Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 3. do 9. rujna 2025. godine

Atmosfera našeg planeta — to nije samo zrak, već ogroman rezervoar energije.

U posljednjim desetljećima uočava se rast broja ekstremnih vremenskih pojava, što ukazuje na duboke promjene u energetskom balansu atmosfere: ona je gotovo prestala otpuštati energiju i sada je uglavnom akumulira.

Zašto se Zemlja pretvara u prepunjeni akumulator?

U ovom pregledu klimatskih događaja proteklog tjedna, od 3. do 9. rujna 2025.godine, dobit ćete odgovor koji može iz korijena izmijeniti vašu predstavu o kataklizmama.

Francuska

6. rujna u prirodnom rezervatu, smještenom u francuskom departmanu Gornja Savoja, dogodilo se snažno klizište. Ogromna masa stijena odronila se s padine planinskog masiva Sixt Fer-à-Cheval i poletjela u dolinu Giffre, podižući u nebo ogroman oblak prašine, vidljiv izdaleka.

Odron stijena s padina planinskog masiva Sixt Fer-à-Cheval podigao je oblak prašine nad dolinom Guiffrey u francuskom departmanu Haute-Savoie

Po procjenama istraživača, geomorfologa Ludovica Ravanela, volumen odrona dosegao je 30–40 tisuća m³ — rekordni pokazatelj za ovu regiju.

Sixt Fer-à-Cheval— prirodni amfiteatar („Cirque du Fer-à-Cheval“) u obliku potkove— spada u popis spomenika arhitekture Francuske i godišnje privlači oko 500.000 posjetitelja.

Iako se na strmim padinama Sixt-Fer-à-Cheval odroni kamenja događaju često, tako masivan odron na visini od 1.300 m— prava je rijetkost.

U atmosferi Zemlje raste kako kinetička, tako i potencijalna energija. Kinetička je izravno povezana s kretanjem zračnih masa. To je energija vjetrova, ciklona, uragana, tornada i drugih dinamičkih procesa. Što je veća brzina kretanja zraka, to je energije više. Upravo zato očevidci sve češće primjećuju da takav bijes prirode još nitko od njih nije vidio.

Japan

5.rujna na Japan se obrušio tajfun „Peipah“. On je naglo ojačao, spajajući se s moćnim kišnim oblacima, što je izazvalo ekstremne vremenske uvjete — uraganski vjetar i rekordne pljuskove. 

U prefekturi Shizuoka bile su zabilježene padaline iznimne jačine: u gradu Kakegawa — 120 mm/h, u gradu Yoshida — do 110 mm/h.

U gradu Makinohara na parkiralištu aerodroma razina vode dosegnula je jedan metar, poplavivši oko 300 automobila. Također, grad je stradao od snažnog tornada koji je ostavio trag razaranja dug 7 km i širok 500 m.

A u gradu Yoshida, kojeg je također zadesio udar, vihor je prevrnuo automobil izravno na parkiralištu. Vozač je hitno prevezen u bolnicu, no od zadobivenih ozljeda je preminuo.

Tornado je bio toliko snažan, da je deformirao čelične konstrukcije zgrada. Eksperti su mu dodijelili kategoriju 3 po „japanskoj modificiranoj skali Fujita“.

Kao rezultat udara tajfuna “Peipah” oštećeno je više od 1.300 zgrada. Masovna isključenja električne energije pogodila su više od 10.000 kućanstava. Situaciju se pogoršavala iscrpljujućom vrućinom, koja je zavladala u regiji.

Tornado, izazvan tajfunom „Peipah“ nanio veliku štetu gradu Yoshida u prefekturi Shizuoka, Japan 

U prefekturi Shizuoka, od stihije je stradalo 89 ljudi, 8 od njih je bilo u teškom stanju.

Potencijalna energija atmosfere sadržana je u vertikalnom položaju zračnih masa i u skrivenoj toplini povezanoj s faznim prijelazima vode.

Narušavanje ovog energetskog balansa dovodi do vremenskih anomalija diljem svijeta bez presedana. Upravo to mi i promatramo sada. Padaline postaju ekstremne — godišnje norme padaju za nekoliko sati, a tuča poprima ogromne razmjere.

Indija

Sjever Indije već više od mjesec dana nalazi se pod vlašću razarajućih monsunskih kiša. Najviše su stradale države Punjab, Uttarakhand, Himachal Pradesh, Jammu i Kašmir. Posljedice razularene stihije pokazale su su katastrofalnim: poplavljene kuće, blokirano nekoliko nacionalnih autocesta, zatvoreno je više od 1.200 cesta, paraliziran željeznički promet.

U Indiji, rijeka Chambal, koja se izlila iz korita, praktično je potpuno poplavila hram u okolici grada Nagda, država Madhya-Pradesh

U državi Punjab, čije stanovništvo premašuje 30 milijuna ljudi, dogodila se najjača poplava od 1988. godine: svih 23 okruga države bili su proglašeni zonama katastrofe.

U slivnom bazenu brane Pong pala je rekordna, za cijelu povijest promatranja, količina padalina. Prethodni rekord postavljen je 1988. godine, kada je u branu doteklo 7,9 milijardi kubičnih metara vode, a u 2025. godini — već 11,7 milijardi.

Poplavljeno je oko 2.000 sela. Ljudi su bili prisiljeni spašavati se na krovovima svojih kuća.

Stotine tisuća stanovnika ostalo je bez električne energije i čiste vode. Ogromna šteta nanesena je poljoprivredi — uništeno je više od 170.000 ha usjeva, uginulo je mnogo stoke.

Punjab — jedan je od glavnih proizvođača riže i pšenice u zemlji. No na poljima, gdje obično rastu ove kulture, prostirala su se vodena prostranstva, a u zraku je stajao zadah raspadajućih leševa životinja.

5. rujna rijeka Ravi odnijela je oko stotinu graničnih punktova i uništila 30 kilometara zapreka na granici s Pakistanom.

Istogi dana u državi Himachal Pradesh, u području Unutarnji Akhara-Bazar u Kullu, iznenadno klizište uništilo je tri kuće. Kao rezultat nesreće jedan čovjek je poginuo, tri su zadobili ozljede. 

U metropoli Indije, gradu Delhiju, razina vode u rijeci Yamuna premašila je kritičnu oznaku — iz nizinskih područja je evakuirano oko 18.000 stanovnika.

Indijske ulice našle su se pod vodom, lokalni stanovnici prisiljeni prelaziti u čamcima

Po podacima od 7. rujna, od početka sezone monsunskih kiša u Sjevernoj Indiji poplave i klizišta već su odnijeli živote više od 500 ljudi.

Tuča

U prošlom tjednu svijetom su prošle grmljavinske oluje s krupnom tučom.

U državi Kansas, SAD, 3. rujna očevici su objavljivali fotografije tuče veličine 7–8 cm, koja je oštetila krovove, automobile i poljoprivredna zemljišta.

A 8. rujna u okrugu Clark pali su ledeni komadi promjera preko 10 cm.

Istog dana na jugu Poljske, u gradu Żywiec, Šlesko vojvodstvo, tuča veličine do 4 cm skidala je lišće i lomila grane drveća.

5. rujna na stanovnike naselja Khurba u Habarovskom kraju, Rusija, s neba su padali ledeni kamenci veličine kokošjeg jajeta.

Neobično krupna tuča pala je u selu Khurba, Habarovski kraj, Rusija

A u gradu Komsomolsku na Amuru tuča je padala tijekom sata vremena, stvarajući neprekinuti sloj na zemlji i opasnost za vozače.

Važno je napomenuti da se u atmosferi povećava ne samo kinetička i potencijalna energija, već i količina električne energije, što ima značajan utjecaj na planetarni sustav.

Munje

2. i 3. rujna Centralnu Kaliforniju u SAD-u zahvatile su suhe grmljavinske oluje. Tisuće udara munja izazvali su brojne požare.

Kompleks požara TCU September Lightning Complex nastao je 2. rujna, zahvativši više od 5.665 ha u okruzima Tuolumne, Calaveras i Stanislaus. Vatra je spalila 95 objekata, uključujući povijesnu znamenitost iz vremena zlatne groznice — poštanski ured u naselju Chinese Camp.

Pod prijetnjom uništenja našlo se više od tisuću kuća, stotine stanovnika moralo je biti evakuirano.

Unatoč ogromnim resursima, koji su bili angažirani za gašenje požara, lokalizirati front vatre na 50 % uspjelo je tek nakon 4 dana.

Posljedice razornih požara, izazvanih udarima munja, u državi Kalifornija, SAD

Početkom rujna od munji je stradala i Kanada. Nakon toplog i suhog vremena, koje je stvorilo idealne uvjete za širenje vatre, grmljavinske oluje u provinciji Britanska Kolumbija izazvale su nekoliko velikih šumskih požara.

4. rujna u Švicarskoj zabilježeno je oko 15.000 udara munja. U gradu Luzernu jedna od njih udarila je u kuću, izazvavši požar na krovu. Srećom, vatru se uspjelo brzo lokalizirati.

7. rujna u Visakhapatnamu, velikoj luci Indije, munja je udarila u tanker s lakozapaljivim metanolom, izazvavši snažan požar.

Gašenje požara trajalo je jedan dan: za gašenje su bili angažirani desetci vatrogasaca, vojska i helikopter. Presudnu ulogu odigrale su obilne kiše —one nisu dozvolile da se vatra proširi na četiri rezervoara s dizelskim gorivom, što je pomoglo izbjeći znatno veću katastrofu.

Indija — jedna je od zemalja gdje učestalost munja raste posebno naglo. U posljednjih 5 godina njihov broj porastao je gotovo 4 puta: u 2020. financijskoj godini bilo je 5,17 milijuna udara, a u 2025. — više od 20 milijuna.

Smrtnost od udara munja, koja je uvijek bila ozbiljan problem u zemlji, sada je dostigla katastrofalne razmjere: samo od travnja do srpnja 2025. godine poginuo je 1.621 čovjek.

8. i 9. rujna Australiju su zahvatile anomalne grmljavinske oluje. U pustinjskim područjima Birdsvillea i Cameron Cornera za 36 sati zabilježeno je rekordnih 466.000 udara munja.

Vjetar je dosezao 117 km/h, a količina padalina premašila je mjesečn normu. Za rujan je takva kombinacija vremenskih uvjeta krajnje netipična: ovaj mjesec je tradicionalno suh, a velike grmljavinske oluje u ovom području događaju se vrlo rijetko.

Nevjerojatno snažna grmljavinska oluja obrušila se na Sydney, Australija

Birdsville (Queensland) i Cameron Corner (granica Queenslanda, Južne Australije i Novog Južnog Walesa) nalaze se u sušnim zonama Australije. Za njih je karakteristična suha vrijeme veći dio godine, a grmljavinske oluje se povremeno javljaju uglavnom ljeti (prosinac – veljača).

‘Crveni vilenjaci’ (spriteovi)

Također su se učestalije pojavili slučajevi opažanja takvih rijetkih i slabo proučenih atmosferskih pojava kao što su ‘crveni vilenjaci’. To su ogromne svjetleće crvene strukture, koje nastaju iznad olujnih oblaka i prostiru se na visinu od 40–80 km.

Rijetki ‘crveni vilenjaci’— slabo proučene svjetleće strukture u gornjim slojevima atmosfere

Prema istraživanju objavljenom u časopisu “Atmosferska kemija i fizika” („Atmospheric Chemistry and Physics), učestalost pojave ‘crvenih vilenjaka’ može se povećati za otprilike 14 % za svaki stupanj porasta globalne temperature.

Arktik

Unatoč svim pokušajima da se pažnja javnosti skrene s problema sibirske perjanice, njezine manifestacije postaju toliko primjetne, da ih je skrivati već nemoguće. Prošli je kolovoz u Arktiku bio rekordno topao. Prosječne mjesečne temperature na otocima i obali u Barentsovu, Karskom i Istočno-sibirskom moru, kao i na Grenlandu premašile su normu za 2–6 °C i više.

No upravo u ruskom Arktiku situacija izgleda posebno zabrinjavajuće: ovdje je u kolovozu 2025. godine bila zabilježena najviša na svijetu pozitivna temperaturna anomalija ovog mjeseca.

Kolovoz 2025.: ruski Arktik doživljava bez presedana zagrijavanje — utjecaj sibirske perjanice pokazuje se sve jače

Sibirska plaštna perjanica također je najmoćniji izvor toplinske energije, koja se manifestira, između ostalog, kroz izravno zagrijavanje Zemljine kore i toplinsko djelovanje na površinske slojeve.

U tekućem 12.000-godišnjem ciklusu katastrofa dolazi do eksponencijalnog nakupljanja energije u atmosferi Zemlje kroz mnoštvo mehanizama. Kao okidač služi vanjski kozmički utjecaj na jezgru planeta, koji pokreće kaskadu energetskih procesa u svim njezinim slojevima. 

Ranije je toplinska energija prelazila iz unutrašnjosti planeta u ocean, zatim u atmosferu i dalje u svemir, i taj je proces djelovao kao precizan sat. Sada je on narušen: energija koja je morala otići u svemir ostaje “zarobljena” u atmosferi. Takvim svojevrsnim kondenzatorom energije atmosfera je postala zbog ogromne količine nanoplastike u njoj.

Detaljnije o negativnim svojstvima plastike, koja razaraju zdravlje čovjeka i naš planet u cjelini, govorit ćemo u sljedećim izdanjima, no preporučujemo vam da se već sada upoznate s ovom najvažnijom temom. 

Ljudi moraju razumjeti uzroke dešavanja i biti svjesni koje su mjere neophodne za preživljavanje čovječanstva.

Sada se ne govori o budućoj generaciji — sa posljedicama ćemo se morati suočiti sami.

Da bismo sačuvali naše sutra — mora se djelovati danas.