Prirodne anomalije proteklog tjedna, od 9. do 15. travnja, postale su još jedna potvrda da se uobičajena slika svijeta raspada.
Tamo gdje bi već trebalo biti toplo, pada snijeg. Tamo gdje je obično hladno, vrućina je kao usred ljeta.
Uraganski vjetrovi uništavaju gradove, ljudi se guše od pješčanih oluja, a usjevi propadaju od iznenadnih mrazeva.
Uništeni domovi, stotine mrtvih, milijuni stradalih.
Detaljnije pročitajte u nastavku.
Od 10. travnja Kina je doživjela nezapamćeni udar stihije. Na ogromno područje zemlje obrušile su se oluje s izrazito jakim vjetrovima, pješčane oluje te obilne kiše s tučom.
Više od polovice provincija i regija Kine bilo je pogođeno.
Sjever Kine našao se u epicentru katastrofe. Na gotovo 500 meteoroloških postaja diljem zemlje oboren je rekord maksimalne brzine vjetra za travanj.
Osobito snažna razaranja bila su u provincijama Hebei i Henan. Sila vjetra dosegla 15 stupnjeva po proširenoj Beaufortovoj ljestvici (46,2–50,9 m/s).
U gradovima je vladao kaos: krovovi su bili otrgnuti, prozorski okviri iščupani, ulice zatrpane ruševinama, prekinutim žicama, staklom i drugim otpadom.
Olujni vjetrovi nezamislive snage uzrokuju rašireni kaos i razaranje u Kini
U Pekingu, na visinskoj postaji „Alpski vrt ruža Mentougou“ zabilježen je udar vjetra brzinom 45,8 m/s (14 stupnjeva po proširenoj Beaufortovoj ljestvici), što je usporedivo s tropskim uraganom 2. kategorije.
U gradu je srušeno preko 800 velikih stabala i razbijene su stotine automobila. Ljudima težine manje od 50 kg preporučeno je da ne izlaze na ulicu jer ih je vjetar mogao odnijeti.
Stihija je paralizirala promet. Otkazano je preko 3200 letova aviona. Također je obustavljen i željeznički promet, uključujući linije brzih vlakova.
Snažni vjetrovi izazvali su pješčane oluje. Regije Unutarnja Mongolija, Xinjiang, Ningxia i Gansu i druge regije, bile su prekrivene debelim slojem žutog pijeska koji je prekrio nebo. Vidljivost je pala na kritičnu razinu, a koncentracija pijeska i prašine u zraku je, nasuprot tome, prešla dopuštene granice. Prema izjavama očevidaca, ljudi su čak bili prisiljeni spavati s maskama.
Pješčana oluja prekrila je kineske regije gustom žutom maglom
Olujni val vrlo brzo se proširio na jug i istok Kine, izlažući regije razornom djelovanju stihije.
U provinciji Anhui stablo je palo na ženu koja je vozila električni bicikl. Nažalost, od dobivenih povreda, ona je preminula.
Iznenadna velika tuča u gradu Nanjingu, provincija Jiangsu, prouzročila je štetu na velikom broju transportnih sredstava, infrastrukturi i poljoprivrednom zemljištu.
A u okrugu Nanchang, provincija Jiangxi, indeks kvalitete zraka dosegao je 1240 µg/m³. To je 82 puta više od prosječne dnevne norme od 15 µg/m³, preporučene od WHO-u, što je rijetkost za to područje.
Pod utjecajem ciklona, pridošlog sa sjevera, vremenski uvjeti naglo su se promijenili i u Južnoj Koreji. 12. travnja temperatura je u mnogim regijama dosegla gotovo +25 °C, a već sljedećeg dana naglo je postalo hladnije. U Seulu su ujutro stupci na termometrima pali na +1,1 °C, a istovremeno zbog jakog vjetra, osjetna temperatura bila je -2,4 °C.
Snijeg u travnju rijedak je i šokantan fenomen za Seoul, Južna Koreja
Regija glavnog grada također se našla u zoni visoke koncentracije prašine, koju je vjetar donio iz pustinja Kine i Mongolije.
No najšokantnija stvar za stanovnike Seula bio je snijeg koji je u području Seongdonga pao tako kasno - sredinom travnja. Od večeri 12. travnja do jutra 13. travnja palo je do 0,6 cm snijega. To se dogodilo prvi put u 118 godina meteoroloških promatranja.
Osim hladnog zraka, kiše i snijega, ciklon je donio vjetrove od 30 m/s u gradove Yeosu, Yangyang, Busan i Hwaseong. Čupao je drveće i rušio reklamne panoe, stvarajući rizik za pješake i vozila.
Dana 13. travnja nepogoda je zahvatila Primorski kraj.
Najviše su stradali okrug Hasan, gradovi Nakhodka i Fokino te selo Chuguyevka. U okrugu Lazovski palo je do 44 mm oborina u 12 sati. No glavna razaranja izazvao je uraganski vjetar brzinom 29 m/s u Vladivostoku i 39 m/s na rtovima zaljeva Petra Velikog. Vjetar je otkidao krovove, rušio ograde, stabla i prometne znakove. Oštetio je fasade zgrada. Oko 9000 stanovnika regije ostalo je bez struje.
Jak olujni vjetar uništava građevine u Primorskom kraju, Rusija
Ovo nije prvi put ove godine da Sibir doživljava neuobičajeno vruće vrijeme. Od 12. do 14. travnja na jugu regije oboreni su mnogi temperaturni rekordi, neki prvi put u desetljećima.
U selu Chemal postavljeni su dnevni rekordi: 12. travnja - Tmax = +30,5 °C; 13. travnja zrak se zagrijao na dotad nezamislivih +31,7 °C, što je gotovo 22 stupnja iznad normale; 14. travnja — Tmax = +28,5 °C.
Prvi put u povijesti promatranja zabilježena je 30-stupanjska vrućina u Sibiru tako rano u prvoj polovici travnja.
Bilo je neuobičajeno toplo čak i noću. Na primjer, u Omsku je 11. i 12. travnja umjesto temperatura ispod nule tipičnih za ovo doba godine (−1 °C) bilo +13,2 °C odnosno +12,6 °C.
12. i 13. travnja u Novosibirsku su oboreni dnevni toplinski rekordi: zrak se zagrijao na +26 °C odnosno +23,2 °C, iako temperatura u travnju obično ne prelazi +8 °C. Vrijedi napomenuti da je od kraja ožujka temperatura zraka ovdje stalno premašivala klimatske norme.
U gradu Abakanu, 14. travnja, dnevni rekord je premašen za 6,5 °C: temperatura je dosegla +28,9 °C (prethodni dnevni rekord - +22,4 °C - zabilježen je 2008. godine).
Ljudi, iznenađeni takvom prirodnom anomalijom, slikali su se u majicama i kratkim hlačama s još uvijek golim stabalima i ledom prekrivenim vodenim tijelima u pozadini.
Istovremeno, na jugu zemlje bilo je neuobičajeno hladno. Nakon gotovo ljetnog ožujka, kada je u Krasnodarskom kraju, Stavropolu i Adigeji temperatura porasla na +20°C, neočekivano su ponovno stigli mrazevi i snježne padaline. U nekim regijama Republike Adigeja snježni pokrivač dosegao je visinu od 36 cm. To je nevjerojatan fenomen za ova mjesta.
Neočekivani mrazevi, koji su pogodili jug i središnju Rusiju, prouzročili su značajnu štetu poljoprivredi. Prema procjenama Unije vrtlara Rusije, gubici u berbi marelica, breskvi i trešanja mogli bi iznositi 40%.
Neočekivani snijeg pao je u Stavropolju nakon toplog ožujka, Rusija
Dana 13. travnja u 09:24 LT, potres magnitude 5,9 dogodio se u regiji Rasht u Tadžikistanu, 160 km sjeveroistočno od grada Dušanbea. Prema Odboru za izvanredne situacije, stotine zgrada su oštećene, a 94 stambene zgrade su potpuno uništene.
Uništena zgrada – posljedice potresa magnitude 5,9 u okrugu Rasht, Tadžikistan
Nažalost, trogodišnje dijete umrlo je pod ruševinama kućnog zida.
U roku od 24 sata dogodila su se četiri naknadna potresa magnitude iznad 3.
Potres se osjetio i u susjednim zemljama: Uzbekistanu, Kirgistanu i Kazahstanu.
Snažni hladni front izazvao je naglo zahlađenje, snježne padaline i jake oluje u najmanje 25 provincija.
U gradu Aksaray, regija Središnja Anatolija, temperatura je u nekoliko dana pala s +26 °C na -3 °C.
Istanbul je pretrpio najveći udar olujne stihije. Oluja je kidala krovove i rušila drveće. Nagla promjena smjera vjetra uzrokovala je da na oba gradska aerodroma avioni nisu mogli sletjeti, riskirajući izvanrednu situaciju zbog nedostatka goriva.
Glavni grad zemlje, Ankara, preko noći je bio prekriven slojem snijega, a brzina vjetra dosezala je 60 km/h.
Snježne padaline pogodile su središnju i zapadnu Anadoliju. U okrugu Agli u pokrajini Kastamonu, debljina snježnog pokrivača 13. travnja premašila je 50 cm, a u planinskim selima približila se 80 cm. Automobili su se zaglavili u snijegu, a prometna komunikacija u pokrajini je bila paralizirana.
Obilne snježne padaline pogodile Tursku
Ključne poljoprivredne regije zemlje su stradale. Između 10. i 12. travnja temperature su se na nekim mjestima spustile na -15°C.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, zemlja je doživjela jedne od najrazornijih mrazova u svojoj povijesti.
Posebno teško su stradali lješnjaci-glavni turski izvozni proizvod, koji zemlji donosi godišnji prihod od oko 2 milijarde dolara. Vrijedi napomenuti da je Turska najveći svjetski proizvođač ovog orašastog voća, s tri četvrtine ukupne svjetske proizvodnje.
U pokrajini Malatya mrazevi su prouzročili ozbiljnu štetu nasadima marelica, a gubici se procjenjuju na stotine milijuna dolara. A u Manisi je oštećeno više od 75% vinograda. Oštećeni su i orasi, bademi, suncokret, krumpiri i ukrasne kulture.
Snijeg i mraz u Turskoj: razorne posljedice za voćnjake
Sjeverne države Indije – Uttar Pradesh, Bihar, Jharkhand – suočile su se s tragičnim posljedicama smrtonosnih oluja.
Prema podacima od 12. travnja, u samo jednom danu od obilnih kiša, poplava i udara munja poginula su najmanje 102 čovjeka.
Posljedice smrtonosne oluje u Indiji
Najviše žrtava zabilježeno je u državi Bihar, gdje je stihija odnijela život 82 čovjeka. Zbog nesavršenog sustava za uzbunjivanje u slučaju katastrofe, upozorenja o nadolazećoj oluji nisu stigla do stanovnika ruralnih područja, a oluja je udarila dok su radili na poljima. Nažalost, to je dovelo do tako velikog broja žrtava. Stihija je nanijela ozbiljnu štetu energetici i infrastrukturi država.
Od 11. travnja oluja i pješčana oluja u Delhiju uzrokovale su otkazivanje i kašnjenje letova na Međunarodnom aerodromu Indira Gandhi, ostavivši tisuće putnika u teškoj situaciji.
Snažna oluja također je izazvala pustoš u susjednom Nepalu. Prema Nacionalnoj upravi za upravljanje katastrofama Nepala, najmanje osmero ljudi je poginulo od udara groma i bujičnih kiša.
Dana 14. travnja, na sjeveru Saudijske Arabije formirala se snažna pješčana oluja koja je zahvatila južne i središnje regije zemlje. Najteže pogođene provincije bile su Basra, Mutianna i Maysan.
Dan se pretvorio u noć, a na nekim mjestima vidljivost je bila nula. To je dovelo do prometnih nesreća i obustave rada međunarodnih zračnih luka u gradovima Bagdad, Basra i Najaf.
Irak zahvatila snažna pješčana oluja, vidljivost blizu nule
No najveći utjecaj oluja je imala na zdravlje ljudi. U jednom danu više od 3700 ljudi potražilo je liječničku pomoć zbog gušenja, a mnogi, uključujući djecu, hospitalizirani su. Stihija je zahvatila i susjedne zemlje Iran i Kuvajt. U iranskoj pokrajini Khuzestan 15. travnja koncentracija onečišćujućih čestica u zraku na nekim mjestima iznosila je i do 10 mikrona premašivši dopuštenu granicu za 67 puta. U Kuvajtu su zabilježeni udari vjetra brzinom preko 80 km/h, što je uzrokovalo nestanke struje u dijelovima zemlje.
Danas, kada sve više ljudi sami svjedoče sve većim prirodnim katastrofama, u medijiski prostor se nastavljaju ubacivati dezinformacije. Mediji ne objašnjavaju koji je uzrok sve češćih prirodnih katastrofa. Ne pokazuju nam se važne činjenice. I što je najvažnije, šute o tome da već postoji rješenje koje može zaustaviti kataklizme koje progresivno rastu i spriječiti najgori scenarij.
Umjesto toga, uspavljuju nas riječima: „Ovo se već dogodilo“, „Zasad je sve u granicama normale“, „Ništa strašno se ne događa.“
Nekad davno, na takve gluposti bilo je moguće jednostavno ne obraćati pažnju. No ne danas!
Danas je cijena previsoka jer govorimo o budućnosti cijelog čovječanstva.
Zašto, videći što se događa, mnogi ljudi i dalje vjeruju u njihove bajke?
Zar stvarno misle da ih ovo neće pogoditi? Žive li oni na drugom planetu?
Uostalom, svatko ima bliske ljude, obitelj, djecu. Adekvatan čovjek, saznavši za prijetnju, prenosi informacije i traži izlaz. Ako želimo zaštititi život na planetu, moramo izravno govoriti o stvarnoj opasnosti: o globalnim geološkim i klimatskim promjenama, o procesima koji se odvijaju u utrobi Zemlje.
Mnogi se ljudi osjećaju nemoćno - kao da od njih ništa ne ovisi. Ali to nije tako.
O svakome od nas ovise životi milijardi ljudi, uključujući i životi onih koje najviše volimo.
Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje:
Ostavite komentar