Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 25. juna do 01. jula 2025. godine
Gigantski grȁd u Italiji, rekordna vrućina i požari u Europi, snijeg u čileanskoj pustinji… Sve je to — samo dio događaja u sedmici dana, od 25. juna do 01. jula 2025. godine. Ali glavna prijetnja skrivena je duboko u utrobi planete. I danas ćete saznati zašto Sibir može postati uzrokom katastrofe planetarnih razmjera.
Francuska
25. juna Francusku su pogodile ekstremne oluje s pljuskovima, grmljavinom, krupnim gradom, pa čak i tornadima.
Stručnjaci su ovu pojavu klasificirali kao „derecho“.
Derecho — to je prostrani i dugotrajni olujni vjetar s udarima od najmanje 93 km/h, praćen brzo pokretnim grmljavinskim olujama, koji uzrokuje pravolinijska razaranja na udaljenosti većoj od 400 km.
U 44 departmana zemlje proglašen je narandžasti nivo opasnosti.
Tokom noći vatrogasci su proveli 2 500 spasilačkih operacija.
Širom zemlje bio je poremećen željeznički saobraćaj. U nekoliko regija udari vjetra premašivali su 130 km/h, što je oborilo historijske rekorde.
Tako je u komuni Montbeugny, departman Allier, zabilježena brzina vjetra od 135 km/h, a u komuni Bessey-en-Chaume, departman Côte-d'Or, — 134 km/h.
Oko 110 000 kuća ostalo je bez električne energije.
Snažan vjetar oštetio stub visokonaponskog dalekovoda, Francuska
Tokom oluje u departmanima Tarn i Garonne i Mayenne zbog pada stabala poginula su dva čovjeka.
Još 17 ljudi je stradalo od divljanja stihije, jedan od njih je u kritičnom stanju.
U Normandiji je snažan vjetar oštetio gotovo 3 500 ha stabala u Lyonskoj šumi, najvećoj u regiji (ukupna površina šume — 10 700 ha).
Stihija je za nekoliko minuta potpuno uništila crkvu Svetog Petra u komuni Valay, tek obnovljenu nakon 35 godina restauracije.
U Parizu je pljusak bio toliko jak da se vidljivost smanjila na manje od 50 m. Ulice u južnom dijelu grada bile su poplavljene, što je jako otežalo saobraćaj. Zatvoreno je nekoliko stanica metroa. U Nacionalnoj skupštini zbog curenja su privremeno obustavljene sjednice.
Poplavljene ulice Pariza nakon jakih pljuskova, Francuska
Srušeno stablo doslovno je smrskalo automobil u kojem su se nalazili muž i žena. Auto se ne može popraviti, ali su supružnici čudom preživjeli.
Italija
26. juna snažne oluje pogodile su sjever Italije.
U komuni Sacile i drugim gradovima regije Furlanija pao je ogroman grȁd, mjestimično promjera većeg od 10 cm. To je postao jedan od najekstremnijih slučajeva u Europi posljednjih godina.
Anomalno krupan grȁd pao u Italiji
Nepogoda e se sručila iznenada, zatekavši stanovnike nespremne. Značajna šteta nanesena je zgradama i vozilima. A saobraćaj na nekim cestama bio je otežan zbog nakupljanja leda. Također su ozbiljno stradali vinogradi i voćnjaci. Oluju su pratile deseci hiljada munja.
Val vrućine i požari u Europi
Netipična za juni vrućina zahvatila je Europu. Mjestimično je temperatura bila za 5–10 °C viša nego što je uobičajeno u ovo doba godine. A u nizu zemalja postavljeni su nacionalni rekordi za juni.
U Španiji je 28. dana u općini El Granado, provincija Huelva, zabilježeno +46 °C.
A u Portugalu je 29. juna, u naselju Mora, temperatura dosegla nezamislivih +46,6 °C. Istog dana na deset stanica u zemlji stubovi termometara popeli su se iznad +44 °C.
26. juna nacionalni rekordi mjeseca također su postavljeni u Austriji i Sloveniji — 38,3 °C i 38,4 °C.
U Italiji je Ministarstvo zdravstva objavilo crvena upozorenja o jakoj vrućini za 16 gradova, uključujući Rim, Milano, Veneciju, Firencu i Napulj.
Meteorološka služba Francuske uvela je narandžasti nivo uzbune u rekordnom broju departmana — u 84 od 101.
Rekordna vrućina u Europi
A na jugozapadu zemlje stubovi termometara premašili su +40 °C. U departmanu Aude izbili su šumski požari, uslijed čega je izgorjelo 400 ha zemlje i morali su evakuirati kamp i opatiju.
U Njemačkoj je val vrućine snizio nivo vode u rijeci Rajni, što je otežalo brodarstvo i povećalo troškove prijevoza za vlasnike tereta. Zbog povećanja potražnje za hlađenjem cijene električne energije u Njemačkoj i Francuskoj naglo su porasle.
U glavnom gradu Bosne i Hercegovine, gradu Sarajevu, prvi put u 124 godine stubovi termometara popeli su se na +38,8 °C — takav rekord maksimalne temperature postavljen je 26. juna.
Na sjeverozapadu zemlje, na dionici između stanica Čelinac i Vrbanja, zbog jake vrućine deformisale su se šine, uslijed čega je željeznički saobraćaj bio privremeno obustavljen.
Juni je u zemlji postao najsuhlji u čitavoj historiji posmatranja. U nekim regijama tokom mjeseca nije pala ni kap kiše.
U pozadini ovih prirodnih anomalija u Zapadnohercegovačkom kantonu izbilo je nekoliko velikih požara, stavivši pod prijetnju stambena područja i infrastrukturu. Jedan od njih započeo je u noći 28. juna u općini Ljubuški. Snažan vjetar, stalno mijenjajući smjer, ometao je gašenje i činio nemogućim primjenu avijacije i dronova. Požar je stavljen pod kontrolu tek nakon sedmicu dana.
Snažan šumski požar prijeti stambenim područjima u Bosni i Hercegovini
26. juna u Grčkoj, samo 40 km od Atine, u naselju Palaia Fokaia, izbio je veliki požar, koji se u pozadini četrdesetostepene vrućine i vjetra s udarima brzo prenio na šumu i kuće za odmor.
Prema preliminarnim podacima, vatra je uništila najmanje 20 objekata. U pet područja, uključujući i teritoriju blizu drevnog Posejdonovog hrama, izdate su naredbe za hitnu evakuaciju i blokirane su obalne ceste. Uz obalu su dežurali čamci za slučaj evakuacije morem.
U Turskoj su također zbog ekstremne vrućine i jakog vjetra krajem juna izbile stotine požara — stradale su provincije Izmir, Hatay, Manisa, Muğla, Adana, Antalya, Mardin, Mersin, Osmaniye i Aydın.
U provinciji Izmir vatra je dosegla turističke zone i ruševine drevnog Efesa — jednog od najpoznatijih arheoloških spomenika zemlje. U područjima Menderes i Seferihisar plamen je zahvatio stambene četvrti, oštetivši kuće i automobile. Više od 42 000 ljudi evakuirano je iz ulica okruženih vatrom.
Turska u plamenu: stihija se sasvim primakla stambenim četvrtima
Prema stanju na 01. jula, od požara je stradalo i hospitalizirano 46 ljudi, jedan od njih — u teškom stanju.
U gradu Izmir plamen se prenio na autosalon i skladište kućanskih aparata, koji su potpuno izgorjeli. Glavni aerodrom provincije — Adnan Menderes — privremeno se zatvorio 29. juna, što je izazvalo kašnjenja letova od skoro jednog dana.
U gašenju vatre bilo je uključeno više od hiljadu vatrogasaca, helikopteri i avioni.
U cijelom svijetu pojačavaju se vrućina, suša, vjetrovi i dubinska degazacija. Sve to stvara idealne uslove za nastanak požara. Počinju ranije nego inače, brzo se šire i teško ih je gasiti.
Tako je u Europi od 01. januara do 30. juna 2025. godine izgorjelo 196 407 ha, što je 2,39 puta više od prosječnog pokazatelja za 2006.–2024. g. za sličan period — 82 144 ha.
Pakistan
27. juna strašna tragedija dogodila se s grupom turista u Pakistanu, u provinciji Khyber Pakhtunkhwa, na rijeci Swat, kada su sjever zemlje pogodile obilne kiše. Dok su odrasli odmarali na obali, djeca su se igrala u plićaku i fotografisala. No, iznenadno nadošla kišna voda s planina odnijela je djecu brzim tokom. Bio je toliko jak da se činilo kao da je brana imala proboj. Odrasli su pohitali u pomoć, no i sami su se našli u vodenoj zamci. Više od sata držali su se na uskom uzvišenju nasred rijeke čekajući spasioce. Nažalost, i njih je odnijela bujica.
Iznenadna poplava zatekla je turiste nespremne: pokušavaju se održati na malom otoku kopna, provincija Khyber Pakhtunkhwa, Pakistan
Najmanje devet ljudi, uključujući djecu, poginulo je, još četvero se vode kao nestali, četvero je spašeno.
Vlasti su izjavile da su unaprijed upozorile na moguću poplavu i zabranile izlazak na vodu, međutim mnogi ljudi nisu poslušali.
Jake kiše i iznenadne poplave u Pakistanu za samo nekoliko dana dovele su do smrti 45 ljudi.
Čile
25. juna u čileanskoj pustinji Atacama pale su snježne padavine, što je iznenadilo lokalne stanovnike, jer je to jedna od najsušnijih regija svijeta i padavine su ovdje velika rijetkost.
Ozbiljan incident dogodio se u regiji Antofagasta, u komuni San Pedro de Atacama, na visini većoj od 4 200 m.
Na 80. kilometru međunarodne ceste CH-27, na putu za Paso de Jama, zbog nakupljenog snijega, čija je visina dosezala 10 cm, zanio se kamion i blokirao saobraćaj u oba smjera.
Anomalna pojava: snježne padavine u pustinji Atacama, Čile
Oko 40 ljudi, među kojima je bilo starijih i djece, našlo se u zamci. Proveli su noć u automobilima pri temperaturi do –7 °C, dok su se spasioci probijali do njih po snijegom zametenim teško prohodnim cestama.
Vrijedi napomenuti da je prosječna minimalna temperatura juna u ovoj regiji +2 °C.
Na drugim dionicama ceste vozači nekoliko kamiona bili su prisiljeni ostati na hladnoći na cesti tri-četiri dana.
Kina
Krajem juna okrug Rongjiang u provinciji Guizhou dva puta za četiri dana, od 24. do 28. juna, našao se pod vodom.
Katastrofalna poplava potopila je okrug Rongjiang, provincija Guizhou, Kina
Prema procjenama stručnjaka, ovo je postala najsnažnija poplava u čitavoj historiji regije.
Prvi udar stihije doveo je do pogibije 6 ljudi, i još više od 100 000 je stradalo. Više od 50 000 stanovnika je moralo biti evakuirano.
Snažni tokovi potopili su ulice i katastrofalno oštetili infrastrukturu. Prljava voda prodrla je u najveći trgovački centar okruga.
Vlasnici trgovina ispričali su da je voda nadirala prebrzo i da nisu imali vremena bilo šta spašavati — morali su se hitno evakuirati. Jedan od njih priznao je da je nakon otvaranja trgovine bio jednostavno obeshrabren: sve je bilo uništeno za jednu noć.
28. juna na okrug Rongjiang sručio se drugi val poplave. Stihija je ponovno prisilila vlasti da hitno evakuiraju 11 992 domaćinstva — ukupno 41 574 čovjeka.
Stanovnici, koji su tek očistili od mulja i blata svoje kuće i trgovine, nisu očekivali da će ovaj posao morati ponovo obavljati.
Haos na ulicama: blato i smeće nakon snažne poplave u okrugu Rongjiang, provincija Guizhou, Kina
Također je ponovo od poplavnih voda stradala lokalna znamenitost — nogometno igralište „Village Super League“.
Rusija
Klimatska i geodinamička situacija u području sibirske magmatske perjanice nastavlja se pogoršavati. Znakovi uzdizanja magme postaju sve očitiji.
Detaljnije o prijetnji sibirske magmatske perjanice pogledajte u izvještaju “O prijetnji proboja magmatske perjanice u Sibiru i putevima rješavanja ovog problema”.
28. juna sjever Jakutije potresao je zemljotres magnitude 5,1. Njegov epicentar nalazio se otprilike 280 km od naselja Čokurdah, žarište je ležalo na dubini od oko 10 km.
Stručnjaci podvlače da se posljednjih godina primjećuje značajan rast seizmičke aktivnosti u sjevernim područjima Jakutije.
Zanimljivo je da su međunarodne seizmičke službe zabilježile ovaj snažan zemljotres, a federalni ruski mediji o njemu čak nisu ni izvijestili.
Ujutro 28. juna u gradu Norilsk, Krasnojarski kraj, dogodilo se veliko urušavanje tla površine 132 m². Jama dubine 25 m progutala je nekoliko garaža i službeni vagončić u kojem se nalazila žena-čuvar. Četiri dana kasnije njena sudbina još uvijek je bila nepoznata. Potražne radove otežavala je nadolazeća voda i prijetnja ponovnog urušavanja.
Odron tla u gradu Norilsk: jama dubine 25 m progutala garaže i vagončić, Krasnojarski kraj, Rusija
Prema podacima Ministarstva za izvanredne situacije, uzrok odrona tla bilo je otapanje vječnog leda.
Ovo je već drugi sličan incident u Norilsku posljednjih mjeseci. U aprilu se ovdje stvorila внушительная vrtača površine oko 500 m² i dubine veće od 7 m.
A 30. juna sjever Krasnojarskog kraja pogodila je snažna grmljavinska oluja. U gradovima Norilsk i Dudinka pale su jake kiše s munjama i olujnim vjetrom.
Ulice su se za nekoliko minuta pretvorile u bujične potoke koji su potopili ceste, pa čak i ulaze u zgrade. Stihiju je pratio krupan grȁd , veličine do 4 cm, koji je oštetio mnogo automobila. Starosjedioci su ispričali da ne pamte takvo vrijeme, i to nije čudno, jer obično hladan zrak i surova klima Arktika ne dozvoljavaju stihiji da se razmaše takvom snagom.
Krupan grȁd pao u Krasnojarskom kraju, Rusija
Sve što ste pročitali u ovom članku, — nije samo lanac nepovezanih katastrofa. To su manifestacije dubinskih procesa koji se odvijaju u sistemu Zemlje. A najopasniji od njih je — u Sibiru. Tamo se bilježe netipični zemljotresi, veliki odroni tla i druge anomalije koje ukazuju na aktivaciju jednog od najvećih magmatskih perjanica a na planeti.
Prije 250 miliona godina njezino snažno izbijanje obrazovalo je Sibirske trape i isprovociralo Veliko permsko izumiranje, kada je nestao veći dio svega živog na Zemlji.
Danas ponovo posmatramo slične procese. Oblast ispod Sibira, zahvaćena magmatskim tokovima, već je po veličini usporediva s Australijom. I to nije lokalni problem, već prijetnja planetarnih razmjera. Ako se proboj dogodi — praktično čitava teritorija planete postat će nepogodna za život.
Pri tome postoji realno rješenje — planirana degazacija. Kontrolisani odvod plinova i lave iz utrobe može ne samo ukloniti prijetnju proboja perjanice, već i smanjiti unutrašnji pritisak u magmatskom sistemu Zemlje. To bi omogućilo da se spriječe razorni zemljotresi, poput onih koji su odnijeli hiljade života u Turskoj, Mjanmaru i drugim zemljama, kao i da se stabilizira klima na planeti.
Činilo bi se, ovo bi trebalo postati tema broj jedan za cijeli svijet. No u informacijskom prostoru je skoro potpuna tišina — posebno u Rusiji. Zašto? Sve je jednostavno: ako ljudi saznaju istinu o katastrofi koja zrije pod njihovim nogama, počet će zahtijevati odgovore, evakuaciju i realne mjere. A to prijeti interesima onih koji su navikli raspolagati ovom zemljom i njenim resursima.
Zato se tema perjanice prešućuje, ismijava, diskreditira.
Kakav je naš izlaz? Ne šutjeti! Pričati o ovom problemu, kako bi o njemu saznao svako. Nužno nam je probuditi svijet. Nužno nam je zahtijevati od vlasti djelovanje.
Ako danas prešutimo — sutra za nas može i ne nastupiti.
Ostavite komentar