Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 30. srpnja do 05. kolovoza 2025. godine

Potres M8,8 koji se dogodio na Kamčatki 30. srpnja potresao je cijeli svijet i postao jedan od najsnažnijih seizmičkih događaja u povijesti našeg čovječanstva. Što je zapravo bio njegov uzrok i kako će se sve dalje razvijati, analizirat ćemo u ovom pregledu klimatskih kataklizmi proteklog tjedna, od 30. srpnja do 05. kolovoza 2025. godine. 

Seizmička i vulkanska aktivnost

Nakon najsnažnijeg potresa magnitude 8,8 koji se dogodio 30. srpnja uz obale Kamčatke u Rusiji, poluotok doživljava neviđeni val seizmičke i vulkanske aktivnosti. Po podacima znanstvenika od 07. kolovoza, južni dio Kamčatke pomaknuo se za gotovo dva metra, a regiju napadaju naknadni potresi: u tjedan dana zabilježeno je više od 270 potresa magnitude 5,0 i više, od kojih 26 — iznimno snažnih, magnitude 6,0 i više.

U svjetlu toga, prema riječima direktora Instituta za vulkanologiju i seizmologiju DVO RAZ Alekseja Ozerova, dogodilo se iznimno rijetko i veliko buđenje lokalnih vulkana.

Rano ujutro 3. kolovoza na vulkanu Krasheninnikov, koji je „spavao” više od 500 godina, započela je aktivna erupcija pepela s izbačajima do visine od 4 km. Važno je napomenuti da su to bile istovremeno vršna i središnja erupcija, što je rijetkost i, po mišljenju stručnjaka, može ukazivati na snažne potrese u vulkanskom stošcu.

Rijetka erupcija vulkana Krasheninnikov na Kamčatki — prvi put u 500 godina, Rusija

Nastavlja se erupcija Kljuchevskog — najvišeg aktivnog vulkana Euroazije. Dana 05. kolovoza izbacio je pepeo do visine od 7 km, a oblak pepela protegnuo se na gotovo 500 km. Iz kratera se gotovo neprekidno izlijeva lava, lete „vulkanske bombe” — užareni komadi lave — do visine od 500 m.

Na vulkanima Shiveluch, Bezymiannyi Karimsky nastavljaju se erupcije različitih vrsta i intenziteta.

Mutnovska sopka pokazuje termalnu anomaliju, što je potvrđeno satelitskim snimkama, — dodijeljen joj je žuti kod zrakoplovne opasnosti. Na vulkanu Kambalny primjećuje se snažna seizmička aktivnost, a na Avachinskom se bilježe emisije pare i plina.

Lokalne vlasti i Ministarstvo za izvanredne situacije pozvali su turiste i lokalno stanovništvo da se suzdrže od posjećivanja područja u krugu od 10 km od vrhova aktivnih vulkana. 

Indonezija

Vulkan Lewotobi Laki-laki u Indoneziji (okrug Istočni Flores, pokrajina Istočna Nusa Tenggara) eruptirao je dvaput u samo nekoliko sati.

Dana 01. kolovoza u 20:48 po lokalnom vremenu izbacio je užareni piroklastični materijal i stup pepela visok oko 10 km. Erupciju su pratili bljeskovi vulkanskih munja.

U manje od 5 sati kasnije, 02. kolovoza u 01:05 po lokalnom vremenu, dogodila se druga, još snažnija erupcija — stup pepela podigao se na visinu od 18 km iznad vrha.

Vulkanski materijal razletio je na sve strane na udaljenost do 4 km od kratera.

Nakon erupcije vulkana Lewotobi Laki-laki, okolna područja utonula u gustu maglu od pepela, Indonezija

Tijekom obje erupcije vidio se plamen koji je zahvatio vrh, a tutnjava se čula na udaljenosti od oko 20 km od vulkana.

Čuvši snažnu tutnjavu, lokalni stanovnici su u panici istrčali na ulicu. Po njihovim riječima, već nakon deset minuta krovovi kuća bili su prekriveni slojem pepela, a zrak se ispunio oštrim mirisom sumpora. Prava „kiša” užarenih čestica stijena sručila se na nekoliko sela. 

Stanovništvo i turiste pozvalo se da se ne približavaju krateru bliže od 6 km.

Voditelj Centra za vulkanologiju i ublažavanje geoloških katastrofa (PVMBG) Ministarstva energetike i mineralnih resursa (ESDM) Hadi Wijaya naglasio je da se karakter erupcija vulkana Lewotobi Laki-laki promijenio: dok su se ranije događale otprilike 4 sata nakon pojave seizmičkih znakova, sada se taj interval smanjio na 2 sata, što ukazuje na brzo uzdizanje magme.

Slično se događa s vulkanima diljem svijeta. Stručnjaci bilježe uzdizanje vruće i tekućije magme na površinu, koja izlazi ne samo iz magmatske komore, kao što se to obično događalo, već i izravno iz Zemljinog plašta. Zašto se to događa, detaljno je objašnjeno u izvješću “O napredovanju klimatskih katastrofa na Zemlji i njihovim katastrofalnim posljedicama”.

Kina

U mnogim pokrajinama Kine ponovno haraju poplave. Po službenim podacima, krajem srpnja obilne kiše i njihove posljedice odnijele su živote najmanje 75 ljudi, od kojih 44 — u Pekingu. Na glavni grad se u samo nekoliko dana sručila gotovo godišnja količina oborina.

Najteže od svih je pogođen okrug Miyun — ondje je palo do 573,5 mm, dok je prosječna godišnja količina oborina u Pekingu oko 600 mm.

Lokalni stanovnici tvrde da nisu dobili pravovremena upozorenja o nadolazećoj prijetnji. Mnogi su shvatili razmjere katastrofe tek kad su se probudili oko 4–5 sati ujutro, kada im je voda već bila do koljena. 

Najveći broj stradalih bio je u domu za starije. Razina vode ovdje se podigla za više od dva metra i mnogi stariji ljudi s ograničenom pokretljivošću nisu se uspjeli spasiti.

Iz Pekinga je evakuirano više od 80 000 ljudi. Vlasti su priznale da su se postojeći planovi za sprječavanje prirodnih katastrofa pokazali neučinkovitima, a sustav zaštite grada od smrtonosnih poplava ima ozbiljne „propuste”.

Najsnažniji pljuskovi sručili se na Kinu, uzrokujući razorne poplave

Pljuskovi nisu izazvali samo poplave, već i odrone, zbog čega su stanovnici niza pekinških predgrađa ostali odsječeni od svijeta, a 136 sela bez opskrbe električnom energijom. Stihija je poplavila kuće, uništila usjeve i dovela do uginuća peradi.

Ukupan broj stradalih premašio je 300 000 ljudi.

Po podacima Središnjeg meteorološkog ureda, posljednjih godina ekstremne poplave u zemlji su učestale. Ove je godine kišna sezona na sjeveru Kine počela neuobičajeno rano, a prosječna količina oborina već je premašila normu za gotovo 30 %.

Primjer smrtonosne poplave u Pekingu ponovno potvrđuje: uobičajeni scenariji odgovora prestaju funkcionirati — čak i u zemljama s tako visokoorganiziranim i tehnički opremljenim spasilačkim službama kao što je Kina. Suvremeni karakter prirodnih katastrofa, njihova brzina i nepredvidivost zahtijevaju korjenitu reviziju svih postojećih normi i planova za odgovor na izvanredne situacije.

Australija

Dana 31. srpnja u sjevernim dijelovima države Južna Australija — u regiji Flinders Ranges i gradu Andamooka — pala je jaka tuča, iznenadivši lokalno stanovništvo i turiste. Za ovo sušno i vruće područje takva pojava — rijetkost je i klimatska anomalija.

Ledeni pokrov u pustinji — rijetka klimatska anomalija u gradu Andamooka, Australija

Stihija je divljala oko sat i pol, prekrivši pustinju slojem leda. Pritom se temperatura spustila na 0 °C, što je iznimno niska vrijednost za regiju gdje je u ovo doba godine prosječna minimalna temperatura obično — oko +8 °C.

Ekstremni vremenski uvjeti zabilježeni su i u Novom Južnom Walesu. Dana 02. kolovoza na sjeveru države pale su rekordne snježne oborine. U nekim područjima visina snježnog pokrivača prvi je put dosegnula 40 cm. Stanovnici su bili zatečeni, oko 200 vozila zapelo je na cestama, neka i na nekoliko sati. Po riječima meteorologa, nije bila anomalna samo količina snijega, već i područje koje su zahvatile snježne oborine.

Snažan vjetar na obali Srednjeg Sjevera rušio je stabla i kidao krovove sa zgrada. Bez električne energije ostalo je više od 32 000 domova i poduzeća.

Diljem države zbog poplava, snijega i poledice bio je poremećen cestovni i željeznički promet. Jedan čovjek je nestao.

Anomalne snježne oborine pogodile državu Novi Južni Wales u Australiji, uzrokujući ekstremne vremenske uvjete u regiji

Velika Britanija

04. kolovoza sjever Velike Britanije pogodila je ljetna oluja „Floris” rijetke snage, koja je zahvatila Škotsku, neka područja sjeverne Engleske, Sjeverne Irske i sjevernog Walesa.

Udari vjetra dosezali su 160 km/h, a u planinama Škotske — do 216 km/h, takve vrijednosti u ovo doba godine ovdje se praktički ne bilježe.

Jak vjetar tijekom oluje „Floris” izazvao efekt „letećih vodopada” u Škotskoj

Bez električne energije ostale su deseci tisuća kuća, a radove na obnovi otežavalo je nevrijeme — bila je potrebna pomoć helikoptera.

Olujni vjetar rušio je stabla i dalekovode, blokirajući autoceste i ključne mostove preko rijeka Tyne i Forth.

Željeznički operateri morali su smanjiti brzinu vlakova ili potpuno zaustaviti promet.

Oko 150 letova je otkazano; dva zrakoplova nisu uspjela sletjeti u Aberdeen i vratila su se na polazišta, preletjevši uzalud gotovo 1 500 km.

Trajektni promet na zapadnoj obali Škotske također je bio paraliziran, stvarajući probleme turistima i lokalnim stanovnicima.

Prvi put u 75 godina otkazana je poznata Kraljevska edinburška vojna parada.

Peru

Od 31. srpnja nekoliko regija Perua našlo se pod udarom snažne pješčane oluje, koja je prekrila Icu, Paracas, Nascu, a zahvatila je i Limu, Arequipu i Tacnu.

Vjetar brzinom do 50 km/h podigao je u zrak tisuće tona pijeska, pretvarajući dan u noć. Vidljivost u epicentru stihije pala je na 2 m, potpuno paralizirajući promet.

Peruanska zrakoplovna tvrtka Corpac obustavila je letove iznad geoglifa na visoravni Nazca, morske luke i tržnice privremeno su zatvorene, a promet na autocestama ograničen.

Jedna od najpogođenijih grana bio je turizam, od vitalne važnosti za lokalno gospodarstvo. U Huacachini — jednoj od glavnih atrakcija regije — izleti do dina su otkazani. Svi letovi paraglajderima su obustavljeni, a pristup laguni zatvoren.

U nacionalnom parku Paracas vjetar je dosezao 70 km/h, nanijevši ozbiljnu štetu prirodnom okolišu i infrastrukturi.

Snažna pješčana oluja prekrila je Peru, podigavši u zrak tisuće tona pijeska

U provincijama Tacna i Arequipa pijesak je prekrio stotine hektara kukuruza spremnog za žetvu.

A u provinciji Caylloma oluja je oštetila rižina polja, ugrozivši žetvu u listopadu i studenom.

Zbog visoke koncentracije lebdećih čestica prašine i pijeska pojavili su se problemi s disanjem, posebno kod djece, starijih i ljudi s kroničnim bolestima.

Ova oluja rezultat je rijetke kombinacije dviju vrsta vjetrova – silaznog i horizontalnog. Iako su vjetrovite pojave uobičajene za pustinjska područja Perua, razmjeri i intenzitet ove oluje bili su iznimni i nekarakteristični za ovo doba godine.

Rusija

Početkom kolovoza Rusiju je zahvatio val ekstremnog nevremena.

31. srpnja u gradu Tyrnyauzu u Kabardino-Balkariji pokrenuo se snažan muljni tok — već drugi u 10 dana. Mase blata i kamenja prošle su koritom rijeke Gerkhozhansu. Glavni tok prošao je posebnim kanalom za odrone, no količina vode i stijena bila je toliko velika da su tone blata izašle izvan kanala i poplavile ulice.

Muljni tok poplavio ulice grada Tyrnyauza, Kabardino-Balkarija, Rusija

Oštećeni su plinovod, dalekovodi, a bez vode je ostalo oko 3 000 ljudi. Stradale su stambene zgrade i gradska infrastruktura, blokirane su ceste. Evakuirano je više od tisuću stanovnika, kao i turista iz odmarališta „Elbrus”.

Rijetka pojava za Kareliju — vodena pijavica — primijećena je 02. kolovoza iznad Ladoškog jezera. Vrtlog se stvorio u području naselja Ilyinsky i nekoliko minuta se kretao duž obale.

Rijetka za sjeverne širine vodena pijavica uz obale Karelije, Rusija

Takvi vrtlozi obično su karakteristični za tropske i suptropske širine, jer je za njihovo formiranje potrebna kombinacija određenih faktora.

Vodena pijavica formira se kombinacijom nekoliko uvjeta: zagrijane vode, visoke vlažnosti, atmosferske nestabilnosti i prolaska hladne fronte.

Upravo takvi vremenski uvjeti stvorili su se u regiji krajem srpnja: temperatura zraka premašivala je normu za 7–9 °C, a temperatura vode u Ladoškom jezeru dosezala je anomalnih +23 °C.  

03. kolovoza Smidovičkim rajonom Židovske autonomne oblasti prošao je ogroman tornado — što je vrlo neobična pojava za ta mjesta. Snažan vrtlog slomio je nekoliko stupova dalekovoda, ostavivši dio naselja bez električne energije.

Neobična pojava za regiju — snažan tornado u Smidovičkom rajonu Židovske autonomne oblasti, Rusija

03. kolovoza na Krasnodarski kraj sručile su se obilne kiše. U pojedinim područjima palo je više od dvije mjesečne norme oborina: u selu Kichmay — 171 mm (pri srednjomjesečnoj normi za kolovoz — 81 mm).

Najteže je pogođen Tuapsinski rajon, gdje je uveden režim izvanredne situacije.

Zbog obilnih kiša naglo je porastao vodostaj planinskih rijeka: poplavljene su kuće i dvorišta stanovnika nekoliko naselja — sela Moldovanovka, Defanovka, Fanagoriyskoye i naselja Novomikhailovsky.

Bujične vode odnijele su desetke brodica i jahti u more.

U selu Lermontovo odnesen je metalni most preko rijeke Shapsukho. Oko 300 kuća ostalo je odsječeno od vanjskog svijeta.

U selu Defanovka autobus s 25 radnika sletio je u rijeku. Srećom, ljudi su spašeni.

Na plaži sela Agoy vodena pijavica izašla je na obalu. Vrtlog je u zrak podigao bungalov, ležaljke i katamaran, koji se srušio na nadstrešnicu s ljudima. Prošlo je bez stradalih.

Vodena pijavica podigla katamaran u zrak na plaži sela Agoy, Krasnodarski kraj, Rusija

Zbog jakih oborina došlo je do odrona na saveznu autocestu M-4 „Don” — promet je bio privremeno prekinut. 

U području sela Fanagoriyskoye rijeka Chepsi izlila se iz korita i srušio se raspon automobilskog mosta — 130 turista ostalo je odsječeno od obale, morali su biti evakuirani.

Kod sela Shirokaya Shchel pljusak je odnio šatorski kamp sveruskog dječjeg centra „Orlyonok”, gdje se nalazilo oko 60 djece i voditelja. Voda je došla iznenada, počela je panika, ali svi su uspjeli biti odvedeni na sigurno mjesto. Prošlo je bez ozbiljnih ozljeda — samo s modricama i ogrebotinama.

02. kolovoza grad Arzamas u Nižegorodskoj oblasti pogodila je snažna oluja. Za dan je palo 110 mm kiše — gotovo dvije mjesečne norme (srednjomjesečna norma za kolovoz — 60 mm).

Ceste su se pretvorile u prave rijeke. Automobili su tonuli pod vodu. Zabilježene su masovne poplave kuća.

Vjetar s udarima od 25 m/s rušio je stabla, oštetio krovove i fasade zgrada, dalekovode i komunikacijske linije. Bez električne energije ostalo je više od 7 000 ljudi.

Također je bez struje ostala dispečerska služba u gradskoj bolnici, što je poremetilo rad hitne pomoći.

To što vidimo iz dana u dan — rekordne poplave, temperaturne anomalije, jačanje vjetrova, snažne oluje i porast seizmičke i vulkanske aktivnosti — sve su to manifestacije jedinstvenog globalnog procesa koji naš planet proživljava. Mnogo smo o tome govorili i još ćemo se vratiti toj temi. A danas — o najzabrinjavajućem.

Megapotres magnitude 8,8 na Kamčatki postao je jasan simptom velikih geodinamičkih promjena, na koje su znanstvenici „ALLATRA” više puta upozoravali. 

Ovdje ne vidimo samo manifestaciju aktivnosti Tihog oceanskog vatrenog prstena, već rezultat pritiska koji stvara gigantska magmatska perjanica — tok užarene tvari koji se diže iz unutrašnjosti Zemlje ispod Sibira s epicentrom u području grada Norilsk. 

Utjecaj perjanice ne dovodi do naglih lokalnih deformacija zemljine kore u jednoj točki. Međutim, bilježi se opće uzdizanje cijelog sibirskog bloka zemljine kore, uključujući Zapadnosibirsku ploču, Istočnosibirski kraton i Verhojansko-čukotski naborani sustav. Upravo taj veliki, iako relativno spor proces, stvara kolosalnu napetost na rubovima kontinentalnog bloka. Kao rezultat, njegove vanjske granice počinju se doslovno njihati i upravo se tamo događaju najaktivniji geodinamički događaji.

Ova pojava naziva se rubnim efektima i oni se već bilježe duž cijelog perimetra bloka — na Uralu, u području Bajkala, Verhojanskog gorja, u Kurilsko-kamčatskoj regiji — i samo će se pojačavati.

Stoga snažan potres na Kamčatki — to nije kraj. To je tek početak. I sljedeća katastrofa može se dogoditi tamo gdje se najmanje očekuje.

U međuvremenu, predstavnici znanstvene zajednice, posebno u Rusiji, nastavljaju poricati očito i uvjeravati društvo da je „sve pod kontrolom”. Njihovo mišljenje u medijima se predstavlja kao jedino ispravno, iako često iza njega ne stoji ni ozbiljna analiza, niti provjera s gledišta drugih znanosti. Ali javnosti se servira kao konačna istina.

Također se širi mišljenje da je zbog snažnog potresa M8,8 došlo do rasterećenja ploča i da se veliki seizmički događaji ne trebaju očekivati u narednim godinama, pa čak ni desetljećima.

Ali mehanizam ovog potresa je drugačiji, a time će i razvoj događaja biti drugačiji.

Ako se pravovremeno ne poduzmu mjere za planirano otplinjavanje žarišta, to jest sibirske magmatske perjanice, onda će se već za pet godina potresi, usporedivi po snazi s onim na Kamčatki, događati po cijelom svijetu s periodičnošću jednom tjedno. Istovremeno će se promijeniti karakter vulkanske aktivnosti: magma će početi dolaziti iz dubljih žarišta, što će erupcije učiniti nepredvidljivijima i razornijima. 

Zaključke donesite sami…

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: