Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 30. jula do 05. augusta 2025. godine

Zemljotres M8,8 koji se dogodio na Kamčatki 30. jula potresao je cijeli svijet i postao jedan od najsnažnijih seizmičkih događaja u historiji našeg čovječanstva. Šta je zapravo bio njegov uzrok i kako će se sve dalje razvijati, analizirat ćemo u ovom pregledu klimatskih kataklizmi protekle sedmice, od 30. jula do 05. augusta 2025. godine. 

Seizmička i vulkanska aktivnost

Nakon najsnažnijeg zemljotresa magnitude 8,8 koji se dogodio 30. jula uz obale Kamčatke u Rusiji, poluotok doživljava neviđen val seizmičke i vulkanske aktivnosti. Po podacima naučnika od 07. augusta, južni dio Kamčatke pomaknuo se za gotovo dva metra, a regiju napadaju naknadni zemljotresi: u sedmicu dana zabilježeno je više od 270 zemljotresa magnitude 5,0 i više, od kojih 26 — izuzetno snažnih, magnitude 6,0 i više.

U svjetlu toga, prema riječima direktora Instituta za vulkanologiju i seizmologiju DVO RAN Alekseja Ozerova, dogodilo se izuzetno rijetko i veliko buđenje lokalnih vulkana. 

Rano ujutro 3. augusta na vulkanu Krasheninnikov, koji je „spavao” više od 500 godina, započela je aktivna erupcija pepela s izbačajima do visine od 4 km. Važno je napomenuti da su to bile istovremeno vršna i središnja erupcija, što je rijetkost i, prema mišljenju stručnjaka, može ukazivati na snažne zemljotrese u vulkanskom konusu.

Rijetka erupcija vulkana Krasheninnikov na Kamčatki — prvi put u 500 godina, Rusija

Nastavlja se erupcija Kljuchevskog — najvišeg aktivnog vulkana Euroazije. Dana 05. augusta izbacio je pepeo do visine od 7 km, a oblak pepela protegnuo se na gotovo 500 km. Iz kratera se gotovo neprekidno izlijeva lava, lete „vulkanske bombe” — užareni komadi lave — do visine od 500 m.

Na vulkanima Shiveluch, Bezymiannyi Karimsky nastavljaju se erupcije različitih vrsta i intenziteta.

Mutnovska sopka pokazuje termalnu anomaliju, što je potvrđeno satelitskim snimkama, — dodijeljen joj je žuti kod avijacijske opasnosti. Na vulkanu Kambalny primjećuje se snažna seizmička aktivnost, a na Avachinskom se bilježe emisije pare i plina.

Lokalne vlasti i Ministarstvo za vanredne situacije pozvali su turiste i lokalno stanovništvo da se suzdrže od posjećivanja područja u krugu od 10 km od vrhova aktivnih vulkana. 

Indonezija

Vulkan Lewotobi Laki-laki u Indoneziji (okrug Istočni Flores, provincija Istočna Nusa Tenggara) eruptirao je dvaput u samo nekoliko sati. 

Dana 01. augusta u 20:48 po lokalnom vremenu izbacio je užareni piroklastični materijal i stub pepela visok oko 10 km. Erupciju su pratili bljeskovi vulkanskih munja.

U manje od 5 sati kasnije, 02. augusta u 01:05 po lokalnom vremenu, dogodila se druga, još snažnija erupcija — stub pepela podigao se na visinu od 18 km iznad vrha.

Vulkanski materijal razletio je na sve strane na udaljenost do 4 km od kratera.

Nakon erupcije vulkana Lewotobi Laki-laki, okolna područja utonula u gustu maglu od pepela, Indonezija

Tokom obje erupcije vidio se plamen koji je zahvatio vrh, a tutnjava se čula na udaljenosti od oko 20 km od vulkana.

Čuvši snažnu tutnjavu, lokalni stanovnici su u panici istrčali na ulicu. Po njihovim riječima, već nakon deset minuta krovovi kuća bili su prekriveni slojem pepela, a zrak se ispunio oštrim mirisom sumpora. Prava „kiša” užarenih čestica stijena sručila se na nekoliko sela.

Stanovništvo i turiste pozvalo se da se ne približavaju krateru bliže od 6 km.

Rukovodilac Centra za vulkanologiju i ublažavanje geoloških katastrofa (PVMBG) Ministarstva energetike i mineralnih resursa (ESDM) Hadi Wijaya naglasio je da se karakter erupcija vulkana Lewotobi Laki-laki promijenio: dok su se ranije događale otprilike 4 sata nakon pojave seizmičkih znakova, sada se taj interval smanjio na 2 sata, što ukazuje na brzo uzdizanje magme.

Slično se događa s vulkanima širom svijeta. Stručnjaci bilježe uzdizanje vruće i tečnije magme na površinu, koja izlazi ne samo iz magmatske komore, kao što se to obično događalo, već i direktno iz Zemljinog plašta. Zašto se to događa, detaljno je objašnjeno u izvještaju “O progresu klimatskih katastrofa na Zemlji i njihovim katastrofalnim posljedicama”.

Kina

U mnogim provincijama Kine ponovo haraju poplave. Prema zvaničnim podacima, krajem jula obilne kiše i njihove posljedice odnijele su živote najmanje 75 ljudi, od kojih 44 — u Pekingu. Na glavni grad se u samo nekoliko dana sručila gotovo godišnja količina padavina.

Najteže od sviju je pogođen okrug Miyun — ondje je palo do 573,5 mm, dok je prosječna godišnja količina padavina u Pekingu oko 600 mm.

Lokalni stanovnici tvrde da nisu dobili pravovremena upozorenja o nadolazećoj prijetnji. Mnogi su shvatili razmjere katastrofe tek kad su se probudili oko 4–5 sati ujutro, kada im je voda već bila do koljena.

Najveći broj stradalih bio je u domu za starije. Nivo vode ovdje se podigao za više od dva metra i mnogi stariji ljudi s ograničenom pokretljivošću nisu se uspjeli spasiti.

Iz Pekinga je evakuirano više od 80 000 ljudi. Vlasti su priznale da su se postojeći planovi za sprječavanje prirodnih katastrofa pokazali neučinkovitim, a sistem zaštite grada od smrtonosnih poplava ima ozbiljne „propuste”.

Najsnažniji pljuskovi sručili se na Kinu, uzrokujući razorne poplave

Pljuskovi nisu izazvali samo poplave, već i odrone, zbog čega su stanovnici niza pekinških predgrađa ostali odsječeni od svijeta, a 136 sela bez opskrbe električnom energijom. Stihija je poplavila kuće, uništila usjeve i dovela do uginuća peradi.

Ukupan broj stradalih premašio je 300 000 ljudi.

Po podacima Centralnog meteorološkog ureda, posljednjih godina ekstremne poplave u zemlji su učestale. Ove je godine kišna sezona na sjeveru Kine počela neuobičajeno rano, a prosječna količina padavina već je premašila normu za gotovo 30 %.

Primjer smrtonosne poplave u Pekingu ponovo potvrđuje: uobičajeni scenariji odgovora prestaju funkcionisati — čak i u zemljama s tako visokoorganizovanim i tehnički opremljenim spasilačkim službama kao što je Kina. Savremeni karakter prirodnih katastrofa, njihova brzina i nepredvidivost zahtijevaju korjenitu reviziju svih postojećih normi i planova za odgovor na vanredne situacije.

Australija

Dana 31. jula u sjevernim dijelovima države Južna Australija — u regiji Flinders Ranges i gradu Andamooka — pao je jak grad, iznenadivši lokalno stanovništvo i turiste. Za ovo sušno i vruće područje takva pojava — rijetkost je i klimatska anomalija.

Ledeni pokrivač u pustinji — rijetka klimatska anomalija u gradu Andamooka, Australija

Stihija je divljala oko sat i po, prekrivši pustinju slojem leda. Pritom se temperatura spustila na 0 °C, što je izuzetno niska vrijednost za regiju gdje je u ovo doba godine prosječna minimalna temperatura obično — oko +8 °C.

Ekstremni vremenski uslovi zabilježeni su i u Novom Južnom Velsu. Dana 2. augusta na sjeveru države pale su rekordne snježne padavine. U nekim područjima visina snježnog pokrivača prvi put je dosegla 40 cm. Stanovnici su bili zatečeni, oko 200 vozila zapelo je na cestama, neka i na nekoliko sati. Prema riječima meteorologa, nije bila anomalna samo količina snijega, već i područje koje su snježne padavine zahvatile.

Snažan vjetar na obali Srednjeg Sjevera rušio je stabla i skidao krovove sa zgrada. Bez električne energije ostalo je više od 32 000 domova i preduzeća.

Širom države zbog poplava, snijega i poledice bio je poremećen cestovni i željeznički saobraćaj. Jedan čovjek je nestao.

Anomalne snježne padavine pogodile državu Novi Južni Vels u Australiji, uzrokujući ekstremne vremenske uslove u regiji

Velika Britanija

04. augusta sjever Velike Britanije pogodila je ljetna oluja „Floris” rijetke snage, koja je zahvatila Škotsku, neka područja sjeverne Engleske, Sjeverne Irske i sjevernog Walesa.

Udari vjetra dosezali su 160 km/h, a u planinama Škotske — do 216 km/h, takve vrijednosti u ovo doba godine ovdje se praktički ne bilježe.

Jak vjetar tokom oluje „Floris” izazvao efekt „letećih vodopada” u Škotskoj

Bez električne energije ostale su deseci hiljada kuća, a radove na obnovi otežavalo je nevrijeme — bila je potrebna pomoć helikoptera.

Olujni vjetar rušio je stabla i dalekovode, blokirajući autoputeve i ključne mostove preko rijeka Tyne i Forth.

Željeznički operateri morali su smanjiti brzinu vozova ili potpuno zaustaviti saobraćaj. 

Oko 150 letova je otkazano; dva aviona nisu uspjela sletjeti u Aberdeen i vratila su se na polazišta, preletjevši uzalud gotovo 1 500 km.

Trajektni saobraćaj na zapadnoj obali Škotske također je bio paraliziran, stvarajući probleme turistima i lokalnim stanovnicima.

Prvi put u 75 godina otkazana je poznata Kraljevska edinburška vojna parada.

Peru

Od 31. jula nekoliko regija Perua našlo se pod udarom snažne pješčane oluje, koja je prekrila Icu, Paracas, Nascu, a zahvatila je i Limu, Arequipu i Tacnu.

Vjetar brzinom do 50 km/h podigao je u zrak hiljade tona pijeska, pretvarajući dan u noć. Vidljivost u epicentru stihije pala je na 2 m, potpuno paralizirajući saobraćaj.

Peruanska aviokompanija Corpac obustavila je letove iznad geoglifa na visoravni Nazca, morske luke i tržnice privremeno su zatvorene, a saobraćaj na autoputevima ograničen.

Jedna od najpogođenijih grana bio je turizam, od vitalne važnosti za lokalnu ekonomiju. U Huacachini — jednoj od glavnih atrakcija regije — izleti do dina su otkazani. Svi letovi paraglajderima su obustavljeni, a pristup laguni je zatvoren.

U nacionalnom parku Paracas vjetar je dosezao 70 km/h, nanijevši ozbiljnu štetu prirodnoj sredini i infrastrukturi.

Snažna pješčana oluja prekrila Peru, podigavši u zrak hiljade tona pijeska

U provincijama Tacna i Arequipa pijesak je prekrio stotine hektara kukuruza spremnog za žetvu. 

A u provinciji Caylloma oluja je oštetila rižina polja, ugrozivši žetvu u oktobru i novembru.

Zbog visoke koncentracije lebdećih čestica prašine i pijeska pojavili su se problemi s disanjem, posebno kod djece, starijih i ljudi s hroničnim bolestima.

Ova oluja rezultat je rijetke kombinacije dviju vrsta vjetrova – silaznog i horizontalnog. Iako su vjetrovi uobičajena pojava za pustinjska područja Perua, razmjere i intenzitet ove oluje bili su izvanredni i neuobičajeni za ovo doba godine.

Rusija

Početkom augusta Rusiju je zahvatio val ekstremnog nevremena.

31. jula u gradu Tyrnyauzu u Kabardino-Balkariji pokrenuo se snažan muljni tok — već drugi u 10 dana. Mase blata i kamenja prošle su koritom rijeke Gerkhozhansu. Glavni tok prošao je posebnim kanalom za odrone, no količina vode i stijena bila je toliko velika da su tone blata izašle izvan kanala i poplavile ulice.

Muljni tok poplavio je ulice grada Tyrnyauza, Kabardino-Balkarija, Rusija

Oštećeni su plinovod, dalekovodi, a bez vode je ostalo oko 3 000 ljudi. Stradale su stambene zgrade i gradska infrastruktura, blokirane su ceste. Evakuirano je više od hiljadu stanovnika, kao i turista iz odmarališta „Elbrus”.

Rijetka pojava za Kareliju — vodena pijavica — primijećena je 02. augusta iznad Ladoškog jezera. Vrtlog se stvorio u području naselja Ilyinsky i nekoliko minuta se kretao duž obale.

Rijetka za sjeverne širine vodena pijavica uz obale Karelije, Rusija

Takvi vrtlozi obično su karakteristični za tropske i suptropske širine, jer je za njihovo formiranje potrebna kombinacija određenih faktora.

Vodena pijavica formira se kombinacijom nekoliko uslova: zagrijane vode, visoke vlažnosti, atmosferske nestabilnosti i prolaska hladnog fronta.

Upravo takvi vremenski uslovi stvorili su se u regiji krajem jula: temperatura zraka premašivala je normu za 7–9 °C, a temperatura vode u Ladoškom jezeru dosezala je anomalnih +23 °C.  

03. augusta Smidovičkim rajonom Židovske autonomne oblasti prošao je ogroman tornado — što je vrlo neobična pojava za ta mjesta. Snažan vrtlog slomio je nekoliko stubova dalekovoda, ostavivši dio naselja bez električne energije.

Neobična pojava za regiju — snažan tornado u Smidovičkom rajonu Židovske autonomne oblasti, Rusija

03. augusta na Krasnodarski kraj sručile su se obilne kiše. U pojedinim područjima palo je više od dvije mjesečne norme padavina: u selu Kichmay — 171 mm (pri srednjomjesečnoj normi za august — 81 mm). 

Najteže je pogođen Tuapsinski rajon, gdje je uveden režim vanredne situacije.

Zbog obilnih kiša naglo je porastao nivo planinskih rijeka: poplavljene su kuće i dvorišta stanovnika nekoliko naselja — sela Moldovanovka, Defanovka, Fanagoriyskoye i naselja Novomikhailovsky.

Bujične vode odnijele su desetke brodica i jahti u more.

U selu Lermontovo odnesen je metalni most preko rijeke Shapsukho. Oko 300 kuća ostalo je odsječeno od vanjskog svijeta.

U selu Defanovka autobus s 25 radnika sletio je u rijeku. Srećom, ljudi su spašeni.

Na plaži sela Agoy vodena pijavica izašla je na obalu. Vrtlog je u zrak podigao bungalov, ležaljke i katamaran, koji se srušio na nadstrešnicu s ljudima. Prošlo je bez stradalih.

Vodena pijavica podigla katamaran u zrak na plaži sela Agoy, Krasnodarski kraj, Rusija

Zbog jakih padavina došlo je do odrona na saveznu autoput M-4 „Don” — saobraćaj je bio privremeno prekinut.

U području sela Fanagoriyskoye rijeka Chepsi izlila se iz korita i srušio se raspon automobilskog mosta — 130 turista ostalo je odsječeno od obale, morali su biti evakuirani.

Kod sela Shirokaya Shchel pljusak je odnio šatorski kamp sveruskog dječjeg centra „Orlyonok”, gdje se nalazilo oko 60 djece i voditelja. Voda je došla iznenada, počela je panika, ali svi su uspjeli biti odvedeni na sigurno mjesto. Prošlo je bez ozbiljnih povreda — samo s modricama i ogrebotinama.

02. augusta grad Arzamas u Nižegorodskoj oblasti pogodila je snažna oluja. Za dan je palo 110 mm kiše — gotovo dvije mjesečne norme (srednjomjesečna norma za august — 60 mm).

Ceste su se pretvorile u prave rijeke. Automobili su tonuli pod vodu. Zabilježene su masovne poplave kuća.

Vjetar s udarima od 25 m/s rušio je stabla, oštetio krovove i fasade zgrada, dalekovode i komunikacijske linije. Bez električne energije ostalo je više od 7 000 ljudi.

Također je bez struje ostala dispečerska služba u gradskoj bolnici, što je poremetilo rad hitne pomoći.

To što vidimo iz dana u dan — rekordne poplave, temperaturne anomalije, jačanje vjetrova, snažne oluje i porast seizmičke i vulkanske aktivnosti — sve su to manifestacije jedinstvenog globalnog procesa koji naš planet proživljava. Mnogo smo o tome govorili i još ćemo se vratiti toj temi. A danas — o najzabrinjavajućem.

Megazemljotres magnitude 8,8 na Kamčatki postao je jasan simptom velikih geodinamičkih promjena, na koje su naučnici „ALLATRA” više puta upozoravali.

Ovdje ne vidimo samo manifestaciju aktivnosti Tihog okeanskog vatrenog prstena, već rezultat pritiska koji stvara gigantska magmatska perjanica — tok užarene tvari koji se diže iz unutrašnjosti Zemlje ispod Sibira s epicentrom u području grada Norilsk. 

Utjecaj perjanice ne dovodi do naglih lokalnih deformacija zemljine kore u jednoj tački. Međutim, bilježi se opće uzdizanje cijelog sibirskog bloka zemljine kore, uključujući Zapadnosibirsku ploču, Istočnosibirski kraton i Verhojansko-čukotski naborani sistem. Upravo taj veliki, iako relativno spor proces, stvara kolosalnu napetost na rubovima kontinentalnog bloka. Kao rezultat, njegove vanjske granice počinju se doslovno njihati i upravo se tamo događaju najaktivniji geodinamički događaji.

Ova pojava naziva se rubnim efektima, i oni se već bilježe duž cijelog perimetra bloka — na Uralu, u području Bajkala, Verhojanskog gorja, u Kurilsko-kamčatskoj regiji — i samo će se pojačavati.

Stoga snažan zemljotres na Kamčatki — to nije kraj. To je tek početak. I sljedeća katastrofa može se dogoditi tamo gdje se najmanje očekuje.

U međuvremenu, predstavnici naučne zajednice, posebno u Rusiji, nastavljaju poricati očito i uvjeravati društvo da je „sve pod kontrolom”. Njihovo mišljenje u medijima se predstavlja kao jedino ispravno, iako često iza njega ne stoji ni ozbiljna analiza, ni provjera s gledišta drugih nauka. Ali javnosti se servira kao konačna istina.

Također se širi mišljenje da je zbog snažnog zemljotresa M8,8 došlo do rasterećenja ploča i da se veliki seizmički događaji ne trebaju očekivati u narednim godinama, pa čak ni decenijama.

Ali mehanizam ovog zemljotresa je drugačiji, a time će i razvoj događaja biti drugačiji.

Ako se pravovremeno ne poduzmu mjere za planirano otplinjavanje žarišta, to jest sibirske magmatske perjanice, onda će se već za pet godina zemljotresi, usporedivi po snazi s onim na Kamčatki, događati po cijelom svijetu s periodičnošću jednom sedmično. Istovremeno će se promijeniti karakter vulkanske aktivnosti: magma će početi dolaziti iz dubljih žarišta, što će erupcije učiniti nepredvidljivijima i razornijima. 

Zaključke donesite sami…

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: