Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 13. do 19. kolovoza 2025. godine

Milijarde ljudi žive iza informativne zavjese, oni ništa ne znaju o stvarnoj klimatskoj situaciji na planetu i o tome što čeka čovječanstvo u najbližoj budućnosti.

U ovom izdanju otkrit ćemo kulise statistike: kako anomalije postaju «norma» i zašto to dovodi u zabludu većinu ljudi.

Pročitajte pregled klimatskih događaja proteklog tjedna, od 13. do 19. kolovoza 2025. g., i pripremite kalkulator — danas ćemo računati ono što obično preostaje.

Indija i Pakistan

Od 14. kolovoza sjever i sjeverozapad Pakistana našli su se pod udarom katastrofalnih poplava, uzrokovanih monsunskim kišama.

Najviše je stradala pokrajina Khyber Pakhtunkhwa. Okruzi Bunir, Bajaur, Swat, Shangla, Mansehra i Battagram proglašeni su zonama prirodne katastrofe. U okrugu Bunir za jedan sat izlilo se više od 100 mm kiše.

S planina su se spustili snažni tokovi vode s blatom i ogromnim kamenjem. Stihija je uništila više od deset sela, oštetila ceste i odnijela automobile. Poplava je bila toliko brza da ljudi nisu uspijevali napustiti svoje domove. Prema riječima lokalnih stanovnika takvo nešto vidjeli su prvi put.

15. kolovoza u selu Kadar Nagar odnijela je kuću gdje su se pripremali za vjenčanje. U tragediji je poginulo 28 ljudi.

Katastrofalna poplava uništava kuće u pokrajini Khyber Pakhtunkhwa, Pakistan

Evakuirano je više od 3 500 turista, deseci se vode kao nestali. 

Zbog oštećenih cesta deseci sela bili su odsječeni od vanjskog svijeta, a spasioci su morali dolaziti do nekih pogođenih područja pješice. Bilo je angažirano oko 2 000 spasilaca.

16. kolovoza srušio se spasilački helikopter koji je dostavljao humanitarnu pomoć u zonu katastrofe. Poginulo je svih petero ljudi na njemu.

Zbog jakih kiša i poplava u regiji oštećeno je 780 kuća, gotovo polovica od njih potpuno je uništena. Prema podacima od 19. kolovoza, stihija je odnijela živote najmanje 358 ljudi, a više od 180 je ranjeno.

Intenzivne oborine dovele su do jake poplave na području Jammu i Kashmir, koje je pod administrativnom kontrolom Indije.

15. kolovoza u udaljenom himalajskom selu Chositi (okrug Kishtwar), smještenom na putu prema hramu Machail Mata, dogodila se tragedija.

Posljedice jake poplave u Jammu i Kashmiru, pod adm. kontrolom Indije

Iznenadni snažni tok odnio je javnu kuhinju, gdje se u tom trenutku nalazilo više od 200 hodočasnika. Najmanje 60 od njih poginulo je, a oko 80 se vodi kao nestali.

16. kolovoza iznenadne poplave u dva sela okruga Kathua dovele su do pogibije najmanje sedmero ljudi, još petoro je bilo ranjeno.

Indonezija

17. kolovoza u 6:30 po lokalnom vremenu u pokrajini Centralni Sulawesi dogodio se snažan potres magnitude 5,8. Epicentar se nalazio u zaljevu Tomini, 13 km od grada Poso. Žarište je bilo na dubini od 10 km.

Potresi su se osjetili u gradu Palu (glavnom gradu pokrajine Centralni Sulawesi) i okruzima Poso i Morowali.

Podzemni potresi, koji su trajali oko 15 sekundi, izazvali su paniku među stanovnicima — ljudi su u žurbi napuštali svoje domove, bojeći se urušavanja zgrada. Deseci pacijenata državne bolnice u Posu morali su biti evakuirani i privremeno smješteni u šatorima na području medicinske ustanove.

U devet sela srušilo se najmanje 66 građevina: stambene kuće, škole, uredi, — prekinuta je opskrba električnom energijom. Posebno je stradala crkva zajednice Elim Masani u selu Masani (okrug Poso Pesisisr, okrug Poso): tijekom jutarnje službe na vjernike su se srušili zidovi i grede — 12 ljudi je ozlijeđeno i hospitalizirano, jedna žena je kasnije preminula u bolnici.

Uništena zgrada nakon potresa magnitude 5,8 u pokrajini Centralni Sulawesi, Indonezija

Ukupno 41 čovjek je ranjen, od kojih je desetero bilo u teškom stanju.

Tijekom dana dogodilo se 57 naknadnih potresa magnitude do 4,3, stoga mnogi stanovnici nisu odlučili vratiti se kući i ostali na ulici.

Tropski uragan «Erin»

«Erin» je ušao u povijest Atlantika kao jedan od najbrže jačajućih i najsnažnijih tropskih uragana. 15. kolovoza bio je obična oluja, a samo 25 sati kasnije pretvorio se u čudovište 5. kategorije sa brzinom vjetra gotovo 260 km/h. Neobično je i to što se pojavio u kolovozu, dok se takvi snažni uragani obično pojavljuju u vrhuncu sezone u rujnu.

Moćni tropski uragan «Erin» formirao se u Atlantiku

Iako su otoci Karipskog bazena izbjegli izravan udar oluje, 16. kolovoza na njihovu periferiju na Puerto Rico i Britanske Djevičanske otoke obrušili su se bujične kiše i udari vjetrova. Na otoku Tortola palo je najmanje 220 mm oborina.

U Puerto Ricu više od 150 000 ljudi ostalo je bez struje, lokalne vlasti upozorile su na opasne poplave i klizišta.

Sljedećeg dana veličina uragana počela je brzo rasti, pretvarajući sustav u gigantski. Na 19. kolovoza uraganski vjetrovi prostirali su se u radijusu od 130 km od centra, a olujni — do 370 km.

U SAD-u je uvedeno izvanredno stanje s obveznim evakuacijama u okrugu Dare, država Sjeverna Karolina, gdje se na uskom otočnom grebenu nalaze obalna odmarališta. Obvezna evakuacija proglašena je na otoku Hatteras.

Uragan «Erin» uništava zgradu u državi Sjeverna Karolina, SAD

Snažno razbijanje valova i smrtonosne povratne struje bile su uzrok desetaka spasilačkih operacija.

Rusija

U sredini kolovoza u jednom od najsjevernijih naseljenih mjesta Rusije, u selu Khatanga na Tajmiru (Dolgano-Nenecki okrug, Krasnojarski kraj), utvrđena je anomalno visoka temperatura, koja je premašila prosječnu dnevnu normu za 5–11 °C.

18. kolovoza ovdje je zabilježen dnevni rekord — +26,8 °C, što je gotovo 13 °C iznad norme i 2 °C iznad prethodnog maksimuma iz 1983. godine.

Rekordna vrućina zabilježena u s. Khatanga, Krasnojarski kraj, Rusija

To nisu jedine temperaturne anomalije u Sibiru.

Rekordi vrućine u gradu Norilsk: 8. kolovoza Tmax = +26,5 °C, 9. kolovoza Tmax = +27,2 °C, 10 kolovoza Tmax = +27,1 °C, 15. kolovoza Tmax = +24,5 °C.

A na arhipelagu Nova Zemlja 9. kolovoza stupci termometara podiglii su se do +25,4 °C. Na polarnoj stanici Male Karmakuli, Arhangelska oblast, dnevni rekordi vrućine oboreni su 6 dana zaredom: 8. kolovoza Tmax = +21,9 °C, 9. kolovoza Tmax = +25,4 °C, 10. kolovoza Tmax = +23,6 °C, 11. kolovoza Tmax = +22,6 °C, 12. kolovoza Tmax = +21,5 °C, 13. kolovoza Tmax = +19,3 °C.

Na jugu Zapadnog Sibira slika je bila obrnuta — temperature su se držale ispod norme gotovo za 5 °C. Na primjer, u Kemerovu tog istog dana bilo je samo +17,7 °C.

Takvi «obrnut» temperaturni kontrasti postaju sve učestaliji i anomalniji.

Meksiko

U noći 15. kolovoza, jug grada Guadalajare u državi Jalisco postao je epicentar prirodne kataklizme. Prvo se na općinu Tlaquepaque obrušila kratkotrajna, ali nevjerojatno snažna oluja s tučom, koja je za samo 15 minuta paralizirala život grada. Tuča je bila toliko jaka, da je na nekim mjestima njezin sloj dosegao jedan metar, potpuno prekrivajući ulice i parkirane automobile.

Ogroman sloj tuče prekrio je ulice Guadalajare u državi Jalisco u Meksiku

Ključne prometne arterije u trenu su se pretvorile u neprohodne zaleđene rijeke. Deseci vozača bili su zarobljeni, nesposobni za kretanje, mnogi su bili prisiljeni napustiti svoje oštećene automobile s razbijenim prozorima i udubljenjima.

Situaciju je katastrofalno pogoršao pljusak: u općini Zapopan, razina vode na nadvožnjaku preko autoceste Nogales porasla je na 2 m, urušavajući konstrukcije i paralizirajući promet. A na autocesti Tototlan-Zapotlanejo došlo je do klizišta. U stambenim naseljima Lomas del Tapatio i Santa Maria Tequepexan, voda je prodrla u kuće. Nanosi tuče blokirali su ulazna vrata, ne dajući mogućnost za izaći van.

Lokalna poduzeća pretrpjela su ogromne gubitke zbog oštećene robe i obustave rada. A djeca su za to vrijeme izrađivala snjegoviće.

Australija

16. kolovoza u 09:49 po lokalnom vremenu u gradu Kilkivanu, država Queensland, dogodio se najsnažniji potres na kopnu u posljednjih 50 godina povijesti regije. On je imao magnitudu 5,6 stupnjeva. Žarište se nalazilo na dubini od 10 km.

Potresi su se osjetili stotinama kilometara od epicentra: od grada Cairnsa u državi Queensland, do grada Wollongonga u državi Novi Južnom Wales.

Događaj je šokirao stanovnike Queenslanda, gdje se jaki potresi događaju tako rijetko da mnogi ljudi nisu odmah shvatili što se događa.

Ozbiljnih oštećenja nije bilo, međutim, bilo je izvješća o malim pukotinama u kućama.

Oko 13.000 kuća i tri bolnice ostale su bez struje nakon što su senzori automatski isključili dijelove mreže.

Željeznička tvrtka Queensland Rail smanjila je brzinu kretanja vlakova kako bi provjerila stanje na pruzi.

Tajfun „Podul“

13. kolovoza, tajfun „Podul“, kojeg je Kineski meteorološki opservatorij nazvao „Yangliu“, došao je na obalu Tajvana u okrugu Taitung s brzinom vjetra većom od 190 km/h.

Najjači udari vjetra uzrokovali su zrakoplovni incident: teretni Boeing koji je letio iz Hong Konga za Taipei udario je u pistu prilikom slijetanja i oštetio trup. 

Tajfun je stanovnicima otoka donio bujične kiše: na jugu, u okrugu Pingtung, palo je 440 mm kiše, a u planinama do 700 mm u jednom danu. 

Voda je brzo rasla, poplavljujući poljoprivredno zemljište i uzrokujući poplave i klizišta. Najmanje 7000 ljudi je evakuirano, škole, uredi i poduzeća su zatvoreni. Elektroenergetska mreža nije mogla izdržati udar: gotovo 300 000 domova ostalo je bez struje.

Bujične kiše uzrokovane tajfunom „Podul“ poplavile su poljoprivredna zemljišta na Tajvanu

Otok Tajvan bio je privremeno odsječen od vanjskog svijeta: otkazano je 252 domaća i 129 međunarodnih letova, a deseci morskih ruta su obustavljeni.

Od 15. kolovoza, jedan muškarac kojeg su valovi odnijeli tijekom ribolova, vodi se kao nestao, a još 143 čovjeka su ozlijeđeni. 

U noći 14. kolovoza, „Podul“, već kao jaka tropska oluja, pogodio je obalu kineske pokrajine Fujian i pomaknuo se u unutrašnjost. Unatoč slabljenju snage, donio je obilne kiše jugoistoku zemlje. Gotovo 300 mm kiše palo je u okrugu Beihai, pokrajina Guangxi. U pokrajini Guangdong evakuirano je više od 106.000 ljudi, zatvorena su turistička mjesta, zaustavljene su trajektne linije, a 150 vlakova je preusmjereno.

Poplavljene gradske ulice nakon tajfuna “Podul”, Kina

Posebnost tajfuna „Podul“ bila je njegovo brzo kretanje po kopnu: kretao se brzinom do 45 km/h, s prosječnom brzinom od 20 km/h.

Španjolska

Šumski požar u općini Molesuelas de la Carballeda, pokrajina Zamora, koji je započeo 10. kolovoza postao je najveći u zemlji od početka službene registracije 1968. godine.

Do 15. kolovoza izgorjelo je 36 500 hektara.

Plamen je uništio vozila i kuće, čiji točan broj još nije utvrđen. Oko 7 800 ljudi bilo je prisiljeno na evakuaciju.

Katastrofalne posljedice šumskih požara u općini Molezuelan de la Carballeda, pokrajina Zamora, Španjolska

Požar je uništio dalekovode, sustave za navodnjavanje i poljoprivredne strojeve. 11.000 hektara polja, maslenika i vinograda pretvoreno je u pepeo. 

U stradaloj regiji požar je paralizirao promet: 14 cesta je zatvoreno, a brzi vlakovi koji povezuju Madrid s Galicijom su obustavljeni. 

Abejeru u pokrajini Zamora požar je doslovno pretvorio u „grad duhova“.

U borbi sa stihijom sudjelovalo je više od 1300 ljudi i stotine vozila. 

Nažalost, stihija je odnijela živote tri čovjeka. Najmanje šestero zadobili su teške ozljede, uključujući opekline i trovanje dimom. 

Vruće i suho ljeto u zemlji ponovno je stvorilo takozvano pravilo tridesetice - kada temperatura prijeđe 30 °C, vlažnost zraka je ispod 30%, a brzina vjetra je preko 30 km/h. U takvim uvjetima, čak i mali požari trenutno prerastaju u nekontrolirani požar. 

Kao rezultat toga, površina izgorjela požarom u Španjolskoj već je više od 4 puta veća od prosjeka. 

Prema Europskom informacijskom sustavu za šumske požare (EFFIS), u 2025. godini već je izgorjelo 348.238 hektara, s prosjekom od 79.570,11 hektara za razdoblje 2006.-2024.

Portugal

Prošli tjedan Portugal je doživio jedan od najkritičnijih trenutaka tekuće sezone šumskih požara. 

Od 19. kolovoza u zemlji je bjesnilo 70 požara. U njihovom gašenju sudjelovalo je više od 3900 stručnjaka i 1300 jedinica opreme. Zbog razmjera i brzine požara angažirana je i vojska.

Gašenje šumskih požara iz helikoptera u Portugalu

Kao posljedica požara već su poginula tri čovjeka.

Ako se čovjek namjerno ne zanima temom kataklizmi, ponekad čak ni ne zna za događaje u susjednoj zemlji i vidi samo ono što je izvan prozora: „Pa što, postalo je malo gore nego prošle godine, ili čak gore u usporedbi s dvije godine ranije.“ 

Međutim, razni izvori informacija uvjeravaju da je to norma. No same norme se s vremenom mijenjaju - i kao rezultat toga, ono što se događa prestaje izgledati kao nešto abnormalno. Čovjek to doživljava kao prirodan proces i smiruje se. 

Uzmimo kao primjer požare. Prosječna godišnja površina i broj požara obično se uspoređuju s „prosjekom za 10-20 godina“. Ali nijansa je u tome što ovo nije fiksno bazno razdoblje, u odnosu na koje će dinamika pogoršanja situacije s požarima biti jasno vidljiva.

A budući da se ovo razdoblje ažurira svake godine, baza podataka uključuje abnormalno visoke vrijednosti ​​​​posljednjih godina - one pak „podižu ljestvicu“ prosječne vrijednosti, a razlika više ne izgleda tako velika. Ovako funkcionira jednostavan mehanizam za ublažavanje slike rastućih kataklizmi. 

Pogledajmo primjer. Prema Europskom informacijskom sustavu za šumske požare (EFFIS), prosječna površina požara u EU za desetogodišnje razdoblje od 2006. do 2015. iznosi 256.702 hektara. Površina opožarena požarom u tekućoj godini, od 1. siječnja do 19. kolovoza, iznosi 1.015.024 hektara, što je gotovo 4 puta više.

A trenutna prosječna vrijednost od 2006. do 2024., 354.628 hektara, već uključuje ekstremne pokazatelje posljednjih godina, kada su se požari naglo povećavali.

I sličnom usporedbom ove prosječne vrijednosti, 354.628 hektara, s vrijednošću od 1. siječnja do 19. kolovoza 2025., 1.015.024 hektara, dobivamo razliku od 2,9 puta. 

Jednostavnim matematičkim manipulacijama, odstupanje od norme smanjilo se za 100.000 hektara. 

Formalno, ovdje nema izravne manipulacije podacima: sve su brojke točne. Ali budući da se malo ljudi stvarno bavi time, sve izgleda „unutar norme“. 

A iza toga su spaljene šume, mrtve životinje, uništene kuće i, što je najvažnije, izgubljeni ljudski životi.

Isto se opaža i s podacima o drugim prirodnim događajima: poplavama, temperaturama, tornadima, potresima. 

Ovim primjerima htjeli smo vam pokazati kako se rubovi izglađuju u stvarnoj slici klimatskih promjena. 

Zato je toliko važno da sami proniknete u ono što se događa. Kada čovjek počne razmišljati i vidjeti stvarnu sliku, shvaća da kataklizme već alarmantnom brzinom zahvataju cijeli svijet i tu istinu može prenijeti drugima. Uostalom, iskrene i pouzdane informacije su vitalne - pomažu ljudima da održe zdrav razum.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: