nastava u svim obrazovnim ustanovama obustavljena je na nekoliko dana.

Kao mjere zaštite angažirane su postrojbe civilne zaštite države i zemlje.

Samo tri dana nakon jednog od najjačih pljuskova u povijesti općine, na Juiz de Foru ponovno se obrušila snažna oluja. Kiša nije prestajala nekoliko sati.

Prema podacima Nacionalnog centra za praćenje i upozoravanje na prirodne katastrofe (Cemaden), navečer 25. veljače za nekoliko sati na meteorološkim postajama zabilježeno je: u Gramini – 114 mm; u Cidade Universitária – 113 mm.

Poduzetnici su morali hitno spašavati svoje trgovine – izbacivali su vodu vjedrima i strugačima.

Aftermath of destructive flooding in Minas Gerais state, Brazi

Zbog pljuska naglo je porasla razina vode u rijekama: poplavljena je gradska bolnica, na cesti bujica je odnijela motociklista dostavljača, a u blizini hitne pomoći iz korita je izašao potok Santa Luzia.

Ova veljača postala je najkišovitija u cijeloj povijesti mjerenja u Juiz de Fori: za mjesec dana palo je tri puta više oborina od meteorološke norme – 589 mm (prosječna mjesečna norma – 170 mm).

Lokalno stanovništvo šokirano je što se ekstremno vrijeme ponavlja prečesto.

Bolivija

27. veljače u 18:20 po lokalnom vremenu u Boliviji dogodila se jedna od najvećih aviokatastrofa u povijesti zemlje.

Razorne posljedice nevremena – rušenje zrakoplova u međunarodnoj zračnoj luci Bolivije

Vojni transportni zrakoplov Lockheed C-130 Hercules, koji je letio iz Santa Cruza, srušio se pri slijetanju u međunarodnoj zračnoj luci El Alto, nedaleko od administrativnog glavnog grada zemlje – La Paza.

Preliminarni uzrok katastrofe su ekstremni vremenski uvjeti.

Pri slijetanju i dodiru sa zemljom zrakoplov je izgubio kontrolu i nije uspio zakočiti, vjerojatno zbog poledice na uzletno-sletnoj stazi nakon jakog tuče.

Zrakoplov je po inerciji proklizao oko kilometar, probio ogradu aerodroma i izletio na prometnu cestu, gdje je udario u oko 15 automobila.

Među oštećenim vozilima su bili kombiji za prijevoz putnika, osobni automobili i kamion s prikolicom. Neki od njih pretvorili su se u hrpe zgužvanog metala.

Automobili oštećeni u padu aviona, Bolivija

U nesreći je poginuo jedan od osam članova posade.

Prema podacima od 28. veljače, na tlu je katastrofa odnijela živote najmanje 21 čovjeka. Deseci ljudi zadobili su ozljede, uključujući teške. Jedno dijete ostalo je bez nogu.

Rad spasilačkih službi ozbiljno je otežalo masovno okupljanje ljudi. Zrakoplov je prevozio u La Paz 18 tona novih novčanica; nakon nesreće novčanice su se rasule po cesti, a ljudi su pojurili da ih skupljaju. Najprije su vatrogasci morali rastjerati gomilu vodenim topovima, a zatim, nakon dolaska policije, upotrijebljen je čak i suzavac. Za održavanje reda angažirano je i oko 600 vojnika.

Prema riječima predsjednika Središnje banke Bolivije, Davida Espinoze, novčanice su bile namijenjene zamjeni istrošenih, ali nisu bile puštene u opticaj i nisu imale zakonsku snagu.

Mjesto pada zrakoplova opkoljeno policijom, u tijeku su spasilački radovi, Bolivija

Po nalogu banke, dio novčanica spaljen je na licu mjesta.

Ova situacija vrlo je znakovita. Vrijednosti našeg društva ovdje su kao pod povećalom. Ljudi su ugledali novac – i u tom trenutku nestala je opreznost, razboritost, nestala je obična humanost: svojim su djelovanjem ometali spašavanje onih koji su se nalazili između života i smrti.

Papirići koji čak nisu imali financijsku vrijednost pokazali su se važnijima od života.

I to se događa sada – u vrijeme kada na planetu ima dovoljno resursa za sve. Ne živimo u svijetu potpunog nedostatka. Živimo u svijetu iskrivljenih vrijednosti – tamo gdje ima dovoljno hrane, ali ljudi gladuju; gdje ima dovoljno tehnologije, ali sigurnost je iluzorna.

S porastom kataklizmi postaje očito: ono što se događa danas samo je početak velikog klimatskog kaosa, mnoge zemlje već žive u kontinuiranom nizu prirodnih katastrofa. Međutim, stvarne mjere za rješavanje ovog problema još uvijek se ne poduzimaju. Planet prolazi kroz ozbiljne klimatske i geodinamičke promjene, a mikro- i nanoplastika samo pojačavaju te procese, čineći ih još razornijima.

No većini je i dalje svejedno.

Nije ih briga što je negdje ljude zatrpao snijeg, negdje se događaju katastrofalne poplave, a negdje su ljudi ostali bez pitke vode zbog erupcije vulkana – i sve se to doživljava kao daleka kronika događaja koja ih se ne tiče.

Ali kada ti događaji dođu do nas – sve se mijenja. Tada ni novac ni ušteđevina neće pomoći. Sva elektronička štednja može nestati u trenutku – dovoljna je jedna ozbiljna Sunčeva baklja.

Novac neće ugrijati na hladnoći, zlatom se ne može nahraniti, a dijamanti neće utažiti žeđ.

Pomoći može samo čovjek koji se slučajno našao u blizini i odlučio djelovati. 

To može biti stranac s kojim vas ne veže ništa osim zajedničke ekstremne situacije, ali upravo on može izvući vas ispod ruševina, podijeliti vodu ili zaštititi od hladnoće, i u tom trenutku vaš život bit će mu važniji od bilo kakvih materijalnih dobara.

Jedini doista postojani resurs nije nafta, zlato ni bankovni računi. To je sposobnost ljudi da ostanu ljudi.

Katastrofe su strogi ispit koji ne provjerava samo ekonomiju i financijske sustave. One provjeravaju našu humanost.

S video verzijom ovog članka možete se upoznati ovdje: