Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 03. do 09. septembra 2025. godine
Atmosfera naše planete — to nije samo zrak, to je gigantski rezervoar energije.
U posljednjim desetljećima primijećen je porast broja ekstremnih vremenskih pojava, što ukazuje na duboke promjene u energetskom balansu atmosfere: ona je gotovo prestala da odaje energiju i sada je uglavnom akumulira.
Zašto se Zemlja pretvara u prepunjeni akumulator?
U ovom pregledu klimatskih događaja protekle sedmice, od trećeg do devetog septembra 2025. godine, dobit ćete odgovor koji može iz korijena promijeniti vašu predstavu o kataklizmama.
Francuska
06. septembra u prirodnom rezervatu, smještenom u francuskom departmanu Gornja Savoja, dogodio se snažan odron. Ogromna masa stijene srušila se s padine planinskog masiva Sixt Fer-à-Cheval i sjurila u dolinu Giffre, podižući u nebo gigantski oblak prašine, vidljiv izdaleka.
Obrušavanje stijena s padina planinskog masiva Sixt Fer-à-Cheval podiglo je oblak prašine iznad doline Giffre u francuskom departmanu Gornja Savoja
Po procjenama istraživača, geomorfologa Ludovica Ravanela, volumen odrona dosegao je 30–40 hiljada m3 — rekordni pokazatelj za ovu regiju.
Sixt Fer-à-Cheval — prirodni amfiteatar (“Cirk Fer-à-Cheval”) u obliku potkovice — uvršten je na listu arhitektonskih spomenika Francuske i godišnje privlači oko 500 000 posjetilaca.
Iako se na strmim padinama Sixt Fer-à-Cheval često dešavaju odroni kamenja, ovako masivno obrušavanje na visini od 1 300 m — prava je rijetkost.
U atmosferi Zemlje raste i kinetička i potencijalna energija. Kinetička je direktno povezana s kretanjem zračnih masa. To je energija vjetrova, ciklona, uragana, tornada i drugih dinamičkih procesa. Što je veća brzina kretanja zraka, to je više energije. Zbog toga svjedoci sve češće primjećuju da takav bijes prirode još niko od njih nije vidio.
Japan
05. septembra na Japan se obrušio tajfun “Peipah”. On se naglo pojačao, spajajući se s moćnim kišnim oblacima, što je izazvalo ekstremne vremenske uslove — uraganski vjetar i rekordne padavine.
U prefekturi Shizuoka zabilježene su padavine izuzetne jačine: u gradu Kakegawa — 120 mm/h, u gradu Yoshida — do 110 mm/h.
U gradu Makinohara na parkingu aerodroma nivo vode dosegao je jedan metar, potopivši oko 300 automobila. Grad je također stradao od snažnog tornada, koji je ostavio trag razaranja dug 7 km i širok 500 m.
A u gradu Yoshida, koji je također bio pogođen, vihor je prevrnuo automobil direktno na parkingu. Vozač je hitno prevezen u bolnicu, ali je od zadobivenih povreda preminuo.
Tornado je bio toliko snažan da je deformisao čelične konstrukcije objekata. Eksperti su mu dodijelili kategoriju 3 prema “japanskoj modificiranoj Fujita skali”.
Kao rezultat udara tajfuna “Peipah”, oštećeno je više od 1 300 objekata. Masovna isključenja električne energije pogodila su više od 10 000 domaćinstava. Situacija se pogoršavala iscrpljujućom vrućinom koja je zavladala u regiji.
Tornado, uzrokovan tajfunom “Peipah”, nanio ozbiljnu štetu gradu Yoshida u prefekturi Shizuoka, Japan
U prefekturi Shizuoka od stihije je stradalo 89 ljudi, 8 ih je bilo u teškom stanju.
Potencijalna energija atmosfere sadržana je u vertikalnom položaju zračnih masa i u latentnoj toploti, povezanoj s faznim prijelazima vode.
Narušavanje ovog energetskog balansa dovodi do bezpresedanskih vremenskih anomalija širom svijeta. Upravo to i posmatramo sada. Padavine postaju ekstremne — godišnje norme padaju za nekoliko sati, a grad poprima gigantske razmjere.
Indija
Sjever Indije već više od mjesec dana nalazi se pod vlašću razornih monsunskih padavina. Najjače su pogođene države Punjab, Uttarakhand, Himachal Pradesh, Jammu i Kashmir. Posljedice razularene stihije pokazale su se katastrofalnim: poplavljeni su objekti, blokirano je nekoliko nacionalnih autoputeva, zatvoreno je više od 1 200 puteva, željeznički saobraćaj je paraliziran.
U Indiji je rijeka Chambal, koja se izlila iz korita, praktično potpuno poplavila hram u okolini grada Nagda, država Madhya Pradesh
U državi Punjab, čije stanovništvo prelazi 30 miliona ljudi, dogodila se najjača poplava od 1988. godine: svih 23 okruga države proglašeni su zonama katastrofe.
U slivnom području brane Pong palo je rekordno, za cijelu historiju mjerenja, količina padavina. Prethodni rekord postavljen je 1988. godine, kada je u branu doteklo 7,9 milijardi kubnih metara vode, a 2025. godine — već 11,7 milijardi.
Poplavljeno je oko 2 000 sela. Ljudi su bili prisiljeni spašavati se na krovovima svojih objekata.
Stotine hiljada žitelja ostale su bez električne energije i čiste vode. Ogromna šteta nanesena je poljoprivredi — uništeno je više od 170 000 ha usjeva, uginulo je mnogo stoke.
Punjab — jedan je od glavnih proizvođača riže i pšenice u zemlji. Ali na poljima gdje obično rastu te kulture, prostirale su se vodene površine, a u zraku je bio miris raspadajućih leševa životinja.
05. septembra rijeka Ravi odnijela je oko stotinu graničnih postaja i uništila 30 km ograda na granici s Pakistanom.
Istog dana u državi Himachal Pradesh, u području Unutrašnji Akara-Bazar u Kullu, iznenadni odron uništio je tri objekta. Kao rezultat nesreće jedan čovjekje poginuo, tri su povrijeđena.
U glavnom gradu Indije, Delhiju, nivo vode u rijeci Yamuna premašio je kritičnu tačku — iz nizinskih područja evakuirano je oko 18 000 žitelja.
Indijske ulice su pod vodom, lokalni žitelji prisiljeni prevoziti se čamcima
Po podacima od 07. septembra, od početka sezone monsunskih padavina u Sjevernoj Indiji poplave i odroni već su odnijeli živote više od 500 ljudi.
Grad
U protekloj sedmici svijetom su prošle grmljavinske oluje s krupnim gradom.
U državi Kansas, SAD, 03. septembra očevici su objavljivali fotografije gradova veličine 7–8 cm, koji su oštetili krovove, automobile i poljoprivredna zemljišta.
А 08. septembra u okrugu Clark pale su ledene gromade promjera preko 10 cm.
Istog dana na jugu Poljske, u gradu Żywiec, Šlesko vojvodstvo, grad veličine do 4 cm skidao je lišće i lomio grane drveća.
05. septembra na žitelje naselja Hurba u Habarovskom kraju, Rusija, s neba su padali ledeni kamenci veličine kokošjeg jajeta.
Neobično krupan grad pao je u naselju Hurba, Habarovski kraj, Rusija
A u gradu Komsomolsk na Amuru grad je padao tokom sat vremena, stvarajući neprekinuti sloj na zemlji i opasnost za vozače.
Važno je napomenuti da se u atmosferi povećava ne samo kinetička i potencijalna energija, već i količina električne energije, što značajno utječe na planetarni sistem.
Munje
02. i 03. septembra Centralnu Kaliforniju u SAD-u zahvatile su suhe grmljavinske oluje. Hiljade udara munja izazvale su brojne požare.
Kompleks požara TCU September Lightning Complex nastao je 2. septembra, zahvativši više od 5 665 ha u okruzima Tuolumne, Calaveras i Stanislaus. Vatra je spalila 95 objekata, uključujući historijsku znamenitost iz vremena zlatne groznice — poštanski ured u naselju Chinese Camp.
Pod prijetnjom uništenja našlo se više od hiljadu kuća, stotine žitelja moralo je biti evakuisano.
Uprkos kolosalnim resursima, koji su angažovani za gašenje požara, lokalizirati front vatre 50 % uspjelo je tek nakon četiri dana.
Posljedice razornih požara, izazvanih udarima munja, u saveznoj državi Kalifornija, SAD
Početkom septembra od munja je stradala i Kanada. Nakon toplog i suhog vremena, koje je stvorilo idealne uslove za širenje vatre, grmljavinske oluje u provinciji Britanska Kolumbija izazvale su nekoliko velikih šumskih požara.
04. septembra u Švicarskoj je zabilježeno oko 15 000 udara munja. U gradu Luzernu jedna od njih je udarila u kuću, izazvavši požar na krovu. Srećom, vatra je brzo lokalizovana.
07. septembra u Visakhapatnamu, velikoj luci Indije, munja je udarila u tanker sa lako zapaljivim metanolom, izazvavši snažan požar.
Gašenje požara trajalo je 24 sata: za gašenje su angažovane desetine vatrogasaca, vojska i helikopter. Presudnu ulogu odigrale su obilne padavine — one nisu dozvolile da se vatra proširi na četiri rezervoara sa dizelom, što je pomoglo da se izbjegne daleko veća katastrofa.
Indija — jedna je od zemalja gdje učestalost munja raste posebno naglo. U posljednjih pet godina njihov broj je porastao gotovo četiri puta: u 2020. finansijskoj godini bilo je 5,17 miliona udara, a u 2025. — više od 20 miliona.
Smrtnost od udara munja, koja je uvijek bila ozbiljan problem u zemlji, sada je dostigla katastrofalne razmjere: samo od aprila do jula 2025. godine poginuo je 1 621 čovjek.
08. i 09. septembra Australiju su zahvatile abnormalne grmljavinske oluje. U pustinjskim područjima Birdsvilla i Cameron Cornera za 36 sati zabilježeno je rekordnih 466 000 udara munja.
Vjetar je dosezao 117 km/h, a količina padavina je premašila mjesečnu normu. Za septembar takva kombinacija vremenskih uslova je krajnje netipična: ovaj mjesec je tradicionalno suh, a masivne grmljavinske oluje u ovoj regiji dešavaju se vrlo rijetko.
Nevjerovatno snažna grmljavinska oluja obrušila se na Sydney, Australija
Birdsville (Queensland) i Cameron Corner (granica Queenslanda, Južne Australije i Novog Južnog Walesa) nalaze se u sušnim zonama Australije. Za njih je karakteristično suho vrijeme većinu godine, a grmljavinske oluje se ponekad javljaju uglavnom ljeti (decembar — februar).
‘Crveni vilenjaci’
Također su se učestali slučajevi posmatranja rijetkih i slabo istraženih atmosferskih pojava, poput ‘crvenih vilenjaka’. To su kolosalne svjetleće crvene strukture, koje nastaju iznad grmljavinskih oblaka i prostiru se na visinu od 40–80 km.
Rijetki ‘crveni vilenjaci’ — slabo istražene svjetleće strukture u gornjim slojevima atmosfere
Prema istraživanju, objavljenom u časopisu „Atmosferska hemija i fizika“ (Atmospheric Chemistry and Physics), učestalost nastanka ‘crvenih vilenjaka’ može se povećati za približno 14 % na svaki stepen porasta globalne temperature.
Arktik
Uprkos svim pokušajima da se pažnja javnosti skrene sa problema sibirske magmatske perjanice, njene manifestacije postaju toliko primjetne da ih je već nemoguće sakriti. Prošli avgust u Arktiku bio je rekordno topao. Prosječne mjesečne temperature na otocima i obali u Barentsovom, Karskom i Istočnosibirskom moru, kao i na Grenlandu, premašile su normu za 2–6 °C i više.
Ali upravo u ruskom Arktiku situacija izgleda posebno zabrinjavajuće: ovdje je u avgustu 2025. godine zabilježena najviša na svijetu pozitivna temperaturna anomalija ovog mjeseca.
Avgust 2025.: ruski Arktik doživljava nezapamćeno zagrijavanje — uticaj sibirske magmatske perjanice sve jače se manifestuje
Sibirska magmatska perjanica također je najmoćniji izvor toplotne energije, koja se manifestuje, između ostalog, kroz direktno zagrijavanje Zemljine kore i toplotni uticaj na površinske slojeve.
U tekućem 12 000-godišnjem ciklusu katastrofa dolazi do eksponencijalnog nakupljanja energije u Zemljinoj atmosferi kroz mnogo mehanizama. Okidač je vanjski kosmički uticaj na jezgro planete, koji pokreće kaskadu energetskih procesa u svim njenim omotačima.
Ranije je toplotna energija prelazila iz unutrašnjosti planete u okean, zatim u atmosferu i dalje u svemir, i ovaj proces je djelovao kao precizan sat. Sada je narušen: energija koja je trebala odlaziti u svemir ostaje “zarobljena” u atmosferi.
Takvim svojevrsnim kondenzatorom energije atmosfera je postala zbog ogromnog sadržaja nanoplastike u njoj. Detaljnije o negativnim svojstvima plastike, koja razaraju zdravlje čovjeka i našu planetu u cjelini, govorit ćemo u sljedećim izdanjima, ali vam preporučujemo da se već sada upoznate s ovom najvažnijom temom.
Ljudi moraju razumjeti uzroke dešavanja i biti svjesni koje su mjere neophodne za opstanak čovječanstva.
Sada se ne govori o budućoj generaciji — sa posljedicama ćemo se morati suočiti sami.
Da bismo sačuvali naše sutra — treba djelovati danas.
Ostavite komentar