Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 9. do 15. veljače 2026. godine

U SAD-u se pojavila pukotina duga 130 km u ledu jezera Erie.

U Italiji se polustoljetna oluja ponovila dvaput u tri tjedna.

U Argentini je usred ljeta iznenada pao snijeg. 

A u Njemačkoj, pod vodama slikovitog jezera, magma tiho, ali neumoljivo probija svoj put prema površini.

O tome i o anomalnim klimatskim događajima proteklog tjedna, od 9. do 15. veljače 2026. godine, čitajte dalje u nastavku izdanja.

Oluja “Nils”

U noći na 12. veljače oluja “Nils” obrušila se na Francusku. Prema podacima Météo-France, u komuni Cagnano, regija Korzika, zabilježen je nalet vjetra od 185 km/h — ta je brzina postala najviša za regiju od 2009. godine. Također je snažan vjetar zabilježen u regiji Oksitanija: komuna Cazères — 180 km/h, komuna Murat-sur-Vèbre — 168 km/h.

Stabla koja je snažan vjetar srušio tijekom oluje “Nils” u Francuskoj

Najviše su stradali žitelji regija Nova Akvitanija i Oksitanija. Prema riječima operatera elektroenergetske mreže Enedis, tijekom posljednjih 17 godina tamo nije bilo prirodnih pojava takvog razmjera. 

Poplave, klizišta i srušena stabla poremetili su rad prometa i sustava opskrbe. Do 900 000 potrošača ostalo je bez električne energije. U nizu gradova bilo je obustavljeno vodoopskrbljivanje.

Na jugu otoka Korzika oluja je podigla valove visoke oko 8 m. A u zračnoj luci je vjetar s pročelja terminala otrgnuo dio krova površine 60 m².

U pogođenim regijama mjestimice je tijekom 72 sata palo do 150 mm oborina. Kiše su pale na već vlagom zasićeno tlo, i mnoge rijeke, uključujući Garonnu i njezine pritoke, izašle su iz korita.

Snažni pljuskovi tijekom oluje “Nils” izazvali su poplavu u Francuskoj

U departmanu Charente, regija Nova Akvitanija, evakuirali su 66 žitelja doma za starije, smještenog pokraj rijeke.

Dionicu autoceste A9 privremeno su zatvorili nakon što je snažan bočni vjetar prevrnuo nekoliko kamiona.

U Alpama, u regijama Haute Tarentaise i Mont-Blanc, u kratkom je vremenu palo do 100 cm snijega. Oborine su pale na nestabilan snježni pokrivač i izazvale snažne lavine.

Niz skijaških odmarališta zatvorio se.

Valja napomenuti da je u četiri departmana zemlje crvena razina opasnosti prvi put aktivirana istodobno za tri parametra: rizik od lavina, snažne udare vjetra i poplave.

Oluja “Nils” izazvala je katastrofalnu poplavu u Francuskoj

U Francuskoj je oluja odnijela živote dvaju ljudi.

U Španjolskoj je “Nils” postao osma oluja od početka godine. Najvišu razinu uzbune proglasili su u autonomnim zajednicama Galicija, Kantabrija i Baskija.

Kataloniju su pogodili najjači vjetrovi u posljednjih 20 godina: bilo je poremećeno prometno povezivanje, zatvorena su poduzeća i ustanove, a svi nehitni liječnički pregledi bili su odgođeni.

Udarima vjetra srušen je krov zgrade u gradu Barceloni, aut. zajednica Katalonija, Španjolska

U gradu Alicanteu otkazali su karnevalske manifestacije i subotnje tržnice. Nogometne utakmice Valencijske federacije također se nisu održale.

Od oluje je u zemlji stradalo najmanje 25 ljudi, pet ih je hospitalizirano, jedan — s teškim ozljedama.

Kolumbija

11. veljače na glavni grad zemlje, Bogotu, obrušio se snažan pljusak s tučom.

Posebno su stradali sjeverni dijelovi grada: u okrugu Usaken za 67 minuta palo je 75 mm oborina — gotovo 70 % mjesečne norme, koja iznosi 50 mm.

Kao rezultat toga bili su poplavljeni podrumi i podzemne garaže, oštećeni su komercijalni objekti — voda je prodrla u unutrašnjost prostorija. U jednoj obrazovnoj ustanovi srušio se krov.

Snažan pljusak poplavio je ulice grada Bogote, Kolumbija

Stradao je najveći sportski kompleks glavnog grada — “El Campín”. Kako bi se travnjak stadiona zaštitio od oštećenja, morali su ga prekriti zaštitnim pokrovom. 

Na magistralnim cestama nastao je prometni kolaps: automobili su zapinjali u vodi i ledenim nanosima.

Takve oborine u ovo doba godine za Bogotu su anomalne: siječanj i veljača obično su suhi mjeseci.

Valja napomenuti da je od 26. siječnja od obilnih kiša, koje su izazvale kolosalne poplave i klizišta, već stradalo 16 departmana Kolumbije.

Prema podacima od 14. veljače, stihija je odnijela živote najmanje 17 ljudi.

Kolosalne poplave i klizišta izazvali su ozbiljna razaranja: oštećeno je više od 22 000 kuća, od čega je 4 000 potpuno uništeno.

U zemlji je proglašeno izvanredno stanje.

Indonezija

12. veljače snažan vjetar s pljuskom srušio se na grad Cibinong u okrugu Bogor, pokrajina Zapadna Java u Indoneziji.

Stihija je trajala svega oko 15 minuta, ali je izazvala znatna razaranja. Posebno je stradao sportski kompleks koji je ponos stanovnika okruga Bogor. Ljudi su u panici bježali tražeći zaklon od krhotina krova stadiona koje je raznosio vjetar. Jedna je osoba zadobila ozljede.

Iznenadni nalet vjetra također je skinuo krovove s više od 70 kuća. Udarci vjetra rušili su stabla, odnosili prodajne štandove i prevrtali motocikle.

Naleti vjetra srušili su stabla i odnijeli prodajne štandove u gradu Cibinong, okrug Bogor, pokrajina Zapadna Java, Indonezija

Oluja je snažno ograničila vidljivost, prisilivši automobile da se zaustave kako bi izbjegli sudar s drvećem i građevinskim krhotinama koje su letjele na cestu.

Argentina

10. veljače u argentinskoj Patagoniji usred ljeta pao je snijeg. Nakon nekoliko tjedana vrućine od 30 stupnjeva u regiju je prodro hladni front s Tihog oceana, noseći polarni zrak.

Naglo zahladnjenje dovelo je do obilnog snijega u visokim predjelima.

Svježi snijeg prekrio je poznati vrh Cerro Catedral blizu grada San Carlos de Bariloche, kao i planine Piltriquitrón i Perito Moreno u okolici grada El Bolsón.

Na visinama iznad 1 600 m temperatura se spuštala do −4 °C.

Osim promjene krajolika, nepogoda je učinila opasnom za promet nacionalnu cestu br. 40, između gradova San Carlos de Bariloche i El Bolsón.

Naglo zahladnjenje nakon dugotrajne vrućine od 30 stupnjeva dovelo je do snažnog snijega u Patagoniji, Argentina

Unatoč tome što su snijeg i kiša donijeli privremeno olakšanje regiji koja je prije toga trpjela jaku sušu i velike šumske požare, to je postala još jedna vremenska anomalija koja svjedoči o krajnjoj nestabilnosti i kaosu u atmosferi.

SAD

Proteklog tjedna Sjeverna Amerika doživjela je snažan klimatski udar. Raspad polarnog vrtloga omogućio je arktičkom zraku da prodre na sjeveroistok SAD‑a, izazvavši ekstremne hladnoće i neuobičajene vremenske pojave. Hladnoća je zahvatila golemo područje — od Velikih jezera do atlantske obale, pogodivši savezne države New York, Pennsylvaniju, Massachusetts, Connecticut i Rhode Island.

Velika jezera gotovo su potpuno zamrznula, što je rijetkost čak i za oštre zime, kada led obično prekriva samo pojedine dijelove. Posebno impresivno izgledalo je jezero Erie: njegov ledeni pokrov dosegnuo je gotovo 96 % površine, što nije zabilježeno od 1996. godine. Na pozadini snažnog mraza i naletnog vjetra led nije izdržao naprezanje, i 8. veljače u njemu se pojavila golema pukotina duga oko 130 km, koja se protezala od kanadske obale do grada Clevelanda (savezna država Ohio, SAD) i bila jasno vidljiva na satelitskim snimkama.

Pukotina duga oko 130 km pojavila se na zamrznutom jezeru Erie, savezna država Ohio, SAD

Vrhunac mrazeva bio je na 9.–10. veljače.

U New Yorku se osjetilna temperatura spuštala do −26 °C, čineći boravak na otvorenom opasnim — ozebline su mogle nastupiti za samo nekoliko minuta. U gradu su otvoreni dodatni centri za grijanje i pojačano je patroliranje ulica.

Trotuari i ceste prekrili su se ledom, što je stvorilo opasnost za pješake i vozače. Javnim prijevozom prometovalo se uz poteškoće. Došlo je do kašnjenja i otkazivanja zrakoplovnih letova. 

Komunalne službe radile su u pojačanom režimu kako bi obnovile opskrbu električnom energijom i otklonile kvarove izazvane mrazom i poledicom.

U saveznoj državi New York, na pozadini postojanih hladnoća, formirao se rekordno visok “ledeni vulkan” u parku Letchworth.

Gigantski ledeni “vulkan”, koji je nastao od zamrzavajuće vode fontane u parku Letchworth, savezna država New York, SAD

Voda iz fontane pod tlakom se izbacivala prema van i trenutačno se smrzavala, formirajući ledeni stožac. 10. veljače njegova je visina dosegnula 9 m.

Tropski ciklon “Gezani”

10. veljače intenzivan tropski ciklon “Gezani” izašao je na kopno u području Toamasine, drugog najvećeg grada Madagaskara. Očevidci su opisivali događaj kao “zvuk nalik neprekidnom huku mlaznog motora”.

Vjetar brzinom do 250 km/h skidao je krovove, rušio stabla, kidao dalekovode. U pojedinim četvrtima Toamasine, prema navodima lokalnih vlasti, bilo je uništeno do 75 % građevina.

U zemlji je proglašeno izvanredno stanje na nacionalnoj razini.

Razaranja su bila katastrofalna: oštećene su komunikacijske linije te sustavi opskrbe energijom i vodom. Ceste su bile blokirane srušenim stablima i krhotinama konstrukcija.

Tropski ciklon “Gezani” ostavio je snažna razaranja u gradu Toamasina, Madagaskar

Prema podacima Nacionalne uprave za upravljanje rizicima i stihijama (BNGRC) na 13. veljače, najmanje 18 797 kuća bilo je potpuno uništeno, a još 37 430 djelomično oštećeno.

Znatno je stradala i obrazovna infrastruktura: stotine učionica ostale su bez krovova.

Osim uraganskog vjetra, ciklon je donio i snažne pljuskove. U nizinskim područjima voda je brzo poplavila 14 330 stambenih kuća i škole.

Ukupno je stihija pogodila gotovo 270 000 žitelja zemlje, od kojih je više od 16 000 bilo prisiljeno napustiti svoje domove. Dio ljudi smješten je u privremene centre, dok su drugi potražili utočište kod rodbine.

“Gezani” je odnio živote 41 čovjeka diljem zemlje, a još su stotine zadobile ozljede.

Posljedice tropskog ciklona “Gezani” na Madagaskaru: uništeni su deseci tisuća kuća

Nastavljajući svoje kretanje, ciklon se obrušio na obalnu provinciju Inhambane u Mozambiku.

Vjetar s udarima do 215 km/h rušio je stabla i stupove dalekovoda, zbog čega je više od 13 000 ljudi ostalo bez električne energije. U nekoliko četvrti grada Inhambane došlo je do prekida opskrbe vodom.

Od udara ciklona “Gezani” u Mozambiku poginula su najmanje četiri čovjeka.

Italija

12. veljače na Italiju se obrušila oluja koja je dobila naziv “Harry Bis”. Ona je, kao i siječanjska oluja “Harry”, pogodila regije Sardinija, Sicilija i Kalabrija, donoseći sa sobom razorne vjetrove i snažne olujne udare. Na otvorenom moru zabilježeni su valovi visoki do 9 m.

Na otoku Sardinija, u gradu Villasimiusu, vjetar je skinuo krov sa zgrade škole: krhotine su udarile u prozore, što je jako prestrašilo učenike.

U luci Porto Torres vjetar s udarima većim od 100 km/h i snažno valovito more doveli su do pucanja krmenog konopa trajekta, nakon čega se on otkinuo s sidra. 

Prema riječima Lorenza Tedicija, meteorologa i medijskog menadžera talijanskog internetskog portala za vremensku prognozu iLMeteo.it, tako ekstremna oluja kakva je bila “Harry” događa se jednom u 50 godina, no novi ciklon slične snage obrušio se na Italiju samo 21 dan kasnije.

Snažan vjetar otkinuo je krov stambene kuće u gradu Palermu, regija Sicilija, Italija

Seizmička i vulkanska aktivnost 

U proteklom tjednu serija snažnih potresa ponovno je pogodila planet. Žrtve su izbjegnute, ali zbog anomalne učestalosti podzemnih udara žitelji seizmički opasnih regija stalno su u stanju tjeskobnog iščekivanja.

10. veljače u 20:45 UTC u području Fidžijskih otoka dogodio se dubokofokusni potres magnitude M6,2. Žarište je bilo na dubini od 510,9 km, pa se udari na površini nisu osjetili.

U istom je području 14. veljače u 02:28 UTC, uz obalu Vanuatua, 53 km od grada Port‑Olry, došlo do potresa magnitude M6,4. Žarište je bilo na dubini od 10 km. Žitelji ljetovališta Port‑Olry opisali su udare kao “vrlo snažne”: podrhtavanje je trajalo oko minute. Ipak, razaranja nije bilo.

12. veljače u 13:34 UTC u čileanskoj regiji Coquimbo, 32 km od grada Ovalle, zabilježeni su seizmički događaji magnitude M6,1. Žarište je bilo na dubini od 54 km. Epicentar se nalazio u nacionalnom parku Fray Jorge. Udari su se osjetili od regije Atacama do Ñublea, kao i u susjednoj Argentini.

Glavne posljedice bili su odroni i kamenolomi, mjestimice znatni. U nekoliko komuna krhotine su blokirale unutarnje ceste.

Odron kamenja izazvan potresom magnitude 6,1 blokirao je cestu u Čileu

U noći na 10. veljače, u 23:21 UTC, u Rusiji, na jugu Krasnodarskog kraja, 13 km od grada Anape, dogodio se potres magnitude M4,8. Žarište je bilo na dubini od 10 km. Za ovaj je region seizmički događaj takve jačine velika rijetkost.

Stanovnici Anape i Novorosijska probudili su se zbog podzemnih udara. Društvenim mrežama odmah su se proširile snimke: ljuljajući lusteri, podrhtavanje stakala, rastući tutanj. Potres se osjetio i u susjednim područjima.

Ozbiljnija razaranja su izbjegnuta, no na nekim su se zgradama u Anapi pojavile pukotine.

Još dva seizmička događaja, oba magnitude M6,0, zabilježena su u Dalekoistočnom federalnom okrugu: – 11. veljače u 06:29 UTC u Ohotskom moru, uz obalu Habarovskog kraja, 229 km od naselja Ohotsk (žarište na 30 km dubine); – 15. veljače u 15:59 UTC, 284 km od Sjeverokurilska u Sahalinskoj oblasti, istočno od otoka Matua (žarište na 73 km dubine).

Na Kamčatki se također nastavlja izrazito visoka seizmička aktivnost. Od 30. srpnja prošle godine, kada se dogodio megapotres magnitude M8,8, zabilježeno je više od 35 000 potresa. Gotovo sedam mjeseci kasnije magnitude mnogih događaja i dalje ostaju vrlo visoke, povremeno prelazeći M6,0.

Visoka seizmička aktivnost i dalje se održava na Kamčatki nakon megapotresa magnitude 8,8, Rusija

Aktivni su i kamčatski vulkani: na Šiveluću se od 5. veljače bilježe redoviti pepeljasti izboji visoki do 11,6 km. A vulkan Krašeninnikova, koji se aktivirao nakon gotovo 500 godina mirovanja, od 2. kolovoza 2025. do danas neprekidno izlijeva lavu.

Posljednjih godina primjetan je porast seizmičke i vulkanske aktivnosti — o razlozima smo već govorili u ranijim izdanjima. Izbijanja vulkana stvaraju brojne probleme: remete zračni promet, prekrivaju gradove pepelom, pogoršavaju kvalitetu zraka i predstavljaju izravnu prijetnju ljudima. Ipak, njihovo se ponašanje uglavnom može pratiti i predviđati. Mnogo veću zabrinutost izazivaju drugi — skriveni divovi, čija aktivnost može dugo ostati neprimijećena, ali jedno snažno izbijanje moglo bi uništiti život na golemom području. Riječ je o supervulkanima.

Na zapadu Njemačke skriva se jedan od najopasnijih vulkana Europe — supervulkan Laacher See. Njegova posljednja erupcija dogodila se prije otprilike 13 000 godina i imala je indeks eksplozivnosti VEI 6, što ga svrstava među najmoćnije vulkanske događaje u europskoj povijesti.

Indeks vulkanske eksplozivnosti (VEI) — to je numerička ljestvica koja mjeri relativnu eksplozivnu snagu povijesnih erupcija.

Za određivanje vrijednosti eksplozivnosti koriste se volumen erupcijskih produkata, visina erupcijskog oblaka, kao i kvalitativna opažanja (s terminima od „slabo“ do „mega‑kolosalno“).

Najveće vulkanske erupcije u povijesti (supererupcije) dobivaju vrijednost 8. Vrijednost 0 dodjeljuje se neeksplozivnim erupcijama, definiranim kao izbacivanje manje od 10 000 m³ tefre; vrijednost 8 odgovara mega‑kolosalnoj eksplozivnoj erupciji sposobnoj izbaciti 1,0 × 10¹² m³ tefre i formirati erupcijski stup viši od 20 km.

Tijekom te erupcije u samo nekoliko dana izbačeno je oko 6,5 km³ magme.

Danas djeluje potpuno mirno, no unatoč tome, opažanja posljednjih godina ukazuju na stalnu i rastuću magmatsku aktivnost ispod vulkana: bilježe se povišene emisije magmatskog CO₂ te postupno podizanje površine tla od nekoliko milimetara godišnje.

Jedan od najopasnijih vulkana Europe — Laacher See — pokazuje znakove aktivnosti, Njemačka

Također, prema istraživanjima, od 2013. godine pod supervulkanom Laacher See počela su se javljati povremeni duboki niskofrekventni potresi, povezani s kretanjem magmatskih fluida u gornjem plaštu i donjoj kori.

Pod supervulkanom Laacher See bilježe se duboki niskofrekventni potresi, Njemačka

A od rujna 2022. do kolovoza 2023. stručnjaci iz Njemačkog centra za geoznanosti (GFZ), zajedno sa sveučilištima i seizmičkim službama Njemačke i Luksemburga, proveli su najveći seizmološki eksperiment Large‑N u povijesti Njemačke, koristeći gotovo 500 seizmičkih postaja i 64 km optičkog vlakna za prikupljanje podataka.

Područje istraživanja bilo je usmjereno oko vulkana Laacher See. Seizmičke postaje bile su postavljene na razmacima do 2 km, što je omogućilo registriranje čak i potresa magnitude manje od 1,0. 

Tijekom eksperimenta Large‑N zabilježena su 1 043 mikrozemljotresa, od kojih se većina koncentrirala duž uske vertikalne seizmičke zone Ochtendung, na dubinama 10–16 km. Ovi događaji javljali su se povremeno, u „paketima“ od 4 do 11 potresa, s trajanjem do dva dana.

Podaci eksperimenta Large‑N, koji potvrđuju magmatsku aktivnost ispod supervulkana Laacher See, Njemačka

Uz pomoć tomografije uspjelo se otkriti magmatski rezervoar ispod vulkana Laacher See u gornjoj kori. Predstavljen je kao cilindrična anomalija koja seže do dubine od oko 10 km. Prethodna istraživanja otkrila su kanal uzdizanja magme i fluida iz plašta; geokemijska analiza plinova također pokazuje da se rezervoar ispod Laacher Seea napaja iz mantijskih izvora.

Od početka 2023. godine u vulkanskoj regiji Eifel, u koju spada i njemački supervulkan, bilježi se naglo povećanje mikroseizmičke aktivnosti. 

A 10. listopada 2025. zabilježena je neobična serija od 92 potresa ispod zapadne padine Laacher Seea. Udar s vršnom magnitudom M0,9 dogodio se na dubini od 7 km. 

Iako su potresi bili preslabi da bi ih stanovnici osjetili, događaj se smatra iznimnim. Prema riječima promatrača vulkana, ovo je prvi takav slučaj u njegovoj 25‑godišnjoj praksi.

Tako provedena istraživanja i posljednji anomalni seizmički epizodi ukazuju na to da magmatski rezervoar ispod supervulkana Laacher See ostaje aktivan i vjerojatno se nalazi pod povišenim tlakom, a mikrozemljotresi u njegovoj okolini govore o nastavku nakupljanja magme i fluida.

Aero‑snimka vulkanskog područja Eifel: jezero Laacher See, ispod kojeg se bilježe znakovi magmatske aktivnosti, Njemačka

Jednostavnim riječima: čak i ako živite na obali prekrasnog i mirnog jezera, kakva je kaldera Laacher See, to ne znači da se u njegovoj unutrašnjosti ne priprema nešto ozbiljno i opasno…

S video‑verzijom ovog članka možete se upoznati ovdje: