Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 13. do 19. avgusta 2025. godine

Milijarde ljudi žive iza informacijske zavjese, oni ne znaju ništa o stvarnoj klimatskoj situaciji na planeti i o tome šta čovječanstvo očekuje u bliskoj budućnosti.

U ovom izdanju otkrit ćemo zakulisje statistike: kako se anomalije pretvaraju u “normu” i zašto to dovodi u zabludu većinu ljudi.

Čitajte pregled klimatskih događaja protekle sedmice, od 13. do 19. avgusta 2025. godine, te pripremite kalkulator — danas ćemo brojati ono što obično ostaje izvan kadra.

Indija i Pakistan

Od 14. avgusta sjever i sjeverozapad Pakistana našli su se na udaru katastrofalnih poplava, uzrokovanih monsunskim kišama.

Najviše je pogođena provincija Khyber Pakhtunkhwa. Okruzi Buner, Bajaur, Swat, Shangla, Mansehra i Battagram proglašeni su zonama stihijske nepogode. U okrugu Buner za jedan sat palo je više od 100 mm kiše.

S planina su se sjurili snažni tokovi vode s blatom i ogromnim stijenama. Stihija je uništila više od deset sela, oštetila puteve i odnijela automobile. Poplava je bila toliko brza da ljudi nisu stigli napustiti svoje domove. Po riječima lokalnih stanovnika, ovako nešto su vidjeli prvi put.

15. avgusta u selu Kadar Nagar odnesena je kuća u kojoj su se pripremali za vjenčanje. U tragediji je poginulo 28 ljudi.

Katastrofalna poplava uništava kuće u provinciji Khyber Pakhtunkhwa, Pakistan

Evakuirano je više od 3 500 turista, a desetine se vode kao nestale.

Zbog oštećenih puteva desetine sela su odsječene od vanjskog svijeta, a spasioci su morali pješke stizati do nekih pogođenih područja. Angažirano je oko 2 000 spasilaca.

16. avgusta srušio se spasilački helikopter koji je dostavljao humanitarnu pomoć u zonu nepogode. Poginulo je svih pet ljudi koji su se nalazili u njemu.

Zbog jakih kiša i poplava u regiji oštećeno je 780 kuća, od kojih je gotovo polovina potpuno uništena. Prema podacima od 19. avgusta, stihija je odnijela živote najmanje 358 ljudi, a više od 180 je povrijeđeno.

Intenzivne padavine dovele su do jake poplave na teritoriji Jammu i Kashmir, koja je pod administrativnom kontrolom Indije.

15. avgusta u udaljenom himalajskom selu Chositi (okrug Kishtwar), smještenom na putu ka hramu Machail Mata, dogodila se tragedija.

Posljedice jake poplave u Jammu i Kashmiru, pod adm. kontrolom Indije

Iznenadna snažna bujica odnijela je javnu kuhinju, gdje se u tom trenutku nalazilo više od 200 hodočasnika. Najmanje 60 ih je poginulo, a oko 80 se vodi kao nestalo.

16. avgusta iznenadne poplave u dva sela u okrugu Kathua dovele su do smrti najmanje sedam ljudi, dok je još pet povrijeđeno.

Indonezija

17. avgusta u 6:30 po lokalnom vremenuu provinciji Centralni Sulawesi dogodio se jak zemljotres magnitude 5,8. Epicentar se nalazio u zaljevu Tomini, 13 km od grada Poso. Hipocentar je bio na dubini od 10 km.

Podrhtavanje se osjetilo u gradu Palu (glavnom gradu provincije Centralni Sulawesi) i okruzima Poso i Morowali.

Podzemni udari, koji su trajali oko 15 sekundi, izazvali su paniku među stanovnicima — ljudi su u žurbi napuštali svoje domove, strahujući od urušavanja zgrada. Desetine pacijenata državne bolnice u Posu moralo je biti evakuirano i privremeno smješteno u šatore na području medicinske ustanove.

U devet sela srušilo se najmanje 66 zgrada: stambene kuće, škole, uredi — došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom. Posebno je stradala crkva zajednice Elim Masani u selu Masani (podokrug Poso Pesisir, okrug Poso): tokom jutarnje službe na vjernike su se srušili zidovi i grede — 12 ljudi je povrijeđeno i hospitalizirano, jedna žena je kasnije preminula u bolnici.

Uništena zgrada nakon zemljotresa magnitude 5,8 u provinciji Centralni Sulawesi, Indonezija

Ukupno je povrijeđen 41 čovjek, od kojih je deset bilo u teškom stanju.

U toku dana dogodilo se 57 naknadnih udara magnitude do 4,3, stoga se mnogi stanovnici nisu usuđivali vratiti kući i ostajali su na ulici.

Tropski uragan “Erin”

“Erin” je ušao u historiju Atlantika kao jedan od najbrže jačajućih i najsnažnijih tropskih uragana. 15. avgusta bio je obična oluja, a samo 25 sati kasnije pretvorio se u monstruma 5. kategorije s brzinom vjetra od gotovo 260 km/h. Neobično je i to što se pojavio u avgustu, dok se tako snažni uragani obično javljaju na vrhuncu sezone u septembru.

Snažan tropski uragan “Erin” formirao se na Atlantiku

Iako su otoci Karipskog mora izbjegli direktan udar oluje, 16. avgusta njegova periferija donijela je u Portoriko i na Britanske Djevičanske otoke obilne kiše i jake vjetrove. Na otoku Tortola palo je najmanje 220 mm padavina. 

U Portoriku je više od 150 000 ljudi ostalo bez struje, a lokalne vlasti upozorile su na opasne poplave i klizišta.

Sljedećeg dana dimenzije uragana počele su se naglo povećavati, pretvarajući sistem u gigantski. Do 19. avgusta uraganski vjetrovi širili su se u radijusu od 130 km od centra, a olujni — do 370 km.

U SAD-u je vanredno stanje s obaveznom evakuacijom uvedeno u okrugu Dare, država Sjeverna Karolina, gdje se na uskom otočnom grebenu nalaze obalna odmarališta. Obavezna evakuacija proglašena je na otoku Hatteras.

Uragan “Erin” uništava zgradu u državi Sjeverna Karolina, SAD

Snažni valovi i smrtonosne povratne struje uzrokovali su desetine spasilačkih operacija.

Rusija

Sredinom avgusta u jednom od najsjevernijih naselja u Rusiji, u selu Khatanga na Taymyru (Dolgansko-Nenecki rajon, Krasnojarski kraj), utvrđena je anomalno visoka temperatura, premašujući prosječnu dnevnu normu za 5–11 °C.

18. avgusta ovdje je zabilježen dnevni rekord — +26,8 °C, što je gotovo 13 °C iznad norme i 2 °C više od prethodnog maksimuma iz 1983. godine.

Rekordna vrućina zabilježena u selu Khatanga, Krasnojarski kraj, Rusija

Ovo nisu jedine temperaturne anomalije u Sibiru.

Toplinski rekordi u gradu Norilsk: 08. avgusta Tmax = +26,5 °C, 09. avgusta Tmax = +27,2 °C, 10. avgusta Tmax = +27,1 °C, 15. avgusta Tmax = +24,5 °C.

A na arhipelagu Novaya Zemlya 09. avgusta termometri su se popeli do +25,4 °C. Na polarnoj stanici Malyye Karmakuly, Arkhangelskaya oblast, dnevni rekordi vrućine obarani su 6 dana zaredom: 08. avgusta Tmax = +21,9 °C, 09. avgusta Tmax = +25,4 °C, 10. avgusta Tmax = +23,6 °C, 11. avgusta Tmax = +22,6 °C, 12. avgusta Tmax = +21,5 °C, 13. avgusta Tmax = +19,3 °C.

Na jugu Zapadnog Sibira slika je bila suprotna — temperature su se zadržavale ispod norme za gotovo 5 °C. Na primjer, u Kemerovu je istog dana bilo samo +17,7 °C.

Slični “obrnuti” temperaturni kontrasti postaju sve češći i anomalniji.

Meksiko

U noći 15. avgusta jug grada Guadalajare, država Jalisco, postao je epicentar prirodne kataklizme. Prvo je općinu Tlaquepaque pogodila kratkotrajna, ali nevjerovatno snažna oluja s gradom, koja je za samo 15 minuta paralizirala život grada. Grad je bio toliko intenzivan, da je njegov sloj mjestimično dostizao jedan metar, potpuno prekrivši ulice i parkirane automobile.

Ogroman sloj grada prekrio je ulice grada Guadalajara, država Jalisco, Meksiko

Ključne saobraćajne arterije trenutno su se pretvorile u neprohodne zaleđene rijeke. Desetine vozača našle su se u zamci, nesposobni da se pomaknu, mnogi su bili prisiljeni napustiti svoje oštećene automobile s razbijenim staklima i udubljenjima.

Situaciju je katastrofalno pogoršao pljusak: u općini Zapopan nivo vode na nadvožnjaku preko autoputa Nogales podigao se do 2 m, srušivši konstrukcije i paralizirajući saobraćaj. A na trasi Tototlán–Zapotlanejo došlo je do klizišta. U stambenim naseljima Lomas del Tapatío i Santa María Tequexpan voda je prodrla u kuće. Nanosi grada blokirali su ulazna vrata, onemogućavajući izlazak na ulicu.

Lokalni biznis pretrpio je kolosalne gubitke zbog oštećene robe i obustave djelatnosti. A djeca su za to vrijeme pravila snjegoviće.

Australija

16. avgusta u 9:49 po lokalnom vremenu u naselju Kilkivan, država Queensland, dogodio se najsnažniji zemljotres na kopnu u posljednjih 50 godina historije regije. Imao je magnitudu 5,6. Žarište je bilo na dubini od 10 km.

Udari su se osjetili stotinama kilometara od epicentra: od grada Cairns, država Queensland, do grada Wollongong, država New South Wales.

Ovaj događaj bio je šokantan za stanovnike Queenslanda, gdje se jaki zemljotresi događaju tako rijetko da mnogi ljudi nisu odmah shvatili šta se dešava.

Nisu zabilježena ozbiljna razaranja, ali bilo je izvještaja o manjim pukotinama na kućama.

Oko 13 000 objekata i tri bolnice ostale su bez struje nakon što su senzori automatski isključili dijelove mreže.

Željeznička kompanija Queensland Rail smanjila je brzinu vozova radi provjere stanja pruga.

Tajfun “Podul”

13. avgusta tajfun “Podul”, koji je kineska meteorološka opservatorija nazvala “Yanliu”, stigao je na obalu otoka Taiwan u okrugu Taitung brzinom vjetra većom od 190 km/h. 

Najjači udari vjetra izazvali su zrakoplovni incident: teretni Boeing, koji je letio iz Hong Konga za Taipei, pri slijetanju je zakačio pistu i pretrpio oštećenja trupa.

Tajfun je obrušio na stanovnike otoka obilne kiše: za jedan dan na jugu, u okrugu Pingtung, palo je 440 mm padavina, a u planinama do 700 mm.

Voda se naglo podigla, poplavivši poljoprivredna zemljišta i izazvavši poplave i klizišta. Najmanje 7 000 ljudi je evakuirano, zatvorene su škole, uredi i preduzeća. Energetski sistem nije izdržao udar: gotovo 300 000 domova ostalo je bez struje.

Obilne kiše, izazvane tajfunom “Podul”, poplavile su poljoprivredna zemljišta na otoku Taiwan

Otok Taiwan bio je privremeno odsječen od vanjskog svijeta: otkazana su 252 domaća i 129 međunarodnih letova i obustavljene su desetine pomorskih ruta.

Po podacima od 15. avgusta, jedan muškarac, kojeg su valovi odnijeli tokom ribolova, vodi se kao nestao, dok su još 143 čovjeka povrijeđena.

U noći 14. avgusta “Podul”, već kao jaka tropska oluja, pogodio je obalu kineske provincije Fujian i prodro dublje u kopno. Unatoč smanjenju snage, donio je na jugoistok zemlje snažne pljuskove. U okrugu Beihai, provincija Guangxi, palo je gotovo 300 mm padavina. U provinciji Guangdong evakuirano je više od 106 000 ljudi, zatvoreni su turistički objekti i zaustavljene trajektne linije, a preusmjereno je 150 vozova.

Poplavljene gradske ulice nakon tajfuna “Podul”, Kina

Posebnost tajfuna “Podul” bilo je njegovo brzo kretanje po kopnu: kretao se brzinom do 45 km/h, dok je prosječna brzina — 20 km/h.

Španija

Šumski požar u općini Mólezuelas de la Carballeda, provincija Zamora, koji je počeo 10. avgusta, postao je najveći u zemlji od početka zvanične evidencije 1968. godine.

Do 15. avgusta izgorjelo je 36 500 ha.

Plamen je uništio vozila i stambene kuće, čiji tačan broj još nije utvrđen. Oko 7 800 ljudi bilo je prisiljeno na evakuaciju.

Katastrofalne posljedice šumskih požara u općini Mólezuelas de la Carballeda, provincija Zamora, Španija

Požar je onesposobio dalekovode, sisteme za navodnjavanje i poljoprivrednu mehanizaciju. U pepeo se pretvorilo 11 000 ha polja, maslinika i vinograda.

U pogođenoj regiji vatra je paralizirala saobraćaj: 14 puteva je bilo zatvoreno, a brzi vozovi koji povezuju Madrid s Galicijom bili su obustavljeni.

Abejeru u provinciji Zamora požar je doslovno pretvorio u “grad duhova”.

U borbi sa stihijom bilo je angažirano više od 1 300 ljudi i stotine vozila.

Nažalost, stihija je odnijela živote troje ljudi. Najmanje šestero je zadobilo teške povrede, uključujući opekotine i trovanje dimom.

Vruće i suho ljeto u zemlji ponovo je stvorilo takozvano pravilo trideset — kada temperatura prelazi 30 °C, vlažnost je ispod 30 %, a brzina vjetra veća od 30 km/h. U takvim uvjetima čak i mala žarišta vatre trenutno prerastaju u nekontrolirani požar.

Kao rezultat, površina koju je vatra spalila u Španiji već je više od 4 puta veća od prosječne vrijednosti. 

Po podacima Evropskog informacijskog sistema o šumskim požarima (EFFIS), u 2025. godini već je izgorjelo 348 238 ha, dok je prosječni pokazatelj za period 2006. – 2024. godine — 79 570,11 ha.

Portugal

Prošle sedmice Portugal je doživio jedan od najkritičnijih trenutaka tekuće sezone šumskih požara. 

Do 19. avgusta u zemlji je bjesnilo 70 požara. U njihovom gašenju bilo je angažirano više od 3 900 stručnjaka i 1 300 komada opreme. Zbog razmjera i brzine širenja vatre angažirana je i vojska.

Gašenje žarišta šumskog požara iz helikoptera u Portugalu

Kao rezultat požara već je poginulo troje ljudi.

Ako čovjek nije ciljano zainteresiran za temu kataklizmi, ponekad čak i ne zna za događaje u susjednoj zemlji i vidi samo ono što mu je ispred prozora: “Ma hajde, postalo je malo gore nego prošle godine, ili još gore u poređenju s dvije godine ranije”.

Međutim, različiti izvori informacija uvjeravaju da je to normalno. Ali same norme se s vremenom mijenjaju — i kao rezultat toga, ono što se događa prestaje izgledati kao nešto anomalno. Čovjek to doživljava kao prirodan proces i smiruje se.

Uzmimo za primjer požare. Prosječnu godišnju površinu i broj požara obično porede sa “prosjekom za 10–20 godina”. Ali nijansa je u tome što to nije fiksni bazni period u odnosu na koji bi se jasno vidjela dinamika pogoršanja situacije s požarima.

A kako se taj period svake godine ažurira, u bazu ulaze anomalno visoke vrijednosti posljednjih godina — one zauzvrat “podižu ljestvicu” prosječne vrijednosti, pa razlika više ne izgleda toliko velika. Tako funkcioniše jednostavan mehanizam ublažavanja slike rastućih kataklizmi.

Razmotrimo primjer. Po podacima Evropskog informacijskog sistema o šumskim požarima (EFFIS), prosječna vrijednost površine požara u EU za desetogodišnji period, od 2006. do 2015. godine, iznosi 256 702 ha. Teritorija koju je vatra spalila u tekućoj godini, od 01. januara do 19. avgusta, iznosi — 1 015 024 ha, što je skoro 4 puta više.

A trenutna prosječna vrijednost od 2006. do 2024. godine, 354 628 ha, već uključuje ekstremne pokazatelje posljednjih godina, kada su požari naglo rasli.

I pri sličnom poređenju ove prosječne vrijednosti, 354 628 ha, sa vrijednošću od 01. januara do 19. avgusta 2025. godine, 1 015 024 ha, dobijamo već razliku od 2,9 puta. 

Jednostavnim matematičkim manipulacijama odstupanje od norme postalo je manje za 100 000 ha.

Formalno, ovdje nema direktnog falsificiranja podataka: sve brojke su tačne. Ali zbog toga što se malo ko stvarno udubljuje u ovo, sve izgleda “u granicama normale”.

A iza toga stoje spaljene šume, uginule životinje, nečije uništene kuće i, što je najvažnije, izgubljeni životi ljudi.

To isto se primjećuje i s podacima o drugim prirodnim događajima: poplavama, temperaturama, tornadima, zemljotresima.

Na ovim primjerima željeli smo vam pokazati kako se ublažavaju uglovi u stvarnoj slici klimatskih promjena. 

Zato je toliko važno samostalno se udubljivati u ono što se događa. Kada čovjek počne razmišljati i vidjeti stvarnu sliku, shvata da kataklizme već zahvataju cijeli svijet zastrašujućom brzinom i može tu istinu prenijeti drugima. Jer iskrena i pouzdana informacija od životne je važnosti — ona pomaže ljudima da sačuvaju zdrav razum.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: