Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 29. oktobra do 04. novembra 2025. godine

Dva miliona stradalih u Indiji; 90 % oštećenih domova u Brazilu; 8 miliona munja u Australiji.

Stihija je prestala praviti pauze, obrušavajući udare jedan za drugim.

U današnjem pregledu vidjet ćete s kakvim su se tragičnim događajima tokom sedmice, od 29. oktobra do 04. novembra 2025. godine, suočili žitelji svih kontinenata.

Paragvaj

Na departman San Pedro 01. novembra obrušila se snažna oluja s gradom. Stihija je posebno teško pogodila područja Itacurubí del Rosario i San Estanislao, gdje su komadi grada veličine loptice za golf probijali krovove domova, razbijali prozore i oštećivali automobile.

Snažan grad obrušio se na departman San Pedro, Paragvaj

Ulice i polja u pogođenim područjima prekriveni su slojem leda debljine do 25 cm. Kao rezultat nepogode potpuno su uništeni usjevi manioke i kukuruza, a također je zabilježeno masovno uginuće peradi. Po preliminarnim procjenama, stihija je nanijela značajnu ekonomsku štetu. Lokalni žitelji ističu da se vremenska pojava takvog intenziteta primjećuje u regiji prvi put.

Brazil

Od 01. novembra taj isti olujni sistem donio je haos i u Brazil. Od stihije su najviše stradale države Paraná i São Paulo.

U državi Paraná, u općini Santo Antônio da Platina, vjetar je dostizao 91 km/h, a u Cornélio Procópio — 95 km/h, izazvavši oštećenja krovova i pad drveća. Oštećeno je više od 3 200 domova. Desetine hiljada ljudi ostalo je bez snabdijevanja električnom energijom.

U gradu Santa Helena pala je skoro mjesečna norma padavina — 138,6 mm (prosječna mjesečna norma za novembar — 150 mm).

U sedam općina zabilježen je krupni grad. U Jandaia do Sulu komadi grada bili su veličine narandže i težili su više od 100 g.

Krupni grad pao u Brazilu

U općini Pitangueiras ledene gromade oštetile su oko 90 % stambenih objekata, ostavivši desetine ljudi bez krova nad glavom. Ulice su bile preplavljene vodom i zatrpane krhotinama. Dok su spasilačke ekipe nastavljale rad, na grad se ponovo obrušio pljusak s gradom, koji je trajao oko 10 minuta. On je pojačao razaranja i značajno otežao rad spasilaca.

U općini Campo Mourão dvije porodice ostale su bez smještaja: jedan dom bio je poplavljen bujicama blata, a na drugi je palo drvo. Snažan vjetar također je oštetio zgradu vijećnice.

U bolnici Santa Casa poplavljeno je nekoliko odjela, uključujući porodilište. U hipermarketu Muffato, nakon jake kiše i začepljenja odvoda, obrušio se dio stropa.

U općini Mandaguaçu poplavilo je bazu hitne pomoći i odjel urgentne medicinske pomoći.

02. novembra stihija se obrušila na državu São Paulo. Najozbiljniji incident dogodio se u gradu Regente Feijó. Olujni vjetar s udarima od preko 100 km/h srušio je dio pozornice i krov velikog šatora tokom studentske zabave. Poginuo je jedan čovjek, desetine su zadobile povrede.

Afganistan

03. novembra noću, u 00:59 po lokalnom vremenu, u Afganistanu, u rejonu klanca Taškurgan (provincija Samangan), dogodio se snažan zemljotres magnitude 6,3. Žarište se nalazilo na dubini od 28 km.

Posljedice zemljotresa M6,3 u Afganistanu

Udari su se osjetili na sjeveru zemlje: u provincijama Balh, Samangan, Sari Pul, Kunduz, Džauzdžan, Badahšan, Farjab, uključujući i prijestolnicu, grad Kabul.

Nažalost, mnoge zgrade u regiji nisu proračunate na seizmička opterećenja, stoga su razaranja bila opsežna. Samo u jednom od sela rejona Šahr-i-Bozorg u provinciji Badahšan oštećeno je ili potpuno uništeno oko 800 domova.

U gradu Mazar-e Šarif stradala je čuvena Plava džamija, koja je jedno od najvažnijih islamskih svetišta Afganistana i centar hodočašća povezan s imenom imama Alija.

Savremena Plava džamija i mauzolej u Mazar-e Šarifu — gradu s populacijom od oko 523 000 ljudi — datiraju iz XV vijeka i muslimani ih poštuju kao sveto mjesto. Prvobitno je mauzolej ovdje podignut u XII vijeku, budući da se smatralo da na tom mjestu počiva prah Alija ibn Ebu Taliba, zeta poslanika Muhammeda ﷺ

Plava džamija u Afganistanu oštećena zemljotresom

Udari su izazvali prekide u snabdijevanju električnom energijom zbog oštećenja dalekovoda iz Uzbekistana i Tadžikistana — glavnih dobavljača energije u zemlju.

Zemljotres je također isprovocirao klizište, koje je blokiralo glavnu planinsku cestu kroz klanac Taškurgan, koja povezuje sjeverne provincije zemlje s prijestolnicom. 

Po podacima Nacionalne uprave za borbu protiv elementarnih nepogoda na dan 04. novembra, žrtvama elementarne nepogode postala su 24 čovjeka. Više od 800 zadobilo je povrede, 25 od njih nalazilo se u kritičnom stanju. Tačan broj poginulih i stradalih bilo je teško utvrditi zbog odsustva Interneta u udaljenim područjima.

Kenija

01. novembra u okrugu Elgeyo-Marakwet na zapadu Kenije jake kiše izazvale su veliko klizište.

Bujice blata uništile su više od 1 000 domova, blokirale ceste i potpuno izolirale pogođeno područje od vanjskog svijeta.

Snažno klizište u Keniji uništilo više od hiljadu domova

25 ljudi s ozbiljnim povredama prevezeno je u bolnicu.

Za provođenje potražno-spasilačkih radova angažirana je vojska, kao i četiri aviona, međutim operacije su više puta obustavljane zbog iznenadnih poplava.

Po podacima od 03. novembra, kao rezultat klizišta poginulo je 26 ljudi, još 25 vodi se kao nestalo.

SAD

30. oktobra snažna oluja s vjetrom na udare i pljuskovima obrušila se na sjeveroistok SAD-a. Od oluje su stradale države New York, New Jersey, Connecticut i Pennsylvania.

Posebno je stradao grad New York. Kiša je pljusnula iznenada, u pojedinim rejonima za sat je palo do 25 mm padavina. A u Central Parku tokom dana izlilo se 46,5 mm, što je postalo rekord za ovaj datum u posljednjih 100 godina.

Sistem odvodnje grada nije se mogao nositi s tim. Situaciju je pogoršalo opalo lišće. Brigade su čistile odvode, ali voda je donosila smeće i ponovo začepljavala odvode.

Službe za hitne intervencije za nekoliko sati primile su više od 800 poziva u vezi s poplavama.

Najsnažniji pljusak pretvorio ulice grada New York u rijeke, poremetio promet, SAD

U Brooklynu i na Manhattanu u poplavljenim podrumskim prostorijama poginula su dva čovjeka.

Rad saobraćaja bio je paraliziran. Metro je bio djelimično zaustavljen. U regiji New Yorka ozbiljno su oštećena tri velika aerodroma, što je dovelo do otkazivanja više od 1 200 letova. Bez struje je ostalo oko 15 000 domova.

Na sjeveru države New Jersey nivo padavina mjestimično je dostizao skoro 70 mm, a snažan vjetar otrgnuo je sa sidra dvije barže i izbacio ih na obalu.

Također je stradao grad Philadelphia, država Pennsylvania: tokom oluje na automobil je palo drvo, uslijed čega je poginuo vozač.

Australija

Od 01. novembra serija snažnih grmljavinskih nevremena protutnjala je istokom Australije.

Najviše je stradala država Queensland, kao i sjeverni teritoriji države Novi Južni Wales.

U gradu Esk tokom školskog sajma iznenada je počela oluja s gradom – 9 ljudi stradalo je od udaraca komada grada. Žena je zadobila povrede glave i vrata, hospitalizirana je. Još nekoliko ljudi ozlijeđeno je krhotinama stakla. Gigantske ledene gromade ozbiljno su oštetile solarne panele na krovovima zgrada.

Grad oštetio solarne panele u Australiji

Žitelji pogođenih područja govorili su da takva razaranja ranije nisu vidjeli.

Grad veličine do 9 cm u gradu Pratten razbijao je prozore, automobile i krovove domova. 

Po podacima Biroa za meteorologiju Australije, tokom oluje brzina vjetra dostizala je 104 km/h. Mjestimično je zabilježeno 250 000 udara munja.

Stoji napomenuti da je u periodu od 27. oktobra do 02. novembra nad teritorijem Australije, po podacima Mreže globalnog monitoringa munja (DTN), primijećena visoka grmljavinska aktivnost — oko 8 miliona munja, od toga više od 4 miliona — u Queenslandu.

Rusija

Uvečer 01. novembra na Novosibirsk se obrušila snažna oluja s udarima vjetra do 25 m/s. Bez svjetla je ostalo nekoliko mikrorejona grada i vikend-naselja. U stambenom bloku Plyushchikhinskiy nalet vjetra otkinuo je balkonsko ostakljenje i ono se srušilo dolje. Srećom, u tom trenutku nikoga nije bilo u blizini.

U Akademgorodku vjetar je srušio ogroman bor na cestu, koji je blokirao prolaz za hitnu pomoć. A u Leninskom, rejonu grada, pala jela povrijedila je stariji par koji je prolazio — hospitalizirani su.

Dalje se stihija obrušila na Kuzbas. U noći na 02. novembra vjetar s udarima do 22 m/s otkidao je krovove i rušio drveće, ostavivši bez svjetla više od 22 000 ljudi u 54 naseljena mjesta. U gradu Anzhero-Sudzhensk djelimično su se obrušili krovovi nekoliko zgrada, uključujući školu, a u Kemerovu naleti vjetra uništili su građevinske skele na gradilištu. Oluja je također isprovocirala požare: u rejonu Guryevsky vatra je izbila zbog oštećenja dalekovoda, a na drugim mjestima vjetar je otežavao gašenje zapaljene suhe trave.

Požar u rejonu Guryevsky Kemerovske oblasti, nastao poslije snažne oluje, Rusija

01. novembra rejon Yuzhno-Kurilsky Sahalinske oblasti također je stradao od stihije.

Bjesomučan vjetar s udarima do 50 m/s otkinuo je krovove i oštetio fasade stambenih objekata. U nekima od njih, po riječima očevidaca, na gornjim spratovima počelo je prokišnjavanje. Bez svjetla su ostale desetine zgrada.

Indija

28. oktobra tropski ciklon “Monta”, s udarima vjetra do 110 km/h i pljuskovima, obrušio se na istočnu obalu Indije. Najviše su stradale države Andhra Pradesh, Telangana i Odisha.

Zahvaljujući preventivnoj evakuaciji ljudi iz priobalnih rejona, uspjelo se izbjeći masovne žrtve, ali je šteta bila kolosalna.

U državi Andhra Pradesh, koja je primila na sebe glavni udar stihije, poginula su tri čovjeka. Ciklon je pogodio skoro 2 miliona žitelja. Vlasti su razvile mrežu privremenih kampova, gdje se sklonilo 136 000 ljudi.

U okrugu Istočni Godavari snažni valovi uništili su cijela ribarska sela, ostavivši ljude bez krova nad glavom.

Tropski ciklon “Monta” obrušio na Indiju obilne kiše

Ozbiljne gubitke pretrpjelo je 174 000 farmera: peradarske farme, stočarska i riblja gazdinstva našla su se pod vodom. Uginulo je više od 2 200 grla stoke.

Stihija je potpuno uništila oko 38 000 ha poljoprivrednog zemljišta, a još više od 138 000 ha usjeva našlo se pod vodom, uključujući usjeve riže, kukuruza, banana, pamuka i drugih kultura.

Oštećeno je više od 4 800 km puteva, više od 300 mostova i vodopropusnih objekata.

Na tri međunarodna aerodroma države otkazali su letove, a Južno-centralna željeznica zaustavila je promet najmanje 120 vozova.

Poplavljene željezničke pruge u Indiji poslije prolaska ciklona “Monta”

U okrugu Prakasam poslije proboja kanala poplavilo je skoro 9 km tunela irigacionog sistema, gdje se u tom momentu nalazilo oko 250 radnika. Srećom, sve njih uspjelo se spasiti. 

Posebno je jako stradao energetski sistem — vjetar je srušio više od 3 000 stubova dalekovoda, također je oštećeno više od 26 000 transformatora.

U planinskim rejonima države Odisha pokrenuta klizišta i srušena drveća blokirali su puteve, odsjekavši pristup udaljenim selima.

U okrugu Koraput uništeno je više od 300 domova. Poljoprivreda države također je pretrpjela ozbiljnu štetu. Pod vodom su se našla polja pamuka i povrća, što je dovelo u opasnost budući urod i prihode hiljada porodica.

Poplava u Indiji poslije udara ciklona “Monta”

Prodirući u unutrašnjost zemlje, ciklon “Monta” izazvao je anomalne pljuskove i poplave u državi Telangana, koji su uništili puteve i izolirali cijele rejone.

U gradovima Warangal i Hanumakonda za dan je palo više od 300 mm padavina, a u selu Kalleda — 367 mm.

U državi je poginulo najmanje šest ljudi. Među njima žena, koju je odnijela struja prilikom pokušaja prelaska poplavljenog mosta. U Warangalu muškarac, prikovan za krevet, utopio se kada je voda s ulice prodrla u njegov dom.

Već sada zemlje trpe kolosalne gubitke od kataklizmi: budžeti troše milijarde na obnovu infrastrukture, kompenzacije i pomoć pogođenim regijama, a neke države, ne noseći se više s ogromnim gubicima, prisiljene su tražiti međunarodnu pomoć.

Ali s porastom sinhronizacije prirodnih katastrofa u različitim regijama, finansijski jastuk sigurnosti bit će iscrpljen — svaka zemlja morat će se boriti za svoje preživljavanje.

Ekonomije država — složeni su i inertni sistemi. One se ne ruše trenutno, čak ni pod udarima kataklizmi. Sada posljedice elementarnih nepogoda padaju na pleća prije svega običnih ljudi — onih koji gube smještaj, imovinu, bližnje. Ali svijet ne žuri reagirati. A tema klime postat će prioritetna tek tada, kada velike korporacije počnu gubiti ozbiljan novac. Nažalost, u našem društvu materijalne vrijednosti stoje iznad ljudskih.

Ali ako se ništa ne bude mijenjalo, rastuće prirodne katastrofe uništit će ekonomije čak i najstabilnijih zemalja — a to znači, ponovo će stradati obični ljudi.

Zato se ne smije čekati, dok “tamo, na vrhu” ne počnu djelovati. Upravo mi, ljudi, u prvom smo redu zainteresovani za svoju budućnost, a to znači, naš je zadatak — učiniti klimatsku agendu glavnom temom dana.

Šta će se dogoditi sa svijetom ako se time ne pozabavimo sada? Pitanje ostaje otvoreno, ali jasno je jedno: bez opsežnih i pravovremenih djelovanja posljedice će biti razorne za cijelo čovječanstvo.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: