Opasne manifestacije klimatskih katastrofa 2024. godine | 3. dio

3. dio

U ovom članku sa sažetkom klime za 2024. fokusiramo se na oluje i neke malo proučene atmosferske anomalije koje su utjecale na različite regije planete.

Protekla godina je testirala snagu čovječanstva. Donijela je ne samo kataklizme s destruktivnim posljedicama, već i potpuno nove manifestacije stihija — to, s čime su se stručnjaci susreli prvi put. 

Ali ono najvažnije, već je poznato šta se upravo sada može učiniti da se suprotstavi ovoj prijetnji.

Oluje

U posljednje vrijeme, a posebno 2024. godine, oluje su postale krajnje snažne, šireći se na ogromna područja.

7. decembra oluja “Darragh” je donijela haos odmah u nekoliko zemalja zapadne Evrope: Irsku, Veliku Britaniju, Holandiju, Francusku, Njemačku i Belgiju.

Drveće oboreno za vrijeme oluje “Darragh” blokiralo željezničke pruge, Francuska

Trajektni saobraćaj između Irske i Velike Britanije bio je potpuno obustavljen. Logistika u obje zemlje je pogođena, jer 90% robe koja ulazi u Irsku dolazi trajektom.

Hiljade letova je otkazano ili preusmjereno. Oboreno drveće i stubovi blokirali su željezničke pruge i autoputeve.

Vjetar brzine do 150 km/h izazvao je masovne poremećaje interneta i mobilnih komunikacija i ostavio bez struje više od 2 miliona domova i preduzeća u Irskoj i Velikoj Britaniji.

Barža od 120 metara nasukala se kod obale Francuske nakon što ju je orkanski vjetar odnio iz Velike Britanije preko La Manchea.

Oluja “Boris” u septembru 2024. godine obrušila je na zemlje srednje i istočne Evrope ogroman vjetar i ogromne količine padavina. Postala je jedna od 10 najskupljih klimatskih katastrofa 2024. godine u svijetu. Pod udarom stihije našle su se zemlje: Austrija, Poljska, Češka, Rumunija, Slovačka, Mađarska, Moldavija, Ukrajina i Njemačka.

U austrijskim Alpama ogroman vjetar od 146 km/h i neprekidne snježne padavine koje su trajale skoro 48 sati, stvorili su ekstremne uslove. U planinama savezne države Tirol, na nekim mjestima snježni nanosi su dostizali visinu od 1 m.

U Rumuniji je 14. septembra palo oko 160 mm padavina. Spasioci su evakuisali ljude čamcima, a za hitnu pomoć korišten je helikopter.

U poljskom gradu Stronie Śląskie u Donjošleskom vojvodstvu puknuće brane je dovelo do urušavanja mosta i poplave ulica i kuća.

Najviše od svih je stradala Češka, gdje je nekim područjma svega za 4 dana palo više od polugodišnje norme padavina — 463,7 mm (zabilježeno na meteorološkoj stanici Jesenik).

Najveća poplava nakon oluje “Boris”, Češka

Gradovi i sela na planini Jesenik našli su se poplavljeni: bujična voda se na mjestima podigla i do 2 m, odsijecajući ih od vanjskog svijeta. Posebno su nastradale Sjeverna i Južna Moravska.

U zemljama Evrope vodostaji na 8.500 km rijeka bili su dvostruko veći od prosječnog godišnjeg maksimuma.

Oluja “Boris” je uspela da izbaci ogromnu količinu kiše, jer je bukvalno bila zaglavljena između dvije zone visokog pritiska i dugo se zadržala na jednom mjestu.

U Australiji, olujni sistem, koji su stručnjaci nazvali “kišna bomba”, također se kretao izuzetno sporo. 30. decembra je pogodio državu Queensland i ispustio za tu regiju kolosalnu količinu padavina. U nekim područjima Hervey Baya tokom noći palo je do 180 mm kiše.

A u gradu Kingaroy, u regiji South Burnett, postavljen je decembarski rekord — 149 mm padavina palo je za 24 sata (od 30. decembra 2024. god.). Štaviše, većina kiše, 120 mm, pala je za svega 2 sata.

Jedna od opasnih karakteristika ove oluje bilo je njeno munjevito pojačanje za samo sat vremena. Upravo zbog toga su mnogi ljudi zatečeni nespremni. Poplavljene su kuće i preduzeća. Na nekim putevima vodostaj je dostigao jedan metar.

Poplavljeni grad Kingaroy nakon oluje, koju su stručnjaci nazvali “kišna bomba”, Australijia

Meteorolozi procjenjuju vjerovatnoću nastanka tako snažnih poplava ne češće od jednom u 100 godina.

Oluju, koja je udarila pacifičku obalu Sjedinjenih Država i Kanade 19. novembra, stručnjaci su klasificirali kao “bomba-ciklon” zbog brzog razvoja. Pro tome, brzina njegovog pojačanja bila je dvostruko veća od praga potrebnog za ovu klasifikaciju.

Ova je oluja postala jedna od najintenzivnijih za svu istoriju posmatranja u regionu. Posljedice su pojačane istovremenim udarom snažne atmosferske rijeke.

Model nastanka i razvoja “atmosferske rijeke”. Izvor: Scripps Institution of Oceanography

Atmosferska rijeka — moćan, uzak tok vlage u atmosferi, sposoban obrušiti na obalna područja ogromne količine padavina, uporediv s tokom velike rijeke.

Međusobno su ove dvije pojave pojačavale jedna drugu, što je situaciju učinilo nepredvidivo opasnom.

Jedna od alarmantnih karakteristika oluja posljednjih godina — to je njihova sposobnost da vrlo brzo dobiju snagu i da se pritom kreću malom brzinom, što neminovno dovodi do ogromnih količina padavina. Sličan trend je uočen u tropskim ciklonima. Podrobnije o tome može se pronaći u drugom dijelu godišnjeg pregleda klimatskih katastrofa.

Vjetrovi tokom oluja sve više postižu brzine tipične za tropske uragane.

31. marta, grad Fuzhou u kineskoj provinciji Jiangxi pogodila je konvektivna oluja sa vjetrovima uporedivim sa tropskim uraganom 1. kategorije — 35,9 m/s (129,2 km/h). Ovo je postalo rekord za ovu regiju.

6. i 7. aprila u provinciji Western Cape, JAR, izbila je silna oluja. Vjetar brzine 44 m/s (158,4 km/h) odnosio je kamione s mosta. Na skali uragana, ovo odgovara 2. kategoriji.

28. marta oluja “Nelson” je donijela u Bretanju u Francuskoj udare vjetra od 50,8 m/s (183 km/h), po brzini ekvivalentno tropskom uraganu 3. kategorije. 

14. marta snažan ciklon je napao južni dio Kamčatke u Rusiji. Vjetar je obarao ljude s nogu, čupao drveće i semafore, a automobile je lako odnosio sa puteva. Udari vjetra dostizali su 60 m/s (216 km/h), što odgovara tropskom uraganu 4. kategorije!

Zgrada prevrnuta snažnim uraganskim vjetrom, Kamčatka, Rusija

Netipična moć oluja se ogleda i u takvoj pojavi, kao “snijeg sa efektom jezera“.

Javlja se prilično često u SAD-u i Kanadi kada se arktička hladnoća susreće s nenormalno toplom vodom Velikih jezera.

Ali krajem novembra količina padavina tokom ove pojave bila je jednostavno šokantna.

Anomalno visok nivo snježnog pokrova, sjeveroistočne države SAD-a

Snažna višednevna mećava zahvatila je sjeveroistok SAD-a i kanadsku provinciju Ontario. U SAD-u najteže su pogođene države Pennsylvania, Ohio, Michigan i New York.

Mjestimično je snijeg padao i do 10 cm na sat, postavljajući apsolutne rekorde. Tako je 29. novembra u gradu Erie, Pennsylvania, SAD, postavljen rekord dnevnih snežnih padavina — 57 cm. Od 30. novembra za 3 dana u gradu Barnes Corners, New York, SAD, palo je 167 cm snijega. A u gradu Gravenhurst, Ontario, Kanada, pala je neviđena količina snijega — 140 cm.

Saobraćaj na putevima bio je paralizovan. Snježna mećava bila je praćena grmljavinom i vodenim pijavicama — pojavama koje se u hladnoj sezoni javljaju izuzetno rijetko.

“Efekat jezera” dogodio se i u Italiji kada je u decembru hladan vazduh oluje “Elena” prošao iznad toplih voda Jadrana, uzrokujući anomalne padavine duž obale i snježne padavine u Apeninskim planinama.

Neprohodan put nakon obilnih snježnih padavina, općina Campo di Giove, regija Abruzzo, Italija

Region Abruca tokom božićnih praznika našao se pod snježnom blokadom. U općini Campo di Giove visina snijega dostigla je skoro 1,5 m.

Oluja “Elena” od 23. do 27. decembra zahvatila je i druge evropske zemlje: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Grčku.

U Hrvatskoj je orkanski vjetar uništio najveću solarnu elektranu u zemlji, izgrađenu prije samo godinu dana u blizini grada Obrovac. Njezina površina iznosila je 14,5 hektara, a proizvodni kapacitet — 5 MW.

Najveća solarna elektrana u zemlji potpuno uništena olujnim vjetrom, Hrvatska

U pojedinim dijelovima Srbije zbog ekstremnih snježnih padavina čak 5 dana bio je obustavljen željeznički saobraćaj.

Olujni vjetrovi, obilne kiše i snježne padavine paralizirali su život u Bosni i Hercegovini, pretvarajući mnoge regije u zone katastrofe. U istočnom Drvaru nije bilo struje i mobilne telefonije, a snježni nanosi dosezali su nekoliko metara i zablokirali su puteve. Čak ni vozila hitne pomoći nisu mogla doći do pacijenata. 

Savremene oluje postale su toliko anomalne da njihovo predviđanje prerasta u pravi problem. Stručnjaci sve češće griješe u procjeni njihovog ponašanja. I to je veoma zastrašujuće, jer vremena za pripremu za stihiju ostaje sve manje.

14. decembra, dan prije nego što je suptropski ciklon “Bigua” stigao u Brazil, prognostički modeli su pokazali apsurdno različite slike razvoja oluje, što je meteorologe ostavilo zapanjenim.

Potpuno drugačiji prognostički modeli za razvoj suptropskog ciklona “Bigua”, Brazil

Donio je u državu Rio Grande do Sul silan vjetar brzine i do 100 km/h, ostavivši bez struje 230.000 potrošača i oštetivši infrastrukturu nekoliko gradova.

U aprilu snažne oluje dolaze u Veliku Britaniju krajnje rijetko. U proteklih 10 godina, nešto slično je primijećeno samo jednom: oluja “Hanna” obrušila se na zemlju u aprilu 2019. godine.

Međutim, u aprilu 2024. godine Velika Britanija je doživjela dvije takve pojave u samo tri dana.

5. aprila, oluja “Kathleen” paralizirala je aerodrome, željeznički i trajektni saobraćaj. Brzina vjetra prelazila je 31 m/s.

A već 8. aprila, južne regije zemlje pogodila je oluja “Pierrick”, izazvavši gigantsku plimu. Priobalna područja devastirali su snažni valovi.

Ogromni valovi, izazvani olujom “Pierrick” pustoše obalnu zonu, Velika Britanija

Još jedna nesezonska pojava zabilježena je na jugu Afrike. Snježne padavine su ovdje — velika rijetkost: padaju povremeno zimi i to samo u planinskim predjelima, ne izazivajući ozbiljne posljedice.

Ali 2024. godine, od 20. septembra, snježne oluje pogodile su Lesoto i JAR. Visina snježnih nanosa na pojedinim područjima dostizala je i dva metra. Posebno su teško pogođene provincije Eastern Cape, KwaZulu-Natal, Free State i Gauteng u JAR-ui. Ova snježna padavina bila je neočekivano kasna i anomalno obilna, premašivši normu čak i za sredinu zime, koja na južnoj hemisferi traje od juna do avgusta. Ali još veće iznenađenje u stanovnika je izazvao snijeg koji je pao 5. novembra u provinciji Eastern Cape, jer ljeto već stiže u zemlju ovog mjeseca.

Snježno ljeto na južnoj hemisferi, provincija Eastern Cape, JAR

U posljednje vrijeme, a posebno 2024. godine, regije širom svijeta bilježe primjetan porast aktivnosti jakih grmljavina, također poznatih kao konvektivne oluje. Više temperature okeana i povećana vlažnost vazduha doprinijeli su stvaranju povoljnog okruženja za razvoj ovakvih pojava. Ove oluje prate jaki vjetrovi, jaka kiša, grad i često izbijanje tornada.

Formiranje grmljavine postaje sve brže i teže je predvidjeti.

7. aprila u Bangladešu dogodila se jaka oluja. U nekim područjima je bjesnila samo 15 minuta, ali je uspjela da uništi više od 750 domova i nanese štetu poljoprivredi. Samo u okrugu Bhola, više od 7.000 ljudi je povrijeđeno, a 13 je poginulo. Oluja nije bila unaprijed prognozirana i mnogi farmeri su poginuli od udara munja dok su nastavili raditi na otvorenom.

Razaranja, uzrokovana olujnim vjetrovima, okrug Bhola, Bangladeš

Kombinacija razarajućih prirodnih pojava koje nastaju u vrijeme silnih grmljavina povlači za sobom kolosalne ekonomske gubitke, čiji se razmjeri sve više mogu porediti čak i sa gubicima od uragana.

U izvještaju Munich Re — velike osiguravajuće kompanije — navodi se da su samo u SAD-u jake oluje s grmljavinom uzrokovale 2024. godine štetu u iznosu od 57 milijardi dolara. Istovremeno, gubici su tek nešto manji od brojke iz 2023. godine — 66 milijardi dolara, što je bio rekord.

Od 6. do 9. maja na centralni dio SAD-a obrušila se serija snažnih konvektivnih oluja. Nacionalna meteorološka služba zemlje izdala je više od 300 upozorenja o opasnima po život vremenskih uslova: munja, velikog grada i razornih vjetrova. Također je izdato više od 60 upozorenja o tornadu. U državi Oklahoma oluja je isprovocirala vrlo opasan tornado EF4, koji je izazvao ogromna razaranja u gradu Barnsdall. Samo ovo izbijanje oluje izazvalo je gubitak zemlji od 6,6 milijardi dolara.

Posljedice prolaska vrlo snažnog tornada u gradu Barnsdall, država Oklahoma, SAD

U julu je jedna austrijska osiguravajuća kompanija procijenila ukupnu štetu od nevremena u Vorarlbergu na oko 1,2 miliona eura. Uništeno je više od 5.000 hektara usjeva.

Tokom jakih grmljavina, grad postaje intenzivniji, a sami komadi grada sve veći.

24. maja u gradu Torino, Italija, pale su rekordne ledene padavine. Putevi su bili potpuno zasuti, što je paralisalo saobraćaj. Nanosi grada morali su biti otklonjeni buldožerima.

Ulice postale bijele nakon oluje sa gradom, grad Torino, Italija

Od 15. maja, dugotrajne oluje s gradom zahvatile su veći dio Francuske. Hiljade hektara vinograda je ozbiljno oštećeno, što je rezultiralo gubitkom skoro 100% uroda u nekim područjima.

19. maja, u vojvodstvu Lublin u Poljskoj, stihija je potpuno uništila poljoprivredne kulture.

20. maja, u selu Buitenpost, provincija Friesland, Holandija, bilo je toliko kiše i grada da je počelo da plavi zgrade kroz kanalizaciju.

Ogromne ledene gromade oštetile su imovinu, uništavale usjeve i već ugrožavaju zdravlje, pa čak i živote ljudi.

Rengenski snimci poslije povreda glave od udara krupnim gradom, koje je dobila djevojka u gradu Sabinas, država Coahuila, Meksiko

U Sloveniji je grad u julu oštetio krovove kuća, mnoga vozila i uništio fotonaponske stanice.

25. marta jaka konvektivna oluja pogodila je kinesku provinciju Zhejiang. U okrugu Yiwu, brzina vjetra nije bila manja od 32,7 m/s, dostižući najvišu, 12. kategoriju na Beaufortovoj skali.

Masivni komadi grada veličine jajeta napravili su značajnu štetu vozilima: vjetrobranska stakla su razbijena, a karoserije prekrivene velikim udubljenjima. Osiguravajuća kuća PICC primila je 11.400 zahtjeva za štetu na vozilima od grada. Neki ljudi su bili povrijeđeni velikim komadima grada.

Po proračunima meteorologa, tuča veličine jajeta i teška svega 30 grama, kada padne sa visine od jednog kilometra, ima udarnu silu utega od 3 kilograma palog sa 10 metara.

Krupni grad u kineskom gradu Guangzhou oštetio krov zgrade (lijevo).
Ogromni grad u gradu Solís de Mataojo, departman Lavalleja, Urugvaj (desno)

26. aprila Urugvaj je nastradao od jakih oluja. U nekoliko departmana pao je veliki grad. U gradu Solís de Mataojo, departman Lavalleja, komadi grada dostizali su 8 cm. Ulubio je automobile i oštetilo krovove kuća.

Istog dana, na području rijeke Rio Negro, jaki udari vjetra nanijeli su značajnu štetu, srušivši stotine stabala. Stručnjacima je bilo teško navesti tačan uzrok ove pojave. Prema jednoj verziji, to je mogla biti mikro-eksplozija.

Razaranja uzrokovana vrlo jakim vjetrovima, Urugvaj

Posljednjih godina, mikro-eksplozije su počele nastajati sa zastrašujućom učestalošću. Ove pojave nastaju usled silaznog strujanja vazduha, koji pri udaru o zemlju izaziva snažne horizontalne udare vjetra brzine do 250 km/h. To je kao da sipate ogromnu kantu vode sa neba u radijusu od oko 5 km. Zbog toga, mikro-eksplozije mogu uzrokovati štetu koja je jednaka prosječnom tornadu.

8. juna u gradu Cartago, Kostarika, jak vjetar je otkinuo krov stadiona Fello Mesa. Prema riječima stručnjaka Nacionalnog meteorološkog instituta (IMN), to je bila “silazna mikro-eksplozija”.

Sličan fenomen dogodio se početkom novembra tokom prolaska ciklona “Martina” u Rusiji, u gradskim četvrtima Lotoshino i Ruzsky u moskovskoj regiji. Snažni udari vjetra su posvuda ostavili brojna polomljena stabla, a sa stambenih objekata su otkinuta dva krova i odbačena oko 100 m od objekata.

Mikro-eksplozije mogu izazvati ogromnu štetu na ograničenom području, što se dogodilo 12. oktobra u brazilskoj državi Goiás, u opštini Tres Ranchos. Sportski teren je potpuno uništen, pretvorivši se u hrpu ruševina, kao nakon eksplozije. Međutim, susjedne građevine, uključujući čak i lomljive solarne panele, nisu oštećene.

“Mikro-eksplozija” uništila sportski teren u opštini Tres Ranchos, država Goiás, Brazil

Mikro-eksplozije su još uvijek nepredvidive, što ih čini izuzetno opasnim.

Turbulencija

Destabilizacija atmosfere ne samo da izaziva ekstremne vremenske prilike, već i povećava turbulencije, što predstavlja ozbiljan problem za zračni promet. Više nije moguće zanemariti nagli porast slučajeva teških turbulencija koje dovode do ozljeda različitog stepena težine. 

11. marta, tokom leta iz Sydneya, Australija, do Aucklanda, Novi Zeland, 50 ljudi je povrijeđeno kao rezultat jakog podrhtavanja u letu. Od toga je 12 hospitalizovano.

29. marta avion United Airlinesa je prinudno sletio na aerodrom u sjevernoj državi New York. Povrijeđena su 22 putnika, od kojih je sedam prebačeno u bolnicu.

3. aprila na letu Southwest Airlinesa iz New Orleansa za Orlando zbog turbulencije je povrijeđeno dvoje ljudi.

Iz istog razloga je 11. avgusta povrijeđeno 6 stjuardesa leta BR 238 Jakarta — Taipei kompanije EVA Air.

Nered u avionu aviokompanije EVA Air, koji se dogodio na letu Jakarta — Taipei nakon upadanja u zonu velike turbulencije

Avioprijevoznik Korean Air 1. jula je prekinuo uslugu na 40 minuta prije ukrcaja, savjetujući putnike da uvijek vežu pojaseve i osiguraju svoj prtljag. To je pravilo uvedeno nakon povećavanja slučajeva turbulencije u 2024. godini skoro za dva puta. Prema statistici turbulencija širom svijeta nacionalnih aviokompanija Koreje, u prvom kvartalu 2023. godine bilo je 3.473 slučaja, a u prvom kvatralu 2024. godine — 6.246 slučajeva.

Ovo je samo nekoliko primjera. 2024. godinu obilježio je veliki broj zrakoplovnih nesreća. A ono što je posebno alarmantno je da su avioni počeli sve češće naglo da gube visinu. Još u aprilu 2023. godine na forumu “Globalna kriza. Postoji izlaz” naučnici su napravili prognozu, da će zbog pojave zona atipičnih magnetnih anomalija letovi postati praktično nemogući jer će avioni padati u vazdušne džepove. Ova prognoza se, nažalost, ostvaruje.

Avion kompanije Air Europa koji je letio na liniji Madrid — Montevideo prinudno je sletio u brazilski grad Natal. Ušavši u zonu turbulencije, avion je iznenada počeo da gubi visinu. U nekoliko sekundi pada putnici su doživjeli pravi užas. Ti koji nisu bili vezani odbačeni su na krov salona, a jedna se čovjek našao zarobljen u prtljažnom prostoru. Oko 30 ljudi zadobilo je razne ozljede i hospitalizirano. Četvero od njih ih je završilo na intenzivnoj njezi.

Avion koji je letio na liniji London — Singapur, za svega 3 minute resko je propao skoro za 2 000 m. Mnogi putnici glavom su probili police za prtljag. Posada je uspjela prinudno sletjeti na aerodrom u Bangkoku.

Vanredno stanje u avionu na liniji Londona — Singapur, nakon krajnje brzog gubitka visine

Od 229 ljudi koji su se nalazili na letu, 104 su povrijeđena, od kojih je šest u kritičnom stanju, uglavnom s povredama glave. Jedan putnik je preminuo tokom incidenta nakon što je doživio srčani udar.

Još jedna avionska nesreća na nebu završila je tragedijom.

9. avgusta, avion ATR-72 aviokompanije Voepass Linhas Aéreas, let 2283 Cascavela (Parana) — Guarulhos (São Paulo), srušio se iznad stambenog područja u opštini Vinhedo. Poginulo je 57 putnika i 4 člana posade. Za jednu minutu letjelica je pala sa visine od 5.181,6 metara.

Trenutak pada i paljenja srušenog aviona ATR-72 aviokompanije Voepass Linhas Aéreas nakon avionske katastrofe

Ravna spiralna putanja, po kojoj je padao avion, po riječima avio stručnjaka Lita Souze, je bez presedana.

Trenutno se sve takve epizode pripisuju ili tehničkim neispravnostima aviona ili turbulencijama u zraku.

Ali osnovni uzrok ostaje bez pažnje, dok broj avionskih nesreća raste jednako brzo kao i broj kataklizmi na planeti u cjelini. Ali sve to su — karike jednog lanca.

Jedan od osnovnih razloga za napredovanje klimatskih katastrofa — pregrijani okean, koji prenosi energiju atmosferi, pojačavajući razorne kataklizme. Neki istraživači tvrde da bez promjena situacija može dovesti do katastrofalnih posljedica za svu živu prirodu.

Za riješavanje klimatskog problema, neophodno je proučiti sve faktore koji dovode do ovakvog zagrijavanja oceana. Također je nužno ubrzati implementaciju tehnologija koje će pomoći u hlađenju okeana, a samim tim i poboljšanju klimatske situacije na cijeloj planeti.

Riječ je prije svega o generatorima atmosferske vode, koji su sposobni da značajno poprave situaciju na planeti u naredne 2-3 godine ako se koriste posvuda. Takvi postupci zahtijevaju međunarodnu saradnju. Neophodno je udružiti napore naučnika, političara, biznisa i javnosti.

Ovaj inovativni pristup rješavanju klimatskih problema predstavljen je na konferenciji COP16 u Kolumbiji. Više informacija možete pronaći u dokumentarnom filmu “Klimatska kriza i zagađenje okeana: globalni izazovi i rješenja”.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: