Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 9. do 15. aprila 2025. godine

Prirodne anomalije protekle sedmice, od 09. do 15. aprila, postale su još jedna potvrda da je uobičajena slika svijeta napukla. Tamo gdje bi već trebalo biti toplo — mete snijeg.

Tamo gdje je obično hladno — vlada vrućina kao usred ljeta.

Orkanski vjetar ruši gradove, ljudi se guše od pješčanih oluja, a urod propada od iznenadnih mrazeva.

Uništene kuće, stotine poginulih, milioni stradalih.

Pročitajte detalje u nastavku članka.

Kina

Od 10. aprila Kina je pretrpjela nezapamćen udar stihije. Ogromno područje zemlje pogodile su oluje sa jakim vjetrom, pješčane oluje i obilne kiše sa gradom.

Pod udar stihije dospjelo je više od polovine provincija i drugih regija Kine.

Sjever Kine našao se u epicentru katastrofe. Gotovo 500 meteoroloških stanica širom zemlje oborilo je rekord maksimalne vrijednosti brzine vjetra u aprilu.

Posebno snažna razaranja zabilježena su u provincijama Hebei i Henan. Jačina vjetra ovdje je dosezala 15 stepeni proširene Beaufortove skale, što odgovara 46,2–50,9 m/s.

U gradovima je vladao potpuni haos: krovovi su bili otkinuti i prozorski okviri iščupani iz zgrada, ulice su bile zatrpane ruševinama, pokidanim žicama, krhotinama stakla i drugim otpadom.

Olujni vjetar nezamislive snage izazvao je veliki nered i razaranja u Kini

U Pekingu je, na visinskoj stanici “Alpski ružičnjak Mentougou”, zabilježen udar vjetra s maksimalnom brzinom od 45,8 m/s (14 stepeni proširene Beaufortove skale), što je uporedivo sa snagom tropskog uragana 2. kategorije.

U gradu je oboreno više od 800 velikih stabala i razbijeno stotine automobila. Ljudima težine manje od 50 kg preporučeno je da ne izlaze van, jer ih je vjetar mogao odnijeti.

Stihija je paralizirala saobraćajnu komunikaciju. Širom zemlje otkazano je više od 3200 avio letova. Također je obustavljen željeznički saobraćaj, uključujući linije brzih željeznica.

Snažni vjetrovi izazvali su pješčane oluje. Područja Unutrašnje Mongolije, Xinjiang i Ningxia, provincija Gansu i druge regije uronile su u gustu zavjesu žutog pijeska koji je prekrio nebo. Vidljivost je pala na kritični nivo, a koncentracija pijeska i prašine u zraku, naprotiv, bila je izuzetno visoka. Prema riječima očevidaca, ljudi su bili prisiljeni čak i spavati s maskama.

Pješčana oluja prekrila je područja Kine gustom žutom zavjesom

Oluja se vrlo brzo proširila na jug i istok Kine, izloživši regije razornom utjecaju stihije.

U provinciji Anhui stablo je palo na ženu koja je vozila električni bicikl. Nažalost, od zadobivenih povreda je preminula.

Iznenadna velika tuča u gradu Nanjing u provinciji Jiangsu nanijela je štetu velikom broju vozila, infrastrukturi i poljoprivrednim površinama.

A u okrugu Nanchang, provincija Jiangxi, indeks kvalitete zraka zbog pješčane oluje iznosio je 1240 µg/m³. To je 82 puta više od prosječne dnevne norme — 15 µg/m³, koju preporučuje WHO, što je velika rijetkost za ovo područje.

Južna Koreja

Pod utjecajem ciklona koji je stigao sa sjevera, vremenski uvjeti naglo su se promijenili i u Južnoj Koreji. Još 12. aprila temperatura je u mnogim regijama dosezala gotovo +25 °C, a već sljedećeg dana naglo je zahladilo. U Seulu su se ujutro žive na termometrima spustile na +1,1 °C, pri čemu je zbog jakog vjetra osjetna temperatura bila −2,4 °C.

Snijeg u aprilu — rijetka i šokantna pojava za grad Seul, Južna Koreja

Također, regija prestolnice našla se u zoni visoke koncentracije prašine koju je donio vjetar iz pustinja Kine i Mongolije.

No, najšokantniji za stanovnike Seula bio je snijeg koji je pao u okrugu Seongdong tako kasno — sredinom aprila. Od večeri 12. aprila do jutra 13. aprila palo je do 0,6 cm snijega. Takvo se što dogodilo prvi put u 118 godina meteoroloških posmatranja.

Osim hladnog zraka, kiše i snijega, ciklon je donio u gradove Yeosu, Yangyang, Busan i Hwaseong vjetar brzine 30 m/s. Čupao je drveće s korijenjem i rušio reklamne panoe, stvarajući rizik za pješake i saobraćaj.

Rusija

13. aprila nevrijeme je zahvatilo i Primorski kraj.

Najviše su stradali Hasanski okrug, gradovi Nahodka i Fokino, selo Čugujevka. U Lazovskom okrugu za 12 sati palo je do 44 mm padavina. No, glavna razaranja donio je orkanski vjetar, čija je brzina u Vladivostoku dosezala 29 m/s, a na rtovima zaljeva Petra Velikog - 39 m/s. Kidao je krovove, lomio ograde, rušio drveće i saobraćajne znakove. Oštećene su fasade zgrada. Bez struje je ostalo oko 9000 stanovnika regije.

Snažan olujni vjetar uništava objekte, Primorski kraj, Rusija

Već nije prvi put ove godine da je u Sibiru nastupilo vansezonsko, anomalno vruće vrijeme. Od 12. do 14. aprila na jugu regije oboreni su mnogi temperaturni rekordi — neki prvi put u desetljećima.

U selu Čemal postavljeni su dnevni rekordi: 12. aprila — Tmax = +30,5 °C; 13. aprila zrak se zagrijao do nezamislivih +31,7 °C, što je gotovo 22 stepena iznad normale; 14. aprila — Tmax = +28,5 °C.

Prvi put u historiji mjerenja, 30-stepena vrućina zabilježena je u Sibiru tako rano, u prvoj polovini aprila.

Anomalno toplo bilo je čak i noću. Naprimjer, u Omsku je 11. i 12. aprila, umjesto za to vrijeme karakterističnih minus temperatura (−1 °C), izmjereno +13,2 °C i +12,6 °C.

12. i 13. aprila u Novosibirsku su oboreni dnevni rekordi topline — zrak se zagrijao do +26 °C i +23,2 °C, iako obično u aprilu temperatura ne prelazi +8 °C. Treba napomenuti da ovdje temperatura zraka konstantno premašuje klimatske norme još od kraja marta.

U gradu Abakanu je 14. aprila dnevni rekord premašen za čak 6,5 °C: temperatura je dosegla +28,9 °C (prethodni dnevni rekord — +22,4 °C — zabilježen je 2008. godine).

Ljudi, iznenađeni takvom prirodnom anomalijom, fotografirali su se u majicama kratkih rukava i šorcevima ispred još ogoljelog drveća i zaleđenih vodenih površina.

U isto to vrijeme na jugu zemlje bilo je anomalno hladno. Nakon gotovo ljetnog marta, kada je u Krasnodarskom kraju, Stavropolju i Adigeji temperatura dosezala +20 °C, neočekivano su ponovo stigli mrazevi i snježne padavine. U nekim područjima Republike Adigeje visina snježnih nanosa dosegnula je 36 cm. To je nevjerojatna pojava za ovo područje. 

Neočekivani mrazevi koji su pogodili jug i centar Rusije nanijeli su značajnu štetu poljoprivredi. Prema procjenama Saveza voćara Rusije, gubici uroda kajsija, breskvi i trešanja mogli bi iznositi i do 40 %.

Neočekivani snijeg pao u Stavropolju nakon toplog marta, Rusija

Tadžikistan

13. aprila u 09:24 po lokalnom vremenu (LT) u Raštskom okrugu Tadžikistana, 160 km sjeveroistočno od grada Dušanbea, dogodio se zemljotres magnitude 5,9. Po podacima Komiteta za vanredne situacije, oštećene su stotine objekata, a 94 stambene zgrade su potpuno uništene.

Uništena zgrada — posljedice zemljotresa magnitude 5,9 u Raštskom okrugu Tadžikistana

Nažalost, poginulo je trogodišnje dijete na koje se srušio zid kuće.

U roku od 24 sata dogodila su se 4 naknadna potresa magnitude iznad 3.

Zemljotres se osjetio i u susjednim zemljama: Uzbekistanu, Kirgistanu i Kazahstanu.

Turska

Snažan hladni front izazvao je naglo zahlađenje, snježne padavine i jake oluje u najmanje 25 provincija zemlje.

U gradu Aksaray, regija Centralna Anatolija, temperatura je za nekoliko dana pala s +26 °C na –3 °C.

Istanbul je pretrpio glavni udar stihije. Oluja je rušila krovove i čupala stabla. Nagla promjena vjetra dovela je do toga da avioni na oba aerodroma u gradu nisu mogli sletjeti, riskirajući vanrednu situaciju zbog nedostatka goriva.

Glavni grad zemlje, Ankara, preko noći je prekrio snježni pokrivač, a brzina vjetra ovdje je dosezala 60 km/h.

Snježne padavine zahvatile su centralnu i zapadnu Anatoliju. U okrugu Agli, provincija Kastamonu, 13. aprila debljina snježnog pokrivača prelazila je 50 cm, a u planinskim selima približavala se 80 cm. Automobili su ostajali zaglavljeni u snijegu, a saobraćaj u provinciji bio je paraliziran.

Snažne snježne padavine obrušile se na Tursku

Pogođeni su ključni poljoprivredni regioni zemlje. U periodu od 10. do 12. aprila, na nekim mjestima temperatura se spuštala i do −15 °C.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, zemlja je pretrpjela jedne od najrazornijih mrazova u svojoj istoriji.

Posebno je snažno stradao lješnjak — glavni izvozni proizvod Turske, koji zemlji donosi godišnji prihod od oko 2 milijarde dolara. Vrijedi napomenuti da je Turska najveći svjetski proizvođač ovog orašastog ploda, osiguravajući tri četvrtine ukupne svjetske proizvodnje.

U provinciji Malatya mrazevi su nanijeli ozbiljnu štetu plantažama kajsija — gubici se procjenjuju na stotine miliona dolara. A u Manisi je oštećeno više od 75% vinograda. Također su stradali orasi, bademi, suncokret, krompir i ukrasne kulture.

Snijeg i mrazevi u Turskoj: razorne posljedice za voćnjake

Indija

Sjeverne indijske države — Uttar Pradesh, Bihar, Jharkhand — suočile su se s tragičnim posljedicama smrtonosnih oluja.

Prema podacima od 12. aprila, u samo jednom danu od obilnih kiša, poplava i udara groma poginulo je najmanje 102 ljudi.

Posljedice smrtonosne oluje u Indiji

Najveći broj žrtava zabilježen je u državi Bihar, gdje je oluja odnijela živote 82 čovjeka. Zbog nesavršenog sistema upozorenja na prirodne katastrofe, upozorenje o nadolazećoj oluji nije stiglo do stanovnika ruralnih područja, pa ih je stihija zatekla dok su radili na poljima. Nažalost, to je dovelo do tako velikog broja žrtava. Stihija je nanijela ozbiljnu štetu energetskom sistemu i infrastrukturi država. 

Od 11. aprila, oluja i pješčana oluja u Delhiju dovele su do otkazivanja i kašnjenja letova na Međunarodnom aerodromu Indira Gandhi, ostavljajući hiljade putnika u teškoj situaciji.

Snažna oluja također je izazvala haos u susjednom Nepalu. Prema podacima Nacionalne uprave za vanredne situacije Nepala, najmanje osam ljudi poginulo je od udara groma i obilnih kiša.

Irak

14. aprila južne i centralne regije zemlje zahvatila je snažna pješčana oluja koja se formirala na sjeveru Saudijske Arabije. Najviše su pogođene provincije Basra, Mutianna i Maysan.

Dan se pretvorio u noć, a vidljivost je na nekim mjestima bila nula. To je dovelo do saobraćajnih nesreća i obustavilo rad međunarodnih aerodroma u gradovima Bagdadu, Basri i Najafu.

Irak je zahvatila snažna pješčana oluja, vidljivost je praktički nula

No, najsnažnije se pješčana oluja odrazila na zdravlje ljudi. U jednom danu se više od 3700 ljudi s simptomima gušenja obratilo medicinskim ustanovama. Mnogi od njih, uključujući djecu, su hospitalizirani. Stihija je zahvatila i susjedne zemlje — Iran i Kuvajt. U iranskoj provinciji Huzestan je 15. aprila koncentracija zagađujućih tvari u zraku veličine do 10 µm na nekim mjestima prelazila dopuštenu granicu 67 puta. U Kuvajtu su zabilježeni udari vjetra brzine preko 80 km/h, što je dovelo do nestanka električne energije u nekim dijelovima zemlje.

Danas, kada sve više ljudi sami postaju svjedoci sve jačih prirodnih katastrofa i anomalija, u medijski prostor se nastavlja ubacivati dezinformacije. Mediji ne objašnjavaju uzrok sve češćih elementarnih nepogoda. Ne pokazuju nam važne činjenice. A što je najvažnije — šute o tome da već postoji rješenje koje može zaustaviti progresivne kataklizme i spriječiti najgori scenarij.

Umjesto toga, uspavljuju nas: „Bilo je toga i prije“, „Još je sve u granicama normale“, „Ništa strašno se ne događa“.

Nekada se na takve gluposti moglo jednostavno ne obazirati. Ali ne danas!

Danas je cijena previsoka, jer se radi o budućnosti cijelog čovječanstva.

Zašto, videći što se događa, mnogi ljudi i dalje vjeruju u njihove bajke? 

Zar misle da ih se to neće ticati? Žive li oni na drugom planetu?

Pa svatko ima bliske ljude, obitelji, djecu. Adekvatan čovjek, saznavši za prijetnju, prenosi informaciju dalje i traži izlaz. Ako želimo zaštititi život na planetu — moramo izravno govoriti o stvarnoj opasnosti: o globalnim geološkim i klimatskim promjenama, o procesima koji se odvijaju u unutrašnjosti Zemlje.

Mnogi se osjećaju bespomoćno — kao da ništa ne ovisi o njima. Ali to nije tako.

O svakome od nas ovisi život milijardi ljudi, uključujući živote onih koje volimo više od svega.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: