Logo Creative Society KREATIVNO
DRUŠTVO

Naša Zemlja - veliko smetlište?

3. veljače 2022.
Komentari

Na Zemlji živi 8 milijardi ljudi. Navikli smo se odnositi prema svom planetu u potrošačkoj maniri, a ni ne razmišljamo o tome da u prvom redu nanosimo štetu sami sebi. U svijetu u kojem je sve podložno žeđi za bogaćenjem i potrazi za najjednostavnijim i najjeftinijim rješenjima, gdje se resursi koriste neracionalno, smeće je postalo jedan od najakutnijih problema našeg društva.

  • Gdje odložiti toliki otpad?
  • Tko će platiti recikliranje smeća?
  • Što se zapravo događa na ovom području? 
  • I zašto se pojavila smetlarska mafija?

Za sva ova pitanja pomogle su informacije koje su pažljivo prikupili i analizirali volonteri projekta Kreativno društvo i iznijeli u javnost na konferenciji „Globalna kriza. Vrijeme istine".


Neracionalno korištenje resursa

Koristimo resurse toliko neracionalno da proizvodimo mnogo više nego što posljedično možemo potrošiti. Bacamo hranu, novu odjeću, pa čak i nove automobile.

  • U čileanskoj pustinji Atacama stvorilo se ogromno odlagalište nove neprodane odjeće. Brzom promjenom trendova mnoge stvari postaju beskorisne. Svake godine u čileansku luku stigne 59000 tona odjeće, a najmanje 38000 tona ostaje na ovdašnjem odlagalištu, jer nitko ne plaća da ih se reciklira ili zbrine. Koliko još odjeće trune na odlagalištima? Osim toga, u svijetu svake sekunde izgori 1 kamion odjeće! Možete li zamisliti koliko je sredstava potrošeno na izradu ove hrpe krpa? Koliko je vode potrošeno, i to unatoč činjenici da se oko dvije milijarde ljudi suočava s nedostatkom čiste pitke vode.
  • U svijetu postoje groblja neprodanih automobila, to su ogromne impresivne površine! Dva milijuna novih automobila godišnje, koje nitko nikada neće kupiti, ostaje trunuti na otvorenom. Takvih parkirališta ima u Španjolskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Italiji, Rusiji i drugim zemljama.
  • Prema globalnom izvješću UN-a, svake se godine baci 900 milijuna tona hrane! U novčanim terminima, uništena je hrana u vrijednosti od 750 milijuna dolara. Uz sve to, 2020. godine pothranjeno je 811 milijuna ljudi! U svijetu postoji globalni indeks gladi, čiji prosječni svjetski pokazatelji stalno rastu. Ratovi i nenormalne klimatske katastrofe ostavljaju ljude bez hrane, samo na Madagaskaru glađu je ugroženo 1,3 milijuna ljudi! U svijetu svaki dan 8000 djece umire od gladi!

Odlagališta truju sve oko sebe!

Podaci o količinama smeća, koji su javno dostupni, vrlo su podcijenjeni. No i prema tim podacima svake godine bacimo više od 2 milijarde tona otpada.

Ekološka kriza na planetu rezultat je potrošačkog formata

Ukupno je u posljednja 4 mjeseca 2021. godine na odlagališta bačeno 730 milijuna tona smeća. Za usporedbu, cjelokupna populacija Zemlje teška je 300 milijuna tona, odnosno u samo 4 mjeseca izbacili smo smeće 2,5 puta teže od težine cijelog čovječanstva.

Na odlagalištima otpada često dolazi do požara koji nanose još veću štetu ljudima i okolišu.

Primjerice, u kolovozu se zapalilo groblje starih guma u Kuvajtu. Stupovi crnog dima mogli su se vidjeti čak iz svemira. Požar je rezultirao toksičnim onečišćenjem zraka i naštetio zdravlju gotovo 4,5 milijuna ljudi.

Velik dio smeća koje bacamo nije biorazgradivo i ne može se pravilno reciklirati. Truje nam vodu, zrak, hranu – naš život.

Samo odlagalište u Gazipuru u Indiji visinom se može usporediti Taj Mahalom. Otpad se razgrađuje, oslobađajući metan i druge kemikalije, trujući tlo i zrak, povećavajući učinak staklenika. Odlagališni plin ulazi u tlo, a zatim u rezervoare iz kojih se naknadno uzima pitka voda.

Drugi primjer: u glavnom gradu Indonezije, na obalama rijeke Citarum, postoji više od 200 tvornica tekstila koje proizvode jeftinu odjeću za cijeli svijet. Dnevno se u rijeku baci 20 000 tona otpada i 340 000 tona otpadnih voda. One zagađuju rijeku olovom, aluminijem, željezom i manganom.

Ovo je samo nekoliko primjera, ali to se događa u cijelom svijetu! Osim toga, prakticira se spaljivanje otpada, što dovodi do oslobađanja opasnih plinova koji sadrže otrovne teške metale. Kadmij, živa i olovo, ulazeći u organizam, utječu na krvožilni i živčani sustav, stvaraju rizik od genetskih onkoloških bolesti. Novo izvješće UNICEF-ovog Dječjeg fonda kaže da su kod jedno od troje djece, a to je oko 800 milijuna djece, razine olova u krvi toliko visoke da mogu narušiti njihove mentalne sposobnosti, pa čak i dovesti do smrti.
Odlagališta smeća u suvremenom svijetu dosežu nezamislive razmjere

Recikliranje ne spašava situaciju!

Prema izvješću Svjetske banke, What a Waste 2.0, plastika, papir i karton, metal i staklo čine 38% komunalnog otpada. A u cijelom se svijetu zapravo reciklira samo 13,5% ovog materijala koji se može reciklirati, što je nešto više od 5% ukupnog otpada. Unatoč tome, naše stope proizvodnje i potrošnje samo rastu, kao i odlagališta oko nas.

U ovom je trenutku recikliranje otpada vrlo dugotrajno i skupo. Da bi dobili tonu recikliranoga, troše se nevjerojatna sredstva za pranje, prikupljanje, dovođenje, sortiranje, pakiranje, prodaju itd. Kao rezultat toga, ispada da morate potrošiti mnogo više novca, a nitko nije spreman na to. Primjerice, jedan od razreda PET plastike u novom obliku košta oko 500 eura po toni, a u recikliranom oko 1000 eura. Apsolutno je neisplativo za proizvođača povećati trošak proizvoda 2 puta. Štoviše, u uvjetima žestoke konkurencije, njegov proizvod postaje neisplativ. Tvrtke za recikliranje plastike idu čak toliko daleko da u recikliranu plastiku dodaju većinu nove plastike i prodaju je pod oznakom RECIKLIRANO.

Deklarirani podaci o preradi otpada često se razlikuju od stvarne slike. Primjerice, u Njemačkoj, dio smeća koje se smatra recikliranim odlazi na odlagališta u zemlje trećeg svijeta. Slična se situacija događa i u Japanu. Čak se i plastika koja je jednostavno spaljena smatra recikliranom.

Atkritumi no Eiropas un ASV tiek vesti uz trešās pasaules valstīm

Velik dio recikliranja koje se danas odvija diljem svijeta trebao bi se nazvati "downcycling". To znači da se plastika koja prolazi kroz proces “downcyclinga” ne može ponovno upotrijebiti, kvaliteta joj je smanjena. Stoga se moramo zapitati: zašto se takve vrste plastike uopće smiju proizvoditi ako se ne mogu reciklirati ili ponovno upotrijebiti? 

Smetlarska mafija

Ne samo da smeće samo po sebi šteti našem planetu, flori i fauni i nama samima, nego smo toliko oslijepili u žeđi za bogaćenjem da se pojavio fenomen kao što je smetlarska mafija.

Čim se na svijetu pojavilo nerazgradivo i otrovno smeće, pojavili su se i oni koji na tome zarađuju. Mafijaški klanovi kupuju teritorije i pretvaraju ih u odlagališta. I iako na papiru sve može izgledati legalno, ova se odlagališta uglavnom nalaze u blizini stambenih naselja i krše sve ekološke standarde.

Važan dio poslovanja smetlarske mafije je ilegalni prijevoz industrijskog otpada. Ako se poduzeće želi riješiti svog toksičnog otpada i platiti što manje novca, otpad predaje mafiji. I umjesto da se zbrine na ispravan, ali skup način, taj se otpad odvozi i onda nestaje.

Primjerice, samo na području Napulja i okolne regije, ekolozi su pobrojali najmanje 1200 malih i velikih divljih odlagališta. Količina je fosfora, žive i arsena u ovoj regiji 400 puta veća od utvrđenih normi. Prema medicinskoj statistici, ljudi ovdje umiru od raka dvostruko češće od nacionalnog prosjeka.
Ljudi žive i rade na odlagalištima otpada, ugrožavajući život i zdravlje

Kontrolirajući odlagališta otpada, mafija ne samo da prima neproporcionalno prekomjernu dobit, već ima i mogućnost kontrole gradova. Čim zabrani odvoženje smeća na svoja odlagališta, grad se pretvara u smetlište. 

Što možemo promijeniti?

Smeće je trulo lice potrošačkog formata društva. Njime ubijamo planet i još više ... ubijamo sebe. Neisplativo nam je reciklirati smeće. Neisplativo nam je razvijati tehnologije koje bi očistile naš planet. Ali neisplativo je u okvirima potrošačke ekonomije koju smo sami stavili iznad ljudskog života.

Ono što danas zaista možemo i moramo učiniti jest promijeniti format društva iz potrošačkog u KREATIVNI. Kad se 8 temelja Kreativnog društva usvoji na ustavnoj razini u svim zemljama, takve će sheme biti nemoguće. Jer će glavna vrijednost u cijelom svijetu biti život čovjeka. U takvim uvjetima neće biti mjesta za svu tu prljavštinu na planetu i u odnosima među ljudima. Svaki će posao biti izgrađen samo na jednom cilju – poboljšati živote ljudi, na dobrobit planeta i cijelog čovječanstva.

Ostavite komentar