Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 8. do 14. listopada 2025. godine

U Španjolskoj ponovno rekordne poplave.

Gigantska toplinska anomalija u Tihom oceanu.

Poremećaj upwellinga bez presedana u Panamskom zaljevu.

Na Aljasku se obrušila krajnje rijetka pojava za te geografske širine.

To, što se skriva za svim tim prirodnim anomalijama, postoji apsolutno kod svakog čovjeka na Zemlji.

O tome — u današnjem izdanju za tjedan od 8. do 14. listopada 2025. godine.

Španjolska

Od 9. listopada istočna obala Španjolske našla se pod vlašću prve u sezoni imenovane oluje „Alice“.

Najprije se obrušila na regiju Murcia. Zatim, pomaknuvši se na sjever, udarila je po Valenciji i Kataloniji i došla do Balearskih otoka.

Količina padalina dostigla je povijesne maksimume: najintenzivniji pljuskovi pali su 11. listopada, kada je u općini Carcaixent za jedan sat palo — do 11 mm kiše.

A do 13. listopada na otocima Columbretes bila je zabilježena rekordna količina padalina— 325 mm.

Voda je preplavila ulice, podrume i prizemlja zgrada u brojnim naseljenim mjestima.

Snažni pljuskovi, donešeni olujom „Alice“ , poplavili su ulice na istoku Španjolske

Oko 400 ljudi bilo je evakuirano, provedene su stotine operacija spašavanja ljudi iz poplavljenih automobila i kuća.

Poljoprivredi je nanesena ozbiljna šteta. U Valenciji je poplavljeno više od 500 ha rižinih polja. A u Murciji i Kataloniji oštećene su voćarske kulture i poljoprivredna gospodarstva — dio uroda je potpuno izgubljen.

Prometna infrastruktura suočila se s masovnim zastojima: bile su zatvorene ključne prometnice, uključujući Mediteransku autocestu AP-7, a također je bio prekinut željeznički promet između Barcelone i Valencije.

11. listopada zbog poplave uzletno-sletne piste i terminala privremeno je zatvoren aerodrom Ibiza. Istog dana na aerodromu Palma de Mallorca otkazano je 19 letova.

Po podacima od 14. listopada, zbog divljanja stihije 18 ljudi je zadobilo ozljede, jedan od njih bio je u teškom stanju. Srećom, ovoga puta prošlo je bez žrtava. 

Filipini

10. listopada na jugu Filipina dogodila su se dva snažna potresa, koji su postali još jedno iskušenje za zemlju nedavno stradalu od razornog seizmičkog događaja magnitude 6,9 i nekoliko tajfuna. 

Prvi udar, magnitude 7,4, dogodio se u 9:43 po lokalnom vremenu u akvatoriju Tihog oceana, 48 km od grada Manay u provinciji Istočni Davao. Žarište je bilo na dubini od 23 km.

Vlasti su objavile upozorenje na tsunami za obale u radijusu do 300 km od epicentra. U obalnim područjima — gradu Mati i općinama Manay i Baganga — tisuće ljudi evakuirano je na uzvišenja. 

Podrhtavanje se osjetilo u desecima naselja na otoku Mindanao. Na ulicama su se snažno ljuljali automobili, a ljudi su u panici istrčavali iz kuća.

Ljudi u panici istrčavaju na ulice za vrijeme snažnog potresa na Filipinima

U zidovima nekoliko zgrada, uključujući međunarodni aerodrom Davao, pojavile su se pukotine. U nizu područja nestala je električna energija, bili su oštećeni ceste, mostovi i dalekovodi.

U školama je provedena hitna evakuacija učenika, a iz jedne obrazovne ustanove 50 djece prevezeno je u bolnicu s ozljedama, nesvjesticama i vrtoglavicom.

Drugi potres, magnitude 6,8, uslijedio je otprilike kroz 10 sati, u 19:12 po lokalnom vremenu. On se dogodio 43 km od grada Manay. Žarište je bilo na dubini od 37 km.

Seizmički događaj pogoršao je posljedice i izazvao nova razaranja u već stradalim područjima.

Po podacima Filipinskog instituta za vulkanologiju i seizmologiju od 12. listopada, u gotovo dva dana poslije dvaju potresa bilo je registrirano 1.111 naknadnih udara magnitude 1,2–5,8.

Žrtvama stihije postalo je 8 ljudi, stotine ljudi su zadobili ozljede.

Meksiko

Kraj neobično jakе sezone kiša poklopio se s prolaskom dviju tropskih oluja duž zapadne obale Meksika. Kao rezultat, od 6. listopada na zemlju su se obrušili rekordni pljuskovi.

Katastrofalna poplava u meksičkoj državi Veracruz

Rijeke su izlile iz korita i voda je navrla u gradove i sela. Klizišta i poplave odsjekli su od civilizacije više od 300 naseljenih mjesta u centralnom i istočnom Meksiku. Najviše su stradale države Veracruz, Hidalgo, Puebla, Querétaro i San Luis Potosí.

Stihija je uništila kuće, oštetila oko tisuću kilometara cesta, bez struje i veza ostalo je više od 380.000 ljudi.

U državi Veracruz mjestimično je palo do 540 mm padalina, što je dovelo do rekordnog porasta razine rijeke Casones. U zoru 10. listopada voda je navrla u grad Posa Rica, poplavivši ulice.

Nikakvih upozorenja o poplavi nije bilo. Stanovnici nizinskih područja, gdje se voda podigla više od 4 m, ispričali su da su čuli šum približavajuće vode nekoliko minuta prije nego što se stihija obrušila na njihove kuće.

Automobili su odnošeni silovitim tokovima, a ljudi su se spašavali na krovovima zgrada. Nažalost, mnogima nije uspjelo preživjeti.

Snažni tokovi vode odnose automobile u državi Veracruz, Meksiko

Po cijeloj državi oštećeni su deseci zdravstvenih ustanova, voda je uništila svu opremu i osoblje je pružalo pomoć stradalima na otvorenom.

U državi Puebla nastradalo je 80.000 ljudi. Jaki pljuskovi oštetili su 16.000 zgrada i srušili 7 mostova.

Pljuskovi bez presedana izazvali su najmanje 340 klizišta i blatnih tokova u četiri države. U Querétaru je zbog urušavanja tla poginuo 6-godišnji dječak.

U državi Hidalgo bilo je uništeno ili poplavljeno više od 300 škola i oko 60 medicinskih ustanova.

Po podacima od 13. listopada, u cijeloj zemlji poginulo je 64 ljudi, deseci se vode kao nestali i vlasti su upozorile da točni razmjeri razaranja i broj žrtava, posebno u malim, udaljenim gradovima, ostaju nepoznati.

Azerbajdžan

11. listopada dogodila se erupcija jednog od najpoznatijih blatnih vulkana planeta, Otman-Bozdaga, smještenog nedaleko od glavnog grada Azerbajdžana — Bakua.

Događaj je trajao oko 40 minuta i bio je praćen snažnim izbacivanjem plina i blatne mase. Dubina izvora erupcije iznosila je oko 4 km.

Svjedoci su ispričali da je najprije iz kratera izbio stup plamena, za kojim je uslijedio gusti dim. Po procjenama stručnjaka, u atmosferu je izbačeno do 60.000 m³ blatne breče. A na površini su ostale svježe pukotine i neveliki tokovi stvrdnute gline.

Erupcija blatnog vulkana Otman-Bozdag u Azerbajdžanu

Breča — to je zacementirana smjesa uglatih odlomaka stijena veličine veće od 1 cm.

Vrijedi napomenuti, da su se ranije erupcije na Otman-Bozdagu događale mnogo rjeđe — s intervalima od desetak godina. A za posljednjih 9 godina dogodile su se već tri (prethodne erupcije bile su u 2017. i 2018. godini). 

Japan

9. listopada snažan tajfun „Halong“ obrušio se na japanske otoke Izu, izazvavši divlje vjetrove, rekordne padaline i opasne valove.

Posebno je stradao otok Hachijō, gdje je brzina vjetra dostizala gotovo 54,7 m/s (196,92 km/h), s udarima do 70 m/s, što odgovara tropskom uraganu 3. kategorije. Ovo je prvi slučaj u posljednjih 20 godina da su ovdje zabilježeni udari vjetra veći od 50 m/s.

Na otoku za 12 sati palo je 349 mm kiše, a za dan — 356,5 mm, postavivši apsolutni rekord za cijeli period promatranja u regiji. 

Stotine stanovnika bile su prisiljene skloniti se u centrima za evakuaciju.

Stihija je oštetila zgrade, otkinula krovove i srušila drveće po cijelom otoku, blokirajući ceste.

Značajan dio kućanstava ostao je nekoliko dana bez opskrbe vodom zbog poremećaja s električnom energijom i oštećenja ključnih izvora vode klizištima.

Posljedice snažnog tajfuna „Halong“ u Japanu

„Halong“ je izazvao velike poremećaje u plovidbenom prometu zemlje.

Nakon zatvaranja luke Tokio, gigantski putnički kruzer Ovation of the Seas — jedan od najvećih i najsuvremenijih kruzera na svijetu, u vlasništvu tvrtke Royal Caribbean International — bio je prisiljen ostati na moru s tisućama putnika na brodu i odgoditi dolazak za dva dana.

U gradu Oiso, smještenom na obali Tihog oceana, prefektura Kanagawa, otok Honšu, tri muškarca odnijeli su valovi za vrijeme ribolova — jedan od njih je poginuo.

SAD

U noći 12. listopada ostatci tajfuna „Halong“ obrušili su se na zapadnu obalu Aljaske s uraganskim vjetrom do 170 km/h. Rekordni olujni val, mjestimice i 2 m iznad normale, zahvatio je deltu rijeke Kuskokwim i naselja južno od Beringova tjesnaca. Najviše su stradale obalne zajednice autohtonog stanovništva — Kwigillingok i Kipnuk.

Olujni val poplavio je priobalna naselja na Aljasci

Noću su se mnogi stanovnici našli u ledenoj vodi, hvatajući se za bilo kakve predmete kako bi se održali na površini.

Najmanje 8 kuća bilo je otrgnuto s temelja i odneseno snažnim tokom. Ljudi koji su se nalazili u tim plutajućim strukturama nisu mogli shvatiti gdje im se nalazi kuća i pokušavali su pozvati pomoć.

Potraga i spašavalačke aktivnosti počeli su s izlaskom sunca, kada je oluja jenjala. Ljude su skidali s krovova koristeći helikoptere.

Stihija je oštetila mreže opskrbe električnom energijom i kanalizaciju na širokom području, također su stradale ključne ceste i regionalni aerodromi.

Pristup obalnim naseljima u cijeloj regiji bio je moguć samo malim zrakoplovima ili čamcima.

Za vrijeme jake oluje na Aljasci obalne kuće bile su odnesene strujom u more

Po podacima policije Aljaske od 14. listopada, u zajednici Kwigillingok poginuo je jedan čovjek, a još dvoje se vode kao nestali.

Ova rijetka vremenska pojava pokazuje kako se mijenja karakter arktičkih oluja: sve češće u regiju prodiru ostaci tropskih ciklona, potpomognuti energijom anomalno toplih oceanskih voda.

Tako je u Tihom oceanu nastao snažan i dugotrajan morski val topline, zahvativši oko 8.000 km, od Japana do zapadne obale SAD-a. U listopadu se to područje zagrijane vode našlo na putu tajfuna „Halong“ koji je gubio snagu. Kao rezultat, ostaci tajfuna dobili su dovoljno energije da, pretvorivši se u snažan izvan-tropski ciklon, dosegnu udaljena područja Aljaske, gdje je on izazvao razaranja i stvorio prijetnju za živote ljudi.

Anomalni morski valovi topline u blizini zapadne obale SAD-a

Vrijedi napomenuti da se, po podacima Nacionalne uprave za oceanska i atmosferska istraživanja SAD-a (NOAA), u posljednjem desetljeću sjeverni dio Tihog oceana zagrijavao najbržim tempom među svim oceanskim bazenima na Zemlji.

Oceanske anomalije

Još jedan morski val topline u sjevernom dijelu Tihog oceana formirao se u obalnim vodama Kine i Južne Koreje. U prvoj polovici listopada temperatura vode ovdje je premašila normu za 4–5 °C. To, suglasno klasifikaciji NOAA-e, odgovara 4. kategoriji, odnosno ekstremnom valu topline.

Ekstremni morski val topline u sjevernom dijelu Tihog oceana

Takve anomalne zone zatopljenja površine oceana u posljednja dva desetljeća promatraju se po cijelom svijetu.

Istraživanja pokazuju da morski valovi topline postaju češći i intenzivniji, njihova globalna prosječna godišnja učestalost i trajanje su se povećali. Suglasno istraživanju „Duži i češći morski valovi topline u posljednjem stoljeću“, objavljenom u časopisu “Nature Communications”, u razdoblju 1925.–2016. godine prosječna u svijetu učestalost morskih valova topline povećala se za 34 %, a njihovo prosječno trajanje — za 17 %.

Čak se i u hladnim akvatorijima bilježe morski valovi topline. Na primjer, na Arktiku je od 2007. do 2021. godine zabilježeno 11 valova topline, od kojih je jedan, s anomalijom od +4 °C, trajao 103 dana.

Ove opasne pojave danas se praktično ne prognoziraju i imaju razoran utjecaj na ekosustave: izazivaju izbjeljivanje koralja, masovni pomor morskih organizama, a također promjene u sastavu lokalnih vrsta.

Anomalni morski valovi topline uzrokuju pomor morskih organizama i izbjeljivanje koralja

Još jedno narušavanje u godišnjem neprekidnom radu oceana dogodilo se u Panamskom zaljevu.

Sezonski upwelling sustav ove regije tijekom najmanje 40 godina stabilno je donosio hladne, bogate hranjivim tvarima vode, čijem su podizanju doprinosili sjeverni pasati.

Ovaj proces događao se s iznenađujućom predvidljivošću: povijesno je počinjao 20. siječnja, trajao 66 dana i dostizao minimalne temperature oko 19 °C.

No, 2025. godine dogodio se anomalni poremećaj sezonskog upwellinga. Obalne vode Panamskog zaljeva počele su se hladiti 42 dana kasnije nego obično, a njihova minimalna temperatura spustila se samo do 23,3 °C. Pri tome je broj hladnih dana tijekom sezone bio za 82 % manji od povijesnih vrijednosti.

Narušavanje sezonskog upwellinga u Panamskom zaljevu dovodi do neravnoteže u ekosustavu

Potiskivanje upwellinga bez presedana ozbiljno je narušilo uobičajeni ciklus ekosustava.

Stručnjaci pretpostavljaju da je poremećaj povezan s promjenama u režimu vjetrova, međutim točni uzroci ostaju nedovoljno proučeni. Posebno zabrinjava pitanje: je li epizoda iz 2025. godine bila izolirani slučaj ili je to početak nove tendencije narušavanja upwellinga?

Ekosustavi oceana, poput složenog satnog mehanizma, održavaju krhku ravnotežu neophodnu za postojanje života na Zemlji. Međutim, danas je Svjetski ocean na granici izumiranja, jer su njegove vode prepunjene materijalom koji je poznat svakome od nas. To je plastika, točnije njezine mikro- i nanočestice, na koje se raspada pod utjecajem sunca i slane vode.

Nakupljanje tih sintetičkih čestica u vodenom stupcu mijenja njegovu toplinsku provodljivost, doslovno zatvarajući prekomjernu toplinu u oceanu. Kao rezultat, narušava se prirodna izmjena topline, pojačava se pregrijavanje i stvara se opasan zatvoreni ciklus: geodinamička aktivnost zagrijava ocean, zagrijavanje ubrzava raspad plastike, a njezine mikročestice još više blokiraju odvod topline, pojačavajući zagrijavanje planeta.

Tako pregrijavanje oceana postaje ne samo uzrok različitih toplinskih anomalija u Svjetskom oceanu, već i glavni okidač klimatskih i geodinamičkih kataklizmi koje promatramo danas po cijelom planetu.

Gledajući na dinamiku porasta klimatskih katastrofa, jasno je da vremena za proučavanje ovog ključnog faktora ostaje sve manje, a uvjeti u kojima će se morati provoditi istraživanja naglo će se pogoršavati: klima će uništavati laboratorije, znanstvene institute, opremu i čak same ljude koji su sposobni napraviti presudna otkrića za čovječanstvo.

Stoga je u društvu već sada neophodno stvoriti uvjete koji će omogućiti znanstvenicima iz cijelog svijeta da otvoreno surađuju, slobodno razmjenjuju znanja i rade zajedno u interesu čovječanstva, radi njegovog preživljavanja. Za postizanje ovog cilja potreban je čvrst globalni mir među svim zemljama. Samo u takvim uvjetima moći ćemo se istinski suprotstaviti klimatskoj krizi i prevladati je.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: