Prof. Robert Kennedy

Želio bih zahvaliti organizatorima na pozivu da govorim.

Čast je i privilegija pridružiti se tako uglednoj skupini ljudi i pozabaviti se tako važnom temom.

Dame i gospodo. Danas živimo u vremenima traume. Sada se suočavamo s izazovima koji na ovaj ili onaj način utječu i nastavit će utjecati na svakoga od nas, naše obitelji, prijatelje i generacije koje slijede, na značajne, ometajuće i često opasne načine. Nažalost, do danas su naše odgovore karakterizirali poricanje, zbunjenost, neslaganje i kašnjenje, često vođeni neznanjem ili pohlepom ili nacionalnim planovima koji su u suprotnosti sa širim potrebama vlastitih građana i šire međunarodne zajednice.

Da ukratko spominjem nekoliko u kratkom vremenu koje imam

1. klimatske promjene. Svi su, ne s glavom u pijesku, svjesni promjena klimatskih promjena

• Da, klimatske promjene su stvarne. Uzorci ledene jezgre i novije izravne mjere primjećuju da je povremeno Zemljina klima bila toplija, ali i hladnija nego danas. 

• Međutim, znanstvenici su sada ozbiljno zabrinuti da ljudska aktivnost ima dramatičan i opasan utjecaj na klimu Zemlje. Svi ste čuli za uzroke — sagorijevanje fosilnih goriva, sve veće ispuštanje metanskih plinova, sječa šuma itd.

• Nažalost, problem nije samo u okolišu, on je ekonomski i socijalni — više temperature, češći i razorniji vremenski obrasci — više tornada, uragana, tajfuna u porastu razine mora, isušivanja jezera.

• Milijarde ljudi će biti pogođene — opasne emisije utječu na zdravlje pojedinca, porast mora rezultirat će masovnim migracijama, porast temperatura utjecati će na to koji se usjevi mogu uzgajati, s rezultirajućim masovnim gladovanjem i / ili masovnim migracijama.

• Problem klimatskih promjena također je politički, jer će za rješavanje krize nacije morati donositi odluke koje će često biti vrlo kontroverzne — na domaćem i međunarodnom planu. Možda još važnije, neuspjeh u ispunjavanju izazova klimatskih promjena neizbježno će rezultirati povećanjem iskri i sukoba među ljudima i narodima.

2. nastavak širenja oružja za masovno uništavanje. Unatoč takvim ugovorima kao

• Ugovor o neširenju nuklearnog oružja, sa svojih 191 potpisnika, uključujući sve proglašene državama nuklearnog oružja, Konvencije o kemijskom oružju i biološkom oružju, čiji su stranke 193, odnosno 183 države.

• Kao i drugi ugovori između i između pojedinih država, poznato je da nekoliko država koje ostaju izvan ovih ugovora imaju ili razvijaju nuklearno i drugo oružje za masovno uništavanje, a poznato je da terorističke skupine traže cijepljive i druge komponente potrebne za proizvodnju takvog oružja.

• Izgledi za namjernu upotrebu takvog oružja ili rezultat eskalacije napetosti i pogrešnih izračuna stvarna su i prisutna opasnost, s ogromnim žrtvama i dugoročnim učincima na planet koji se ne mogu lako izmjeriti.

3. umjetna inteligencija. Problemi povezani s pojavom umjetne inteligencije tek se sada pojavljuju. Siguran sam da ćete danas čuti puno više o tome. Ipak, kao što mnogi od vas znaju, oni uključuju najmanje:

• Gubitak posla, jer strojevi ne proizvode samo ono što je potrebno, već i odlučuju kako i što će se proizvoditi i kada.

• Sigurnosni problem: robot je nestao.

• Problem povjerenja: može li umjetna inteligencija postići kognitivne razine jednake ili bolje od ljudskih bića i ako jesu, može li im se vjerovati da čine ispravnu stvar — moralnu i etičku Konačno, nejednakost dohotka, kako unutar, tako i među narodima.

• Samo 8 ljudi danas posjeduje isto bogatstvo kao i 3,6 milijardi ljudi ili gotovo ½ svih ljudi.

• Globalno privatno bogatstvo premašuje 225 bilijuna dolara, a velikim dijelom ga drži 24 milijuna milijunaša.

• Svjetska populacija je oko 7,9 milijardi.

• Dakle, ne 1%, ne desetina ili sto posto, već oko 3/1000% svjetskog stanovništva drži većinu svjetskog bogatstva.

• Takva nejednakost ne samo da rađa prezir, već i nezadovoljstvo najsiromašnijih ljudi i nacija i dovodi do sukoba unutar i među narodima.

Ti su izazovi bez presedana. Međutim, danas nam se također pruža prilika bez presedana. Nikada prije u povijesti čovječanstva nismo bili međusobno povezani. Avion, internet, pametni telefon gotovo su eliminirali vremenske i daljinske barijere. S nekim na pola svijeta možemo razgovarati jednostavnim biranjem njegovog broja ili prijavom na Zoom. Jednostavno upisivanjem nekoliko riječi na svoje računalo možemo naučiti o drugim ljudima, drugim kulturama, drugim religijama. Imamo Facetime, Facebook, Twitter i tako dalje kao daljnje sredstvo komunikacije.

Ipak, ništa od ovoga možda nije važno.

Sve dok mi kao ljudi i nacije nastavljamo slijediti svoje osobne želje / interese bez uzimanja u obzir interesa i potreba šire zajednice, nećemo biti u stanju odgovoriti tim izazovima i tako podleći njihovim posljedicama. Sve dok se nacije usredotoče samo na svoj vlastiti interes — neki to nazivaju nacionalizmom, ne uzimajući u obzir interese drugih, čovječanstvo neće biti u stanju uspješno odgovoriti na sve opasnije izazove koji su pred njima. Posljedice takvog neuspjeha bit će strašne u smislu gubitka ljudskog života i nacionalnog blaga te ljudske oduzetosti.

Da citiram plemića Kasija u Shakespeareovom Juliju Cezaru   „Krivica, dragi Brutus, nije u našim zvijezdama, već u nama samima...“

Pitanje koje si stoga moramo postaviti jest: možemo li prevladati svoje razlike i surađivati kao ljudi i nacije? Svijet se neće promijeniti sam od sebe. Na nama je da djelujemo. Različita gledišta ostat će trajno obilježje domaćeg i međunarodnog krajolika. Doista, različita gledišta prirodno su obilježje ljudskog postojanja. Oni proizlaze iz čimbenika kao što su kultura, tradicija, vjerovanja, iskustva, čak i jezik. Da, razlike mogu podijeliti. Ali ne trebaju. Razlike mogu biti izvor kreativnog razmišljanja koje proizlazi samo iz različitih gledišta. A da bismo se suočili s izazovima koji su pred nama moramo surađivati i razmišljati kreativno.

Moramo prijeći usku definiciju osobnog i nacionalnog vlastitog interesa i kreativno razmišljati o tome kako riješiti hitne probleme koji prijete našoj budućnosti i budućnosti planeta.

Je li to moguće? Možda jedino važno pitanje: Postoji li ikakva alternativa? Mislim da ne.

Za sve ovo bit će potrebno vodstvo — nova vrsta vođa — muškarci i žene svih vjeroispovijesti, rasa, nacionalnosti, seksualne orijentacije i tako dalje koji su spremni slušati prije nego što progovore, uključiti se u dijalog i steći potrebno znanje koji stavljaju druge ispred sebe, vođe će se boriti za veće dobro, vođe koji nastoje istinski razumjeti i analizirati prije nego što odluče, koji imaju moralnu hrabrost činiti ono što je ispravno, a ne što je svrsishodno, ponizno prepoznati da nisu uvijek u pravu i integritet da se ropski obvežu da govore istinu. Ne govorim o nekima koje nitko od nas ne zna. Govorim o tebi i meni. Danas moramo obilježiti kao dan kada smo odlučili djelovati za veće dobro čovječanstva i zahtijevati da to učine i vođe naših naroda. Tek tada ćemo se moći suočiti sa zastrašujućim izazovima koji su pred nama.

Još jednom, hvala što ste me pozvali da govorim.