Dva milijuna stradalih u Indiji; 90 % oštećenih domova u Brazilu; 8 milijuna munja u Australiji.
Stihija je prestala praviti pauze, obrušavajući udare jedan za drugim.
U današnjem pregledu vidjet ćete s kakvim su se tragičnim događajima tijekom tjedna, od 29. listopada do 4. studenoga 2025. godine, suočili stanovnici svih kontinenata.
Na departman San-Pedro 1. studenoga obrušila se snažna oluja s tučom. Stihija je osobito jako pogodila područja Itacurubi del Rosario i San Estanislao, gdje su komadi leda veličine loptice za golf probijali krovove kuća, razbijali prozore i oštećivali automobile.

Jaka tuča obrušila se na departman San Pedro, Paragvaj
Ulice i polja u pogođenim područjima prekriveni su slojem leda debljine do 25 cm. Kao rezultat nepogode potpuno su uništeni usjevi manioke i kukuruza, a također je zabilježeno masovno uginuće peradi. Po preliminarnim procjenama, stihija je nanijela značajnu ekonomsku štetu. Lokalni stanovnici ističu da se vremenska pojava takvog intenziteta primjećuje u regiji prvi put.
Od 1. studenoga taj isti olujni sustav donio je kaos i u Brazil. Od stihije su najviše stradale države Paraná i São Paulo.
U državi Paraná, u općini Santo Antônio da Platina, vjetar je dosezao 91 km/h, a u Cornélio Procópio — 95 km/h, izazvavši oštećenja krovova i pad drveća. Oštećeno je više od 3.200 kuća. Deseci tisuća ljudi ostali su bez opskrbe električnom energijom.
U gradu Santa Helena pala je skoro mjesečna norma padalina — 138,6 mm (prosječna mjesečna norma za studeni — 150 mm). U sedam općina zabilježena je krupna tuča.
U Jandaia do Sulu komadi leda bili su veličine naranče i težili su više od 100 g.

Krupna tuča pala u Brazilu
U općini Pitangueiras ledene gromade oštetile su oko 90 % stambenih kuća, ostavivši desetke ljudi bez krova nad glavom. Ulice su bile preplavljene vodom i zatrpane krhotinama. Dok su spasilačke ekipe nastavljale rad, na grad se ponovno obrušio pljusak s tučom koji je trajao oko 10 minuta. On je pojačao razaranja i značjno otežao rad spasilaca.
U općini Campo Mourão dvije obitelji ostale su bez smještaja: jedna kuća je bila poplavljena bujicama blata, a na drugu je palo drvo. Jak vjetar također je oštetio zgradu vijećnice.
U bolnici Santa Casa poplavljeno je nekoliko odjela, uključujući rodilište. U hipermarketu Muffato nakon jake kiše i začepljenja odvoda urušio se dio stropa.
U općini Mandaguaçu poplavilo je bazu hitne službe na terenu i odjel hitne medicinske pomoći.
2. studenoga stihija se obrušila na državu São Paulo. Najozbiljniji incident dogodio se u gradu Regente Feijó. Olujni vjetar s udarima od preko 100 km/h srušio je dio pozornice i krov velikog šatora tijekom studentske zabave. Poginuo je jedan čovjek, a deseci su zadobili ozljede.
3 studenoga noću, u 00:59 po lokalnom vremenu, u Afganistanu, u području klanca Taškurgan (provincija Samangan), dogodio se snažan potres magnitude 6,3. Žarište se nalazilo na dubini od 28 km.

Posljedice potresa M6,3 u Afganistanu
Udari su se osjetili na sjeveru zemlje: u provincijama Balh, Samangan, Sari Pul, Kunduz, Džauzdžan, Badahšan, Farjab, uključujući i glavni grad, Kabul.
Nažalost, mnoge zgrade u regiji nisu proračunate na seizmička opterećenja, stoga su razaranja bila opsežna. Samo u jednom od selu okruga Šahr-i Bozorg u provinciji Badahšan oštećeno je ili potpuno razoreno oko 800 kuća.
U gradu Mazar-e Šarif stradala je čuvena Plava džamija, koja je jedno od najvažnijih islamskih svetišta Afganistana i središte hodočašća povezanog s imenom imama Alija.
Suvremena Plava džamija i mauzolej u Mazar-e Šarifu — gradu s populacijom od oko 523.000 ljudi— datiraju iz 15. stoljeća i muslimani ih štuju kao sveto mjesto. Prvobitno je mauzolej bio podignut ovdje u 12. stoljeću, budući da se smatralo da na tom mjestu počiva prah Alija ibn Abu Taliba, zeta proroka Muhammedad ﷺ.

Plava džamija u Afganistanu oštećena od potresa
Udari su izazvali prekide u opskrbi električnom energijom zbog oštećenja dalekovoda iz Uzbekistana i Tadžikistana — glavnih dobavljača energije u zemlju.
Potres je također isprovocirao klizište koje je blokiralo glavnu planinsku cestu kroz klanac Taškurgan, koja povezuje sjeverne provincije zemlje s glavnim gradom.
Po podacima Nacionalne uprave za borbu protiv elementarnih nepogoda na dan 4. studenoga, žrtvama elementarne nepogode postala su 24 čovjeka. Više od 800 zadobilo je ozljede, 25 od njih nalazilo se u kritičnom stanju. Točan broj poginulih i stradalih bilo je teško utvrditi zbog odsustva interneta u udaljenim područjima.
1. studenoga u okrugu Elgeyo-Marakwet na zapadu Kenije jake kiše izazvale su veliko klizište.
Bujice blata razorile su više od 1.000 kuća, blokirale ceste i potpuno izolirale pogođeno područje od ostatka svijeta.

Snažno klizište u Keniji razorilo je više od tisuću kuća
25 ljudi s ozbiljnim ozljedama prevezeno je u bolnicu.
Za provođenje potražno- spasilačkih radova bili su angažirani vojska kao i četiri zrakoplova, međutim, operacije su više puta obustavljane zbog iznenadnih poplava.
Prema podacima od 3. studenoga, kao rezultat klizišta poginulo je 26 ljudi, još 25 se vodi kao nestalo.
30 listopada jaka oluja s vjetrom na udare i pljuskovima obrušila se na sjeveroistok SAD-a. Od oluje su stradale države New York, New Jersey, Connecticut i Pennsylvania.
Posebno je stradao grad New York. Kiša je pljusnula iznenada, u pojedinim je područjima za sat je palo do 25 mm padalina. A u Central Parku tijekom dana izlilo se 46,5 mm, što je postalo rekordna vrijednost za ovaj datum u posljednjih 100 godina.
Sustav odvodnje grada nije se mogao nositi s tim. Situaciju je pogoršalo opalo lišće. Brigade su čistile odvode, ali voda je donosila smeće i ponovno začepljivala odvode.
Službe za hitne intervancije za nekoliko sati primile su više od 800 poziva u vezi s poplavama.

Najsnažniji pljusak pretvorio ulice grada New York u rijeke, poremetio promet, SAD
U Brooklynu i Manhattanu u poplavljenim podrumskim prostorijama poginula su dva čovjeka.
Rad prometa bio je paraliziran. Metro je bio djelomično je zaustavljen. U regiji New Yorka ozbiljno su oštećene tri velike zračne luke, što je dovelo do otkazivanja više od 1.200 letova. Bez električne energije ostalo je oko 15.000 kuća.
Na sjeveru države New Jersey razina padalina mjestimično je dosezala skoro 70 mm, a snažan vjetar otrgnuo je sa sidra dvije barže i izbacio ih na obalu.
Također je stradao grad Philadelphia, država Pennsylvania: tijekom oluje na automobil je palo drvo, uslijed čega je poginuo vozač.
Od 1. studenoga serija snažnih grmljavinskih oluja protutnjala je istokom Australije.
Najviše je stradala država Queensland, kao i sjeverni teritoriji države Novi Južni Wales.
U gradu Esk tijekom školskog sajma iznenada je počela oluja s tučom — 9 je ljudi stradalo je od udaraca komada tuče. Žena je zadobila ozljede glave i vrata te je hospitalizirana. Još je nekoliko ljudi ozlijeđeno je krhotinama stakla. Gigantske ledene gromade ozbiljno su oštetile solarne panele na krovovima zgrada.

Tuča oštetila solarne panele u Australiji
Stanovnici pogođenih područja govorili su da takva razaranja ranije nisu vidjeli.
Tuča veličine do 9 cm u gradu Pratten razbijala je prozore, automobile i krovove kuća.
Po podacima Biroa za meteorologiju Australije, tijekom oluje brzina vjetra dosezala je 104 km/h. Mjestimično je zabilježeno 250.000 udara munja.
Vrijedi napomenuti da je u razdoblju od 27. listopada do 2. studenoga nad teritorijem Australije, po podacima Mreže globalnog monitoringa munja (DTN), primijećena visoka grmljavinska aktivnost — oko 8 milijuna munja, od toga više od 4 milijuna — u Queenslandu.
Uvečer 1. studenoga na Novosibirsk se obrušila snažna oluja s udarima vjetra do 25 m/s. Bez struje je ostalo nekoliko mikročetvrti grada i vikend-naselja. U stambenom bloku Plyushchikhinskiy nalet vjetra otkinuo je balkonsko ostakljenje i ono se srušilo dolje. Srećom, u tom trenutku nikoga nije bilo u blizini.
U Akademgorodku vjetar je srušio ogroman bor na cestu, koji je blokirao prolaz za hitnu pomoć. A u Lenjinskom okrugu grada, pala jela ozlijedila je stariji par koji je prolazio — bili su hospitalizirani.
Dalje se stihija obrušila na Kuzbas. U noći na 2. studenoga vjetar s udarima do 22 m/s otkidao je krovove i rušio drveće, ostavivši bez struje više od 22.000 ljudi u 54 naseljena mjesta. U gradu Anzhero-Sudzhensku djelomično su se urušili krovovi nekoliko zgrada, uključujući školu, a u Kemerovu naleti vjetra uništili su građevinske skele na gradilištu. Oluja je također isprovocirala požare: u okrugu Guryevsky vatra je izbila zbog oštećenja dalekovoda, a na drugim mjestima vjetar je otežavao gašenje zapaljene suhe trave.

Požar u okrugu Guryevsky Kemerovske oblasti, nastao nakon snažne oluje, Rusija
1. studenoga okrug Yuzhno-Kurilsky Sahalinske oblasti također je stradao od stihije.
Bjesomučan vjetar s udarima do 50 m/s otkinuo je krovove i oštetio fasade stambenih zgrada. U nekima od njih, po riječima očevidaca, na gornjim katovima počelo je prokišnjavanje. Bez struje su ostali deseci zgrada.
28 listopada tropski ciklon “Monta”, s udarima vjetra do 110 km/h i obilnim kišama, obrušio se na istočnu obalu Indije. Najviše su stradale savezne države Andhra Pradesh, Telangana i Odisha.
Zahvaljujući preventivnoj evakuaciji ljudi iz priobalnih područja, uspjelo se izbjeći masovne žrtve, ali je šteta bila kolosalna.
U državi Andhra Pradesh, koja je primila na sebe glavni udar stihije, poginula su tri čovjeka. Ciklon je pogodio skoro 2 milijuna stanovnika. Vlasti su razvile mrežu privremenih kampova, gdje se sklonilo 136.000 ljudi.
U okrugu Istočni Godavari snažni valovi razorili su cijela ribarska sela, ostavivši ljude bez krova nad glavom.

Tropski ciklon “Monta” sručio na Indiju obilne kiše
Ozbiljne gubitke pretrpjelo je 174.000 farmera: peradarske farme, stočarska i riblja gospodarstva našla su se pod vodom. Uginulo je više od 2.200 grla stoke.
Stihija je potpuno uništila oko 38.000 ha poljoprivrednog zemljišta, a još više od 138.000 ha usjeva našlo se pod vodom, uključujući usjeve riže, kukuruza, banana, pamuka i drugih kultura.
Oštećeno je više od 4.800 km cesta, više od 300 mostova i vodopropusnih objekata.
U tri međunarodne zračne luke države otkazali su letove, a Južno-centralna željeznica zaustavila je promet najmanje 120 vlakova.

Poplavljene željezničke pruge u Indiji nakon prolaska ciklona “Monta”
U okrugu Prakasam nakon proboja kanala poplavilo je skoro 9 km tunela irigacijskog sustava, gdje se u tom trenutku nalazilo oko 250 radnika. Srećom, sve ih se uspjelo spasiti.
Osobito je jako stradao energetski sustav — vjetar je srušio više od 3.000 stupova dalekovoda, također je bilo oštećeno više od 26.000 transformatora.
U planinskim područjima države Odisha pokrenuta klizišta i srušeno drveće blokirali su ceste, odsjekavši pristup udaljenim selima.
U okrugu Koraput razoreno je više od 300 kuća. Poljoprivreda države također je pretrpjela ozbiljnu štetu. Pod vodom su se našla polja pamuka i povrća, što je dovelo u opasnost budući urod i prihode tisuća obitelji.

Poplava u Indiji nakon udara ciklona “Monta”
Prodirući u unutrašnjost zemlje, ciklon “Monta” izazvao je anomalne pljuskove i poplave u državi Telangana, koji su razorili ceste i izolirali čitave okruge.
U gradovima Warangal i Hanumakonda za dan je palo više od 300 mm padalina a u selu Kalleda — 367 mm.
U državi je poginulo najmanje šest ljudi. Među njima je žena koju je odnijela struja prilikom pokušaja prelaska poplavljenog mosta. U Warangalu muškarac, prikovan za krevet, utopio se kada je voda s ulice prodrla u njegovu kuću.
Već sada zemlje trpe kolosalne gubitke od kataklizmi: proračuni troše milijarde na obnovu infrastrukture, kompenzacije i pomoć pogođenim regijama, a neke države, ne noseći se više s ogromnim gubicima, prisiljene su tražiti međunarodnu pomoć.
No kako bude rasla sinkronizacija prirodnih katastrofa u različitim regijama, financijski jastuk sigurnosti bit će iscrpljen — svaka zemlja morat će se boriti za svoje preživljavanje.
Ekonomije država — složeni su i inertni sustavi. One se ne ruše trenutačno, čak ni pod udarima kataklizmi. Sada posljedice elementarnih nepogoda najprije padaju na pleća prije svega običnih ljudi — onih koji gube smještaj, imovinu, bližnje. No svijet ne žuri reagirati. A tema klime postat će prioritetnom tek tada, kada velike korporacije počnu gubiti ozbiljan novac. Nažalost, u našem su društvu materijalne vrijednosti iznad ljudskih.
No ako se ništa ne bude mijenjalo, rastuće prirodne katastrofe uništit će ekonomije čak i najstabilnijih zemalja — a to znači da će ponovno stradati obični ljudi.
Zato se ne smije čekati da “tamo, na vrhu” počnu djelovati. Upravo mi, ljudi, u prvom smo redu zainteresirani za svoju budućnost, a to znači da je naš zadatak — učiniti klimatsku temu glavnom temom dana.
Što će se dogoditi sa svijetom ako se time ne pozabavimo sada? Pitanje ostaje otvoreno, no jedno je jasno: bez opsežnih i pravovremenih djelovanja posljedice će biti razorne za cijelo čovječanstvo.
Video verziju ovoga članka možete pogledati ovdje:
Ostavite komentar