Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 23. februara do 01. marta 2026. godine

Ponekad kataklizme razotkrivaju ne samo ranjivost infrastrukture — one otkrivaju istinu o nama samima.

Upoznavši se s ovim izdanjem klimatskih događaja protekle sedmice, od 23. februara do 01. marta 2026. godine, moći ćete saznati kakav biste izbor u kritičnoj situaciji napravili vi.

SAD

Od 22. februara velika snježna oluja paralizovala je sjeveroistok SAD-a. Više od 40 miliona ljudi, od savezne države Maryland do savezne države Maine, našlo se u zoni meteoroloških upozorenja na mećave i zimsku oluju. 

Po podacima Nacionalne meteorološke službe, pritisak je za svega 12 sati pao za 39 mbara. To je skoro dvostruko više od praga za klasifikaciju sistema kao „ciklon-bomba“, što govori o nevjerovatnoj snazi stihije.

„Ciklon-bomba“ je vantropski ciklon srednjih širina koji veoma brzo jača kada pritisak u njegovom centru padne za najmanje 24 milibara tokom 24 sata.

Kombinacija izuzetno hladnog kontinentalnog zraka i obilne okeanske vlage dovela je do ekstremnih snježnih padavina.

Snažna snježna oluja u SAD-u: ulice i automobili zatrpani snijegom, ljudi se s mukom probijaju kroz ogromne smetove

U gradu Providence, savezna država Rhode Island, snježni pokrivač je premašio 85 cm, postavivši apsolutni rekord od početka instrumentalnih mjerenja početkom XX vijeka. A u gradu Warwick smetovi visine 97 cm nadmašili su pokazatelje historijske mećave iz 1978. godine.

Na otoku Long Island u pojedinim rejonima palo je više od 75 cm snijega, pri čemu je snažan vjetar tokom mnogih sati smanjivao vidljivost skoro na nulu.

U Bostonu i na jugoistoku savezne države Massachusetts brzina udara dostizala je 133 km/h, a u priobalnim rejonima, uključujući otok Nantucket, premašivala je 150 km/h. Snažan vjetar oborio je stotine stabala i stubova dalekovoda.

U New Yorku je do jutra 23. februara palo najmanje 30 cm snijega. Grad je bio skoro potpuno paralizovan: u školama je otkazana nastava, ulice su opustjele. U čišćenju snijega s puteva, trotoara i stajališta javnog prevoza bilo je angažovano 4.000 zaposlenika.

U jeku mećave zabilježena je anomalna pojava — snježna grmljavina. Noću su munje parale nebo nad New Yorkom, a jedan od udara pogodio je toranj One World Trade Center.

Oluja je ozbiljno poremetila transportni saobraćaj. Širom zemlje otkazano je više od 10.000 letova: najveći broj — na aerodromima u New Yorku, Bostonu, Newarku i Philadelphiji.

Rad prigradskih vozova i autobusa bio je obustavljen ili prebačen na skraćene redove vožnje, a u Philadelphiji je autobuski saobraćaj tokom oluje potpuno prekinut. U nizu saveznih država, uključujući New Jersey i Connecticut, kako bi se osigurao rad hitnih službi, vlasti su uvele ograničenja kretanja za sav saobraćaj, osim onog od kritične važnosti.

Ljudi su govorili o narastajućem umoru od beskonačnih zimskih oluja. Stanovnik New Jerseyja, čisteći nanose kod svoje kuće, rekao je: „Dosta mi je ovoga. Ne želim više vidjeti nikakav snijeg“.

Poslije snažne mećave u SAD-u ulice zatrpane smetovima visine čovjeka

Masovna isključenja električne energije postala su još jedna posljedica oluje. U jeku oluje bez struje je ostalo oko 650.000 potrošača na istočnoj obali SAD-a, skoro pola miliona njih — u Massachusettsu, New Jerseyju i Delawareu.

Redovna nastava otkazana je za otprilike 900.000 učenika, a milioni stanovnika bili su primorani ostati kod kuće.

U velikim gradovima otvarani su centri za grijanje za one koji su se našli na ulici u uslovima ekstremnog vremena. 

Ovaj ciklon-bomba odnio je živote 12 ljudi, dopunivši tragičnu statistiku: trenutna zimska sezona u SAD-u pretvorila se u niz smrtonosnih oluja u kojima je za svega 32 dana poginulo najmanje 150 ljudi.

Kolumbija

Iznenadna erupcija blatnog vulkana dogodila se 25. februara u kolumbijskoj općini San Juan de Urabá, departman Antioquia.

Sjajna vatrena kugla uzletjela je u noćno nebo, uplašivši žitelje gusto naseljenog rejona. Za njom su uslijedili oblaci dima i neugasiv plamen. Blato je izbacivano nekoliko metara u visinu, a na tlu su se pojavile pukotine.

U općini je proglašeno vanredno stanje.

Budući da se vulkan nalazi u blizini postrojenja za prečišćavanje vode, pogođen je sistem za skladištenje vode. Eksplozija je spalila vegetaciju i usmrtila stoku, a stradao je i glavni put koji vodi u općinu.

Pukotine u zemlji poslije erupcije blatnog vulkana u Kolumbiji

Po mišljenju stručnjaka, erupciju ovog ranije uspavanog vulkana izazvala su podzemna pomjeranja, vjerovatno uzrokovana tektonskom aktivnošću u regionu.

Po preliminarnim podacima, prošlo je bez žrtava, međutim iz predostrožnosti su evakuisani žitelji triju kuća.

Australija

Krajnje neobičan vremenski sistem, uzrokovan dubokim i sporo pokretnim poljem niskog pritiska, doveo je do velikih poplava u Australiji. Od 22. februara ciklon je lebdio iznad pustinje Simpson. Uvlačeći vlažne tropske zračne mase sa sjevera, on je obrušio snažne pljuskove na veći dio zemlje: stradale su savezne države Južna Australija, Novi Južni Wales, Victoria, Queensland i Sjeverna teritorija.

Pritom je u mnogim regionima za jedan do dva dana pala skoro godišnja norma padavina. 25. februara na stanici Nappa Merri, savezna država Queensland, za 24 sata izlilo se 169 mm; 27. februara u gradu Birdsville, savezna država Queensland, za 48 sati — 128 mm; 01. marta u gradu Horsham, savezna država Victoria, za 48 sati — 126 mm; 1. marta u gradu Milduri, savezna država Victoria, za 36 sati — skoro 150 mm.

Ekstremni pljuskovi izazvali poplavu velikih razmjera u Australiji

25. februara u nizu rejona savezne države Južna Australija palo je više od 200 mm kiše. U saveznoj državi Victoria kiša je bila toliko snažna da je na autoputu Barrier, između Broken Hilla i Peterborougha, u potopljenom području zaglavio težak kamion.

Ulice grada Mildure bile su potopljene, pod vodom su se našli pašnjaci, parkirališta, škole i veliki autoput. Stoji napomenuti da su tako snažne kiše za ovu saveznu državu — krajnje rijetka pojava.

Na sjeverozapadu Queenslanda, u Mount Isi, zabilježen je najvlažniji februar u historiji grada: 319 mm padavina pretvorilo je suhu zemlju u jezera.

27. februara snažan pljusak obrušio se i na Sydney, najveći grad Novog Južnog Walesa. U predgrađima Abbotsford i Lidcombe za jedan dan palo je 134, odnosno 122 mm padavina.

Bez struje je ostalo više od 3.000 ljudi, a na zapadu grada evakuisani su žitelji oko desetak kuća.

Poslije snažnih kiša stručnjaci su upozorili na novu opasnost: mutna voda u rijekama i duž obale Sydneya povećala je rizik od susreta s bik-ajkulama. 

Do 01. marta nevrijeme je dostiglo vrhunac na jugoistoku zemlje. U gradiću Eurelia, savezna država Južna Australija, bujična struja odnijela je motociklistu koji je pokušavao preći potopljeni potok Fodgens Creek. Čovjek je poginuo.

Kao rezultat poplave djelomično je razorena Trans-australijska željeznica blizu lučkog grada Port Auguste, isprani su dijelovi pruge dužine do 100 m, a željeznički saobraćaj na ruti „Istok–Zapad“ bio je zatvoren.

Poplava uništila dio željezničke pruge u Australiji

U Zapadnoj Australiji zabilježeno je više od 10.000 udara munja. U Perthu, glavnom gradu savezne države, od udara munje stradao je jedan stariji čovjek, a njegov pas je uginuo. Kasnije je munja udarila blizu škole na istoku grada — povrijeđene su dvije tinejdžerke.

Indonezija

Tri dana obilnih kiša na indonezijskom otoku Bali dovela su do snažne poplave. Rijeke su se izlile iz korita, potopivši mnoge rejone, uključujući glavne turističke centre — Kuta, Legian i Seminyak u okrugu Badung.

Po riječima mjesnih žitelja, ova poplava postala je najsnažnija, koju su ikada doživjeli. 

Neka preduzeća privremeno su obustavila svoj rad, a rižina polja su stradala od vode.

U turističkom rejonu Kuta okruga Badung ljudi su se kretali potopljenim ulicama pomoću daski za surfanje i gumenih čamaca. Mjestimično je nivo vode dostizao 1,5 m. Panika je obuzela žitelje i turiste kada je u bujičnim potocima primijećen gigantski piton.

Najsnažnija poplava na otoku Bali, Indonezija

Evakuacija iz potopljenih vila i hotela provođena je čamcima i kanuima. Policija je pomagala turistima da napuste zgrade i premještala ih na sigurna mjesta. Iz jednog hotela moralo je biti evakuisano 60 ljudil.

Brazil

23. februara ekstremne padavine obrušile su se na mezoregion Zona da Mata u saveznoj državi Minas Gerais.

U općini Ubá za 6 sati palo je 124,2 mm padavina, što je uporedivo sa srednjom mjesečnom normom za čitav februar, a za 24 sata — 162 mm. 

Ogroman volumen vode doveo je do izlijevanja rijeke Ubá iz korita. Potopljene su ulice, kuće i komercijalna preduzeća. Tri mosta su pretrpjela ozbiljna oštećenja. Također su se srušila tri objekta i jedna stambena kuća.

Po podacima od 01. marta, stihija je odnijela živote sedam ljudi, dok se jedan vodi kao nestao.

Žena se drži za stub kako je ne bi odnijela struja tokom poplave, savezna država Minas Gerais, Brazil

Jedna od najuznemirujućih situacija dogodila se u domu za stara lica. Voda je ubrzano ispunila zgradu, odsjekavši štićenike od izlaza. Hitno su evakuisani na gornji sprat, a dio slabo pokretnih starijih ljudi čekao je dolazak pomoći nalazeći se direktno u vodi.

Također su stradali veliki autosaloni: prodajni centri Hyundaija, Nissana i Fiata bili su potopljeni vodom.

Pljusak je potopio pogrebno preduzeće. Na video-snimcima očevidaca vidi se kako vodena struja ulicama nosi mrtvačke sanduke.

Najtragičnije posljedice stihije bile su u Juiz de Fora. Karakteristike reljefa pogoršale su razmjere poplave, jer je općina smještena na brdovitom terenu s dolinama, te tokom snažnih pljuskova voda ubrzano otiče niz padine u nizine, noseći sve na svom putu.

A ovog puta količina padavina bila je ogromna: za jedan dan u jednom od rejona meteorološka stanica je zabilježila 191 mm.

Potopljene stambene četvrti poslije snažnih pljuskova, savezna država Minas Gerais, Brazil

Srednja količina padavina u februaru, za period od 1991. do 2020. godine, u općini Juiz de Fora iznosi 170,3 mm.

Mjestimično je za svega jedan sat palo do 80 mm kiše, što je dovelo do iznenadnog izlijevanja rijeke Paraibuna i potoka.

Mutni potoci vode nosile su automobile i smeće ulicama. Mostovi i prilazni putevi centru grada bili su zatvoreni.

Dogodilo se najmanje 20 klizišta. Neke četvrti ostale su potpuno izolovane. U pogođenim rejonima radile su potražne grupe sa psima. Vlasti su opisale situaciju kao „ekstremnu“.

Klizište uništilo kuće u saveznoj državi Minas Gerais, Brazil

Jedan snažan odron tla dogodio se noću i uništio je 12 kuća.

Po podacima od 01. marta, uslijed poplava i klizišta u Juiz de Fora poginulo je 65 ljudi.

Vlasti su proglasile vanredno stanje. Nastava u svim obrazovnim ustanovama obustavljena je na nekoliko dana. Za pojačano reagovanje angažovane su jedinice civilne zaštite savezne države i zemlje.

Svega tri dana poslije jednog od najjačih pljuskova u historiji općine, na Juiz de Fora ponovo se obrušila snažna oluja. Kiša nije prestajala nekoliko sati.

Po podacima Nacionalnog centra za praćenje i upozorenje na prirodne nesreće (Cemaden), navečer 25. februara za nekoliko sati na meteorološkim tačkama zabilježeno je: u Graminhi — 114 mm padavina; u Cidade Universitária — 113 mm.

Preduzetnici su morali hitno spašavati svoje prodavnice — izbacivali su vodu kantama i istjerivali strugačima.

Posljedice razorne poplave u saveznoj državi Minas Gerais, Brazil

Zbog pljuska naglo je porastao nivo vode u rijekama: potopljena je općinska bolnica, na putu je struja odnijela motociklistu-kurira, a pored punkta hitne pomoći iz korita je izašao potok Santa Luzia.

Ovaj februar je postao najkišovitiji u čitavoj historiji mjerenja u Juiz de Fora: za mjesec je palo tri puta više padavina od meteorološke norme — 589 mm (pri srednjoj mjesečnoj normi — 170 mm).

Lokalni žitelji su potreseni što se ekstremno vrijeme počelo ponavljati vrlo često.

Bolivija

27. februara u 18.20 po lokalnom vremenu u Boliviji se dogodila jedna od najvećih avionskih nesreća u historiji zemlje.

Razorne posljedice nevremena — pad aviona na međunarodnom aerodromu u Boliviji

Vojno-transportni avion Lockheed C-130 Hercules, koji je letio iz grada Santa Cruz, doživio je nesreću pri slijetanju na međunarodni aerodrom El Alto, nedaleko od administrativnog glavnog grada zemlje — La Paza.

Kao preliminarni uzrok katastrofe navode se ekstremni vremenski uslovi.

Pri slijetanju i dodiru s tlom avion je izgubio kontrolu i nije se mogao zaustaviti, pretpostavlja se zbog zaleđivanja poletno-sletne staze poslije snažnog grada.

Letjelica je po inerciji klizila oko kilometar, probila ogradu aerodroma i izletjela na prometnu cestu, gdje je udarila u oko 15 automobila.

Među oštećenim transportnim sredstvima su linijski mikrobusevi, putnički automobili i kamion s prikolicom. Neki od njih pretvorili su se u gomile smrskanog metala.

Automobili oštećeni uslijed sudara s avionom, Bolivija

Kao rezultat nesreće poginuo je jedan od osam članova posade.

Po podacima od 28. februara, na tlu je katastrofa odnijela živote najmanje 21 čovjeka. Desetine ljudi su zadobile povrede, uključujući i teške. Jedno dijete je ostalo bez nogu.

Rad spasilačkih službi ozbiljno je otežalo masovno okupljanje ljudi. Avion je u La Paz prevozio 18 tona novih novčanica; poslije katastrofe novčanice su se rasule po putu, a ljudi su potrčali da ih skupljaju. Prvo su vatrogasci morali rastjerivati gomilu vodenim topovima, a zatim je, poslije dolaska policije, upotrebljen čak i suzavac. Za održavanje reda angažovano je i oko 600 vojnika.

Po riječima predsjednika Centralne banke Bolivije, Davida Espinose, novčanice su bile namijenjene zamjeni istrošenih, ali nisu bile puštene u promet i nisu imale zakonsku snagu.

Mjesto pada aviona ograđeno policijom, provode se spasilački radovi, Bolivija

Po nalogu banke, dio novčanica je spaljen na licu mjestu.

Ova situacija je veoma indikativna. Vrijednosti našeg društva su ovdje kao pod povećalom. Ljudi su vidjeli novac — i u tom trenutku nestali su budnost, razboritost, nestala je prosta čovječnost: svojim postupcima oni su ometali spašavanje onih koji su se nalazili između života i smrti.

Papirići, koji čak nisu imali finansijsku snagu, pokazali su se važnijim od života.

I to se dešava sada — u vrijeme kada na planeti ima dovoljno resursa za sve. Ne živimo u svijetu totalnog deficita. Živimo u svijetu poremećenih vrijednosti — tamo gdje ima dovoljno hrane, ali ljudi gladuju; gdje ima dovoljno tehnologija, ali je sigurnost iluzorna.

S porastom kataklizmi postaje očigledno: ono što se dešava danas — to je tek početak velikog klimatskog haosa, mnoge zemlje već žive u neprekidnom nizu prirodnih katastrofa. Međutim, stvarni postupci za rješavanje ovog problema još uvijek se ne poduzimaju. Planeta prolazi kroz ozbiljne klimatske i geodinamičke promjene, a mikro- i nanoplastika samo pojačavaju ove procese, čineći ih još razornijim.

Ali većini je i dalje svejedno.

Baš ih briga što je negdje ljude zatrpao snijeg, što se negdje događaju katastrofalne poplave, a negdje su ljudi ostali bez pitke vode zbog erupcije vulkana — i sve se to doživljava kao daleka hronika događaja koja ih se ne tiče.

Ali kada ti događaji dođu do nas — mijenja se sve. Dakle, tada ni novac ni ušteđevina neće pomoći. Sve elektronske uštede mogu nestati u trenu — dovoljna je jedna ozbiljna erupcija na Suncu. 

Novac neće ugrijati u hladnoći, zlatom se nećeš najesti, a dijamanti neće utoliti žeđ.

Može pomoći samo čovjek koji se jednostavno našao pored i odlučio djelovati. 

To može biti neznanac s kojim vas ne veže ništa osim zajedničke ekstremne situacije, ali upravo je on sposoban izvući vas ispod ruševina, podijeliti vodu sa vama ili vas zaštititi od hladnoće, jer u tom trenutku vaš život će za njega biti važniji od bilo kakvih materijalnih dobara. 

Jedini istinski održiv resurs – to nije nafta, nije zlato i nisu bankovni računi. To je sposobnost ljudi da ostanu ljudi.

Katastrofe — to je surov ispit koji ne provjerava samo ekonomiju i finansijske sisteme. One provjeravaju našu čovječnost.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: