Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 19. do 25. novembra 2025. godine

U Indoneziji pepeo vulkana dosegao stratosferu, na Tajlandu kišna bomba blokirala turiste, u Etiopiji vulkan se probudio prvi put nakon skoro 12 000 godina, u Australiji pao gigantski grad veličine narandže, a u Rusiji zabilježene anomalne atmosferske pojave. O ovim i drugim klimatskim događajima protekle sedmice, od 19. do 25. novembra 2025. godine, saznajte upravo sada.

Indonezija

Provincija Istočna Java u Indoneziji stradala je od snažne erupcije vulkana Semeru. Još od sredine novembra on je pokazivao rastuću aktivnost. Tokom nekoliko dana iznad vrha su se podizali oblaci pepela, a 19. novembra iz kratera su izbili piroklastični tokovi, koji su pojurili koritom rijeke Besuk Kobokan. Oni su se spuštali jedan za drugim, prolazeći do 14 km po južnim i jugoistočnim padinama. Stub pepela podigao se na visinu do 18 km, dosegnuvši stratosferu, koja u tropskim širinama počinje od 15–17 km iznad nivoa mora.

Rast aktivnosti vulkana bio je toliko brz da je za samo sat vremena nivo uzbune podignut na maksimalni, radijus zone isključenja proširen je na 8 km, a u jugoistočnom sektoru — na 20 km.

Erupcija vulkana Semeru: stub pepela podigao se na visinu do 18 km, Indonezija

U nekoliko zajednica užareni pepeo i fragmenti stijena uništili su kuće, oštetili školu, medicinsku ustanovu i električnu podstanicu. Po podacima Nacionalne agencije za upravljanje katastrofama (BNPB), stradale su zajednice Supit Urang i Oro-Oro Ombo u rejonu Pronojiwo i zajednica Penanggal u rejonu Candipuro. Uništeno je više od 200 ha poljoprivrednog zemljišta, uginulo je preko 140 grla stoke.

Najmanje tri čovjeka zadobila su ozbiljne povrede. Među povrijeđenima je bračni par koji se vozio mostom Gladak Perak: njihov motocikl je proklizao na sloju vrućeg pepela, zadobili su opekotine do 20 % površine tijela.

U nekoliko naseljenih mjesta žitelji su se žalili na snažan miris sumpora, koji je izazivao kašalj i probleme s disanjem.

Više od 1 100 ljudi bilo je primorano napustiti svoje domove, smješteni su u školama, džamijama i administrativnim zgradama.

Oštećeni objekti poslije erupcije vulkana Semeru, provincija Istočna Java, Indonezija

Također je organizovana evakuacija 187 alpinista, nosača i vodiča, koji su se u to vrijeme nalazili kod jezera Ranu Kumbolo na sjevernoj padini Semerua. Zbog nastupjelog mraka i nepogode bili su primorani prenoćiti na planini i tek sljedećeg dana su mogli napustiti potencijalno opasnu zonu.

Do 23. novembra situacija se počela stabilizovati, a dio žitelja vratio se kući. Međutim, vulkan Semeru ostao je na maksimalnom nivou opasnosti, te je već ujutro sljedećeg dana izbacio bijeli dim na visinu do 1 km od vrha, pri čemu su za šest sati zabilježena 44 zemljotresa.

Vijetnam

Obilne kiše, koje nisu prestajale tokom mnogih dana, izazvale su poplave bez presedana u Južno-centralnom regionu Vijetnama.

Poplava bez presedana u Vijetnamu: ulice se pretvorile u bujične rijeke

Količina padavina premašila je sve historijske norme, za manje od 24 sata velike rijeke su oborile rekorde stare više godina: rijeka Dinh premašila je nivo iz 1986. godine, Ky Lo — vrhunac poplave iz 2009. godine, a rijeka Ba oborila je rekord iz 1993. godine. Lokalne hidroelektrane bile su primorane ispuštati vodu, što je još više pogoršalo razorne posljedice poplava.

U okrugu Son Hinh provincije Dak Lak — jedne od najteže pogođenih — mjestimično je tokom sedmice, od 15. do 21. novembra, palo 1 861 mm padavina.

Voda je plavila kuće tako brzo da su ljudi morali probijati krovove, spašavajući se od moćnih bujica. Mnoge porodice morale su tamo prosjediti oko 30 sati. Društvene mreže bile su preplavljene pozivima za pomoć.

U provinciji Khanh Hoa mjestimično je dubina vode dostizala 4–5 m.

Žitelji okruga Cat Tien u provinciji Lam Dong ostali su odsječeni poplavom od vanjskog svijeta. Vlasti su koristile čamce i drugu tehniku za dostavu hrane i najosnovnijih potrepština.

Ljudi se drže za stub, čekajući pomoć usred razbjesnjele poplave, Vijetnam

Po podacima Odjela za upravljanje branama i sprečavanje prirodnih katastrofa od 26. novembra, ukupno je od velikih poplava u zemlji poginulo 98 ljudi, dok se još 10 vodi kao nestalo.

Bez struje je ostalo skoro 1,2 miliona potrošača. Dijelovi dvije nacionalne ceste oštećeni su klizištima.

Bilo je poplavljeno više od 200 000 kuća, dio njih je potpuno uništen. Stihija je uništila više od 90 000 ha riže i drugih usjeva, ribogojilišta, te usmrtila skoro 1 milion grla stoke i peradi.

Poplava u Vijetnamu: stambeni rejoni potopljeni, hiljade ljudi ostalo bez domova i imovine

Za otklanjanje posljedica Ministarstvo odbrane uputilo je više od 42 000 vojnika i više od 1 200 jedinica tehnike, uključujući brodove, čamce, specijalizovane mašine, dronove, generatore i pumpe.

Rusija

22. novembra Čeljabinsku oblast pogodila je ledena kiša. Federalna cesta M-5 “Ural” prekrivena je ledom. Zbog brojnih nesreća na cestama su se stvorile višekilometarske gužve, a na nekim dionicama saobraćaj je bio potpuno obustavljen.

U Satkinskom rejonu pri temperaturi od −5 °C umjesto očekivanog snijega pala je kiša, trenutno se ledeći na pothlađenim površinama.

Ledena kiša dovela je do nesreća: kamion skliznuo sa zaleđene ceste, Čeljabinska oblast, Rusija

Zbog poledice su deseci ljudi zadobili povrede i zatražili medicinsku pomoć.

Slična situacija dogodila se i u Tjumenu, gdje je debela kora leda prekrila drveće, automobile, ograde, ceste i trotoare, pretvorivši grad u opasno klizalište.

Od 21. do 24. novembra u Centralnom federalnom okrugu zemlje zabilježena je anomalna grmljavinska aktivnost. 22. novembra u selu Yakovlevo Terbunskog rejona Lipetske oblasti grmljavinu je pratio grad prečnika do 2 cm.

Iznad Brjanske, Kaluške, Orjolske, Tulske i Smolenske oblasti, grmljavinska pražnjenja su bila neuobičajeno snažna i česta za kraj novembra. 24. novembra u Orlovskoj oblasti zabilježen je udar munje sa snagom struje od 486 kA. 

Anomalna grmljavinska aktivnost u Centralnom federalnom okrugu Rusije

Za poređenje, amplituda prosječnog pražnjenja munje iznosi oko 30 kA, to jest 16 puta manje. 

Intenzitet elektromagnetnog impulsa bio je toliko velik da su njegov signal bilježili instrumenti na udaljenosti od 700 km od žarišta, iako je obično na takvim distancama on već slab ili se uopće ne hvata.

Ovakvi pokazatelji grmljavinske aktivnosti u umjerenim širinama čak i za ljeto bi bili anomalno visoki, a za kraj novembra — to je uistinu pojava bez presedana.

Etiopija

23. novembra u Etiopiji se dogodila iznenadna snažna erupcija vulkana Hayli Gubbi.

Izbačaj pepela dostizao je 15 km u visinu, što je poremetilo zračne koridore koji povezuju Afriku, Bliski istok i Južnu Aziju. Na osnovu upozorenja Centra za vulkanski pepeo Toulouse (VAAC) u regionu je proglašen “crveni kod” avijacijske opasnosti.

Satelitski podaci od 24. novembra zabilježili su ne samo dugačak oblak pepela, već i značajno ispuštanje sumpor-dioksida na visini od 5–17 km, što je marker velike vulkanske aktivnosti.

Rijetka erupcija vulkana Hayli Gubbi u Etiopiji — prvi put nakon skoro 12 000 godina

Satelitski podaci IASI-C zabilježili su oblak SO2 ukupne mase veće od 58 000 tona.

Oblak je ostao u atmosferi i poslije erupcije, krećući se preko Crvenog mora u smjeru Omana i Jemena.

Treba napomenuti da do novembra ove godine vulkan nije imao potvrđenih erupcija tokom posljednjih skoro 12 000 godina, a zabilježena aktivnost bila je ograničena samo na ispuštanje gasova. Iznenadno buđenje Hayli Gubbi postalo je novi dokaz rasta geološke aktivnosti na planeti.

Australija

22. novembra moćni tropski ciklon 3. kategorije “Fina” donio je na Sjevernu teritoriju Australije vjetar s udarima do 200 km/h i rekordne pljuskove.

Sljedećeg dana u rejonu Middle Point za 24 sata palo je 430 mm padavina — to je apsolutni maksimum za lokalnu meteorološku stanicu. Novembarski rekordi su oboreni u gradu Darwin i drugim naseljenim mjestima.

Šteta je bila značajna: zbog razmekšanog tla padala su višedecenijska stabla, oštećujući kuće i automobile. Bez električne energije ostalo je oko 19 500 ljudi. Stihija je također oštetila krov Kraljevske bolnice u Darwinu.

U Australiji moćan vjetar, uzrokovan ciklonom “Fina”, iščupao drveće s korijenjem

Ozbiljnije su stradali otoci Tiwi, gdje je oštećena energetska infrastruktura.

Srećom, žrtve su izbjegnute.

Oslabivši, 25. novembra ciklon se obrušio na udaljenu obalu regiona Kimberley u Zapadnoj Australiji, izazvavši udare vjetra do 170 km/h u rejonu ušća rijeke Berkeley. 

U isto vrijeme istočna obala Australije našla se pod udarom snažne proljetne oluje. Države Queensland i Novi Južni Wales našle su se u epicentru stihije.

24. novembra jugoistok Queenslanda, uključujući gradove Brisbane, Logan i Gold Coast, zahvatila je opasna grmljavina. Ona je donijela razorne vjetrove brzine veće od 100 km/h. A u Chandleru, predgrađu Brisbanea, pao je gigantski grad veličine do 14 cm.

Gigantski grad pao u Chandleru — predgrađu Brisbanea, Queensland, Australija

Kao rezultat, više od 150 000 kuća u regionu ostalo je bez električne energije, ozbiljno su oštećeni automobili, krovovi objekata i solarni paneli. Uraganski vjetar oštetio je stotine linija dalekovoda, a tokom 24 sata je zabilježeno oko 880 000 udara munja.

Stihija je dovela do masovnih razaranja u rejonima Moreton Bay, Sunshine Coast i na otoku Bribie. Zbog oborenog drveća i krhotina blokirane su ceste i prekinut željeznički saobraćaj. U regionu su zatvorene desetine škola. 

Ova oluja je zvanično proglašena “katastrofom osiguranja” zbog kolosalne štete nanesene infrastrukturi i privatnoj imovini.

Šri Lanka

22. novembra, nakon nekoliko dana obilnih kiša, u naselju Pahala Kadugannawa okruga Kegalle, provincija Sabaragamuwa, na jednu od dionica autoputa Colombo — Kandy spustilo se moćno klizište.

Moćno klizište uništilo stambenu kuću i kafić u naselju Pahala Kadugannawa, okrug Kegalle, provincija Sabaragamuwa, Šri Lanka

Strahujući od ponovnih odrona tla, vlasti su potpuno zatvorile na 24 sata jednu od najprometnijih i najvažnijih dionica ove ceste.

Tragedija se nije uspjela izbjeći: ogromna stijena, koja se otkinula s padine ispod željezničkih pruga, zajedno s masom zemlje obrušila se na stambenu kuću i usputni kafić — popularno mjesto za odmor putnika.

U momentu obrušavanja unutra su se nalazili radnici i posjetioci koji su svratili na doručak. Pod ruševinama se našlo 10 ljudi. Oštećenja je pretrpjelo i nekoliko automobila parkiranih u blizini.

U spasilačke operacije bili su uključeni vojska Šri Lanke, vatrogasna služba, policija i lokalni žitelji. Četvero povrijeđenih s traumama je prebačeno u bolnicu. Nažalost, šestero ljudi nije se uspjelo spasiti.

Bangladeš

Po podacima Meteorološke uprave Bangladeša (BMD), 21. novembra ujutro, u 10:38 po lokalnom vremenu, u centralnom dijelu zemlje, u rejonu Madhabdi okruga Narsingdi, dogodio se zemljotres magnitude 5,7. Epicentar se nalazio oko 13 km istočno od glavnog grada zemlje — Dhake. Žarište se nalazilo na dubini od oko 10 km.

Moment zemljotresa magnitude 5,7 u Bangladešu

Mnogi stambeni i industrijski objekti pretrpjeli su ozbiljna oštećenja: u Dhaki su se pojavile pukotine na zidovima kuća, otpadala je žbuka, a krovovi su se djelomično urušili. Kao rezultat udara stihije poginulo je najmanje 10 ljudi, a više od 300 je povrijeđeno.

Uzrok ovako ozbiljnih i tragičnih posljedica, uprkos umjerenoj snazi zemljotresa, bila je ranjivost gradske infrastrukture: gusta gradnja i stari objekti s nearmiranim ciglenim ili betonskim zidovima, koji se lako oštećuju pri udarima, dok kuće koje stoje blizu jedna druge pri oscilacijama, sudarajući se, uzrokuju padanje krhotina, što stvara dodatnu opasnost za žitelje. Razaranja su se pogoršala i zbog specifičnosti lokalne geologije — mekog, vodom zasićenog tla delte rijeka Ganga i Brahmaputra, koje pojačava oscilacije i povećava rizik od oštećenja konstrukcija.

Duboke pukotine u zemlji nakon snažnog zemljotresa u Bangladešu

Tokom sljedeća 32 sata poslije glavnog udara u regionu su zabilježena tri naknadna udara magnitude do 4,3.

Tajland

Neprestane obilne kiše tokom protekle sedmice pretvorile su se u veliku nesreću za 10 provincija na jugu Tajlanda, pogodivši više od 2,7 miliona ljudi. Oko 45 000 žitelja bilo je primorano hitno se evakuisati. Državne željeznice su, zbog poplavljenih pruga, privremeno obustavile saobraćaj vozova na južnom pravcu.

Stotine turista ostalo je izolirano u hotelima i na aerodromu, bez mogućnosti da se izvuku iz zone nesreće.

Evakuacija ljudi iz poplavljenih rejona na jugu Tajlanda

25. novembra vlasti su proglasile vanredno stanje, angažujući za spasilačke operacije vojsku, helikoptere, flotilu od 14 čamaca, pa čak i jedini nosač aviona u zemlji “Chakri Naruebet”. 

Najteža situacija nastala je u okrugu Hat Yai provincije Songkhla, gdje se dogodila najsnažnija poplava u posljednjih 25 godina. Na grad Hat Yai, veliki poslovni i turistički centar, obrušila se rekordna količina padavina. Na aerodromu Hat Yai od 7:00 ujutro 21. novembra do 7:00 ujutro 22. novembra palo je 370,2 mm padavina.

Nivo vode se podigao do 2,5 m, što je primoralo mnoge ljude da provedu nekoliko dana na krovovima svojih kuća, bez vode i hrane.

Snažna poplava na Tajlandu: žitelji se spašavaju na krovovima kuća, a ulicama plivaju ogromne zmije

Glavna bolnica Hat Yaija, u kojoj se nalazilo 600 pacijenata, uključujući 50 na intenzivnoj njezi, bila je poplavljena. Kako bi se dostavila hrana, generatori i evakuisali teški bolesnici, angažovani su helikopteri. Također, u opasnosti se našlo 30 beba na odjelu za novorođenčad kada je voda potopila dva donja sprata objekta.

Razularena stihija usmrtila je 33 čovjeka. Većina njih se utopila ili poginula od udara električne struje.

Ova smrtonosna poplava bila je uzrokovana ne tropskim ciklonom, kao što je uobičajeno, već stacionarnom zonom niskog pritiska, zbog koje se na region obrušila takozvana “kišna bomba”.

“Kišna bomba” — pojava kada u kratkom vremenskom periodu padne kolosalan obim padavina, uporediv s djelovanjem snažnog tropskog ciklona.

Predvidjeti ovakav razvoj događaja uspjelo se tek dva sata prije nego što je voda prodrla u grad, pri čemu se to desilo usred noći, što je ostavilo krajnje malo vremena za pripremu i evakuaciju žitelja.

Svaka nova sedmica prirodnih katastrofa — to više nije samo sažetak vijesti, već nečije posljednje sekunde života, nečije srušene kuće, nečije porodice koje se više nikada neće okupiti zajedno. Kataklizme rastu, a ljudi nastavljaju živjeti tako kao da se sve to ne dešava njima.

Čovječanstvo i dalje troši snagu na besmislene konflikte, gradi iluzije o budućnosti, uvlači se u ratove — kao da se sve strašno odvija negdje daleko, na drugoj planeti. 

Ali evo pitanja koje sve češće postavljamo sebi: šta se još treba dogoditi da bi se svijet napokon probudio? Koliko gradova treba nestati? Koliko ljudi — izgorjeti, utopiti se, poginuti pod ruševinama? Pola svijeta?

Ali u toj polovini svijeta može se naći svako od nas. Naše porodice, naša djeca, naše kuće, naš život.

Navikli smo misliti da se nas to ne tiče i često se skrivamo iza fraze: “A šta ja mogu uraditi?”

Ali budimo iskreni — stvar ovdje nije u nemoći, stvar je — u ravnodušnosti. Mi smo se predugo pretvarali da ne primjećujemo ono što se dešava, predugo smo odlagali akcije za sutra.

Tako da prestanimo lagati sebi. Ili priznajmo da nam je svejedno, ili počnimo djelovati.

Djelovati ne iz straha, ne radi apstraktne budućnosti, već radi toga da bismo uopće imali sutra. 

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: