Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 25. lipnja do 01. srpnja 2025. godine
Gigantska tuča u Italiji, rekordna vrućina i požari u Europi, snijeg u čileanskoj pustinji… Sve je to — samo dio događaja u tjedan dana, od 25. lipnja do 01. srpnja 2025. godine. Ali glavna prijetnja skrivena je duboko u nutrini planeta. I danas ćete saznati zašto Sibir može postati uzrokom katastrofe planetarnih razmjera.
Francuska
25. lipnja Francusku su pogodile ekstremne oluje s pljuskovima, grmljavinom, velikom tučom, pa čak i tornadima.
Stručnjaci su ovu pojavu klasificirali kao „derecho“.
Derecho — to je prostrani i dugotrajni olujni vjetar s udarima od najmanje 93 km/h, praćen brzo pokretnim grmljavinskim olujama, koji uzrokuje pravocrtna razaranja na udaljenosti većoj od 400 km.
U 44 departmana zemlje proglašena je narančasta razina opasnosti.
Tijekom noći vatrogasci su proveli 2 500 spasilačkih operacija.
Diljem zemlje bio je poremećen željeznički promet. U nekoliko regija udari vjetra premašivali su 130 km/h, što je srušilo povijesne rekorde.
Tako je u komuni Montbeugny, departman Allier, zabilježena brzina vjetra od 135 km/h, a u komuni Bessey-en-Chaume, departman Côte-d'Or, — 134 km/h.
Oko 110 000 kuća ostalo je bez električne energije.
Snažan vjetar oštetio stup visokonaponskog dalekovoda, Francuska
Tijekom oluje u departmanima Tarn i Garonne i Mayenne zbog pada stabala poginula su dva čovjeka.
Još 17 ljudi je stradalo od divljanja stihije, jedan od njih je u kritičnom stanju.
U Normandiji je snažan vjetar oštetio gotovo 3 500 ha stabala u Lyonskoj šumi, najvećoj u regiji (ukupna površina šume — 10 700 ha).
Stihija je u nekoliko minuta potpuno uništila crkvu Svetog Petra u komuni Valay, tek obnovljenu nakon 35 godina restauracije.
U Parizu je pljusak bio toliko jak da se vidljivost smanjila na manje od 50 m. Ulice u južnom dijelu grada bile su poplavljene, što je jako otežalo promet. Zatvoreno je nekoliko postaja podzemne željeznice. U Nacionalnoj skupštini zbog curenja su privremeno obustavljene sjednice.
Poplavljene ulice Pariza nakon jakih pljuskova, Francuska
Srušeno stablo doslovno je smrskalo automobil u kojem su se nalazili muž i žena. Automobil se ne može popraviti, no supružnici su čudom preživjeli.
Italija
26. lipnja snažne oluje pogodile su sjever Italije.
U komuni Sacile i drugim gradovima regije Furlanija pala je ogromna tuča, mjestimično promjera većeg od 10 cm. To je postao jedan od najekstremnijih slučajeva u Europi posljednjih godina.
Anomalno velika tuča pala u Italiji
Nepogoda se sručila iznenada, zatekavši stanovnike nespremne. Značajna šteta nanesena je zgradama i vozilima. A promet na nekim cestama bio je otežan zbog nakupljanja leda. Također su ozbiljno stradali vinogradi i voćnjaci. Oluju su pratile deseci tisuća munja.
Val vrućine i požari u Europi
Netipična vrućina za lipanj zahvatila je Europu. Mjestimično je temperatura bila za 5–10 °C viša nego što je uobičajeno u ovo doba godine. A u nizu zemalja postavljeni su nacionalni rekordi za lipanj.
U Španjolskoj je 28. dana u općini El Granado, provincija Huelva, zabilježeno +46 °C.
A u Portugalu je 29. lipnja, u naselju Mora, temperatura dosegla nezamislivih +46,6 °C. Istog dana na deset postaja u zemlji stupci termometara popeli su se iznad +44 °С.
26. lipnja nacionalni rekordi mjeseca također su postavljeni u Austriji i Sloveniji — 38,3 °С i 38,4 °C.
U Italiji je Ministarstvo zdravstva objavilo crvena upozorenja o jakoj vrućini za 16 gradova, uključujući Rim, Milano, Veneciju, Firencu i Napulj.
Meteorološka služba Francuske uvela je narančastu razinu uzbune u rekordnom broju departmana — u 84 od 101.
Rekordna vrućina u Europi
A na jugozapadu zemlje stupci termometara premašili su +40 °C. U departmanu Aude izbili su šumski požari, uslijed čega je izgorjelo 400 ha zemlje i morali su evakuirati kamp i opatiju.
U Njemačkoj je val vrućine snizio razinu vode u rijeci Rajni, što je otežalo plovidbu i povećalo troškove prijevoza za vlasnike tereta. Zbog povećane potražnje za hlađenjem cijene električne energije u Njemačkoj i Francuskoj naglo su porasle.
U glavnom gradu Bosne i Hercegovine, gradu Sarajevo, prvi put u 124 godine stupci termometara popeli su se do +38,8 °С — takav rekord maksimalne temperature postavljen je 26. lipnja.
Na sjeverozapadu zemlje, na dionici između postaja Čelinac i Vrbanja, zbog jake vrućine deformirale su se tračnice, uslijed čega je željeznički promet bio privremeno obustavljen.
Lipanj je u zemlji postao najsuši u cijeloj povijesti mjerenja. U nekim regijama tijekom mjeseca nije pala ni kap kiše.
U pozadini ovih prirodnih anomalija u Zapadnohercegovačkom kantonu izbilo je nekoliko velikih požara, stavivši pod prijetnju stambena područja i infrastrukturu. Jedan od njih započeo je u noći 28. lipnja u općini Ljubuški. Snažan vjetar, stalno mijenjajući smjer, ometao je gašenje i onemogućavao primjenu zrakoplovstva i dronova. Požar je stavljen pod kontrolu tek nakon tjedan dana.
Snažan šumski požar prijeti stambenim područjima u Bosni i Hercegovini
26. lipnja u Grčkoj, samo 40 km od Atene, u naselju Palaia Fokaia, izbio je veliki požar, koji se u pozadini četrdesetostupanjske vrućine i olujnog vjetra brzo proširio na šumu i kuće za odmor.
Prema preliminarnim podacima, vatra je uništila najmanje 20 objekata. U pet područja, uključujući i područje blizu drevnog Posejdonovog hrama, izdane su naredbe za hitnu evakuaciju i blokirane su obalne ceste. Uz obalu su dežurali čamci za slučaj evakuacije morem.
U Turskoj su također zbog ekstremne vrućine i jakog vjetra krajem lipnja izbile stotine požara — stradale su provincije Izmir, Hatay, Manisa, Muğla, Adana, Antalya, Mardin, Mersin, Osmaniye i Aydın.
U provinciji Izmir vatra je dosegla turističke zone i ruševine drevnog Efeza — jednog od najpoznatijih arheoloških spomenika zemlje. U područjima Menderes i Seferihisar plamen je zahvatio stambene četvrti, oštetivši kuće i automobile. Više od 42 000 ljudi evakuirano je iz vatrom okruženih ulica.
Turska u plamenu: stihija se sasvim približila stambenim četvrtima
Prema stanju na dan 01. srpnja, od požara je stradalo i hospitalizirano 46 ljudi, jedan od njih — u teškom stanju.
U gradu Izmir plamen se proširio na autosalon i skladište kućanskih aparata, koji su potpuno izgorjeli. Glavna zračna luka provincije — Adnan Menderes — privremeno se zatvorila 29. lipnja, što je uzrokovalo kašnjenja letova od gotovo jednog dana.
U gašenju vatre sudjelovalo je više od tisuću vatrogasaca, helikopteri i zrakoplovi.
U cijelom svijetu pojačavaju se vrućina, suša, vjetrovi i dubinska degazacija. Sve to stvara idealne uvjete za nastanak požara. Počinju ranije nego inače, brzo se šire i teško ih je gasiti. Tako je u Europi od 01. siječnja do 30. lipnja 2025. godine izgorjelo 196 407 ha, što je 2,39 puta više od prosječnog pokazatelja za 2006.– 2024. god. za slično razdoblje — 82 144 ha.
Pakistan
27. lipnja strašna tragedija dogodila se s grupom turista u Pakistanu, u provinciji Khyber Pakhtunkhwa, na rijeci Swat, kada su sjever zemlje pogodile obilne kiše. Dok su odrasli odmarali na obali, djeca su se igrala u plićaku i fotografirala. No, iznenadno nadošla kišna voda s planina odnijela je djecu brzim tokom. Bio je toliko jak da se činilo kao da je brana imala proboj. Odrasli su pohitali u pomoć, no i sami su se našli u vodenoj zamci. Više od sata držali su se na uskom uzvišenju usred rijeke čekajući spasioce. Nažalost, i njih je odnijela bujica.
Iznenadna poplava zatekla turiste nespremne: pokušavaju se održati na malom otoku kopna, provincija Khyber Pakhtunkhwa, Pakistan
Najmanje devet ljudi, uključujući djecu, poginulo je, još četvero se vode kao nestali, četvero je spašeno.
Vlasti su izjavile da su unaprijed upozorile na moguću poplavu i zabranile izlazak na vodu, no mnogi ljudi nisu poslušali.
Jake kiše i iznenadne poplave u Pakistanu u samo nekoliko dana dovele su do smrti 45 ljudi.
Čile
25. lipnja u čileanskoj pustinji Atacama pao je snijeg, što je iznenadilo lokalne stanovnike, jer je to jedna od najsušnijih regija svijeta i oborine su ovdje velika rijetkost.
Ozbiljan incident dogodio se u regiji Antofagasta, u komuni San Pedro de Atacama, na visini većoj od 4 200 m.
Na 80. kilometru međunarodne ceste CH-27, na putu za Paso de Jama, zbog nakupljenog snijega, čija je visina dosezala 10 cm, zanio se kamion i blokirao promet u oba smjera.
Anomalna pojava: snježna padalina u pustinji Atacama, Čile
Oko 40 ljudi, među kojima je bilo starijih i djece, našlo se u zamci. Proveli su noć u automobilima pri temperaturi do –7 °C, dok su se spasioci probijali do njih po snijegom zametenim teško prohodnim cestama.
Vrijedi napomenuti da je prosječna minimalna temperatura u lipnju u ovoj regiji +2 °C.
Na drugim dionicama ceste vozači nekoliko kamiona bili su prisiljeni ostati na hladnoći na cesti tri-četiri dana.
Kina
Krajem lipnja okrug Rongjiang u provinciji Guizhou dva puta u četiri dana, od 24. do 28. lipnja, našao se pod vodom.
Katastrofalna poplava poplavila okrug Rongjiang, provincija Guizhou, Kina
Prema procjenama stručnjaka, najsnažnija poplava u cijeloj povijesti regije.
Prvi udar stihije doveo je do smrti 6 ljudi, a još više od 100 000 je stradalo. Više od 50 000 stanovnika moralo je biti evakuirano.
Snažni tokovi poplavili su ulice i katastrofalno oštetili infrastrukturu. Prljava voda prodrla je u najveći trgovački centar okruga.
Vlasnici trgovina ispričali su da je voda nadirala prebrzo i da nisu imali vremena ništa spasiti — morali su se hitno evakuirati. Jedan od njih priznao je da je nakon otvaranja trgovine bio jednostavno obeshrabren: sve je bilo uništeno u jednoj noći.
28. lipnja na okrug Rongjiang sručio se drugi val poplave. Stihija je ponovno prisilila vlasti da hitno evakuiraju 11 992 kućanstva — ukupno 41 574 čovjeka.
Stanovnici, koji su tek očistili od mulja i blata svoje kuće i trgovine, nisu očekivali da će taj posao morati ponovno obavljati.
Kaos na ulicama: blato i smeće nakon snažne poplave u okrugu Rongjiang, provincija Guizhou, Kina
Također, ponovno je od poplavnih voda stradala lokalna znamenitost — nogometno igralište „Village Super League“.
Rusija
Klimatska i geodinamička situacija u području sibirske magmatske perjanice nastavlja se pogoršavati. Znakovi uzdizanja magme postaju sve očitiji.
Više o prijetnji sibirske magmatske perjanice pogledajte u izvješću “O prijetnji erupcije sibirske magmatske perjanice i strategije za rješavanje tog problema”.
28. lipnja sjever Jakutije iskusio je potres magnitude 5,1. Njegov epicentar nalazio se otprilike 280 km od naselja Čokurdah, žarište je bilo na dubini od oko 10 km.
Stručnjaci naglašavaju da se posljednjih godina primjećuje značajan rast seizmičke aktivnosti u sjevernim područjima Jakutije.
Zanimljivo je da su međunarodne seizmičke službe zabilježile ovaj snažan potres, a federalni ruski mediji o njemu čak nisu ni izvijestili.
Ujutro 28. lipnja u gradu Norilsku, Krasnojarski kraj, dogodilo se veliko urušavanje tla površine 132 m². Jama dubine 25 m progutala je nekoliko garaža i službeni vagončić u kojem se nalazila žena-čuvarica. Četiri dana kasnije njezina sudbina još uvijek je bila nepoznata. Potražne radove otežavala je nadolazeća voda i prijetnja ponovnog urušavanja.
Odron tla u gradu Norilsk: jama dubine 25 m progutala garaže i vagončić, Krasnojarski kraj, Rusija
Po podacima Ministarstva za izvanredne situacije, uzrok odrona tla bilo je otapanje vječnog leda.
Ovo je već drugi sličan incident u Norilsku posljednjih mjeseci. U travnju se ovdje formirala impresivna vrtača površine oko 500 m² i dubine veće od 7 m.
A 30. lipnja sjever Krasnojarskog kraja pogodila je snažna grmljavinska oluja. U gradovima Norilsk i Dudinka pale su jake kiše s munjama i olujnim vjetrom.
Ulice su se u nekoliko minuta pretvorile u bujične potoke koji su poplavili ceste, pa čak i ulaze u zgrade. Stihiju je pratila velika tuča, veličine do 4 cm, koja je oštetila mnoštvo automobila. Starosjedioci su ispričali da ne pamte takvo vrijeme, i to nije čudno, jer obično hladan zrak i surova klima Arktika ne dopuštaju stihiji da se razmaše takvom snagom.
Velika tuča pala u Krasnojarskom kraju, Rusija
Sve što ste pročitali u ovom članku — nije samo lanac nepovezanih katastrofa. To su manifestacije dubinskih procesa koji se odvijaju u sustavu Zemlje. A najopasniji od njih je — u Sibiru. Tamo se bilježe netipični potresi, veliki odroni tla i druge anomalije koje ukazuju na aktivaciju jednog od najvećih magmatskih perjanica na planetu.
Prije 250 milijuna godina njezino snažno izbijanje stvorilo je Sibirske trape i izazvalo Veliko permsko izumiranje, kada je nestao veći dio svega živog na Zemlji.
Danas ponovno promatramo slične procese. Područje ispod Sibira, zahvaćeno magmatskim tokovima, već je po veličini usporedivo s Australijom. I to nije lokalni problem, već prijetnja planetarnih razmjera. Ako dođe do proboja — praktički cijelo područje planeta postat će nepogodno za život.
Pritom postoji stvarno rješenje — planirana degazacija. Kontrolirano odvođenje plinova i lave iz nutrine može ne samo ukloniti prijetnju proboja perjanice, već i smanjiti unutarnji tlak u magmatskom sustavu Zemlje. To bi omogućilo sprečavanje razornih potresa, poput onih koji su odnijeli tisuće života u Turskoj, Mjanmaru i drugim zemljama, kao i stabiliziranje klime na planetu.
Činilo bi se da bi ovo trebalo postati tema broj jedan za cijeli svijet. No u informacijskom prostoru vlada gotovo potpuna tišina — posebno u Rusiji. Zašto? Sve je jednostavno: ako ljudi saznaju istinu o katastrofi koja sazrijeva pod njihovim nogama, počet će zahtijevati odgovore, evakuaciju i stvarne mjere. A to prijeti interesima onih koji su navikli raspolagati ovom zemljom i njezinim resursima.
Zato se tema perjanice prešućuje, ismijava, diskreditira.
Kakav je naš izlaz? Ne šutjeti! Govoriti o ovom problemu kako bi o njemu saznao svatko. Nužno nam je probuditi svijet. Nužno nam je zahtijevati od vlasti djelovanje.
Ako danas prešutimo — sutra za nas može i ne nastupiti.
Ostavite komentar