Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 26. studenoga do 2. prosinca 2025. godine

Prirodne kataklizme zahvatile su odjednom nekoliko kontinenata: Aziju, Europu, Afriku i Ameriku. Za samo nekoliko dana stihija je uništila sudbine milijuna ljudi.

O ovim tragičnim događajima čitajte dalje u izdanju klimatskih vijesti za tjedan od 26. studenoga do 2. prosinca 2025. godine.

Indonezija

Dugotrajne kiše koje su započele 25. studenoga pretvorile su se za otok Sumatru u jednu od najrazornijih katastrofa posljednjih desetljeća. U provincijama Aceh, Sjeverna i Zapadna Sumatra stradalo je više od 3 milijuna ljudi — 570 000 bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.

Snažna poplava na indonezijskom otoku Sumatri: ljudi se probijaju iz zone katastrofe kroz potoke blata

Samo za jedan dan u nekim područjima palo je oko jedne i pol mjesečne norme padalina: u okrugu Bireuen, provincija Aceh — 411 mm kiše.

Ekstremni pljuskovi doveli su do izlijevanja rijeka, blatnih bujica i klizišta koji su blokirali ceste i uništili mostove.

3 500 kuća pretrpjelo je ozbiljna oštećenja, 4 100 srednja, a 20 500 laka.

Također je oštećen veliki broj škola i objekata infrastrukture, uništena su poljoprivredna zemljišta i farme.

Stotine naseljenih mjesta bila su prekrivena debelim slojem blata, a mnoga od njih potpuno su izolirana od vanjskog svijeta.

Humanitarnu pomoć u stradala područja dostavljali su zrakoplovima i vojnim brodovima. Mnogi stanovnici suočili su se s prijetnjom gladi, u očaju su pljačkali skladišta hrane i trgovine.

Lokalni stanovnici pričali su da se stihija obrušila iznenada: u samo nekoliko sekundi ogroman val vode prodro je u kuće.

Ranije ovdje nikada nije bilo ovako. Prema podacima od 2. prosinca, broj poginulih dosegnuo je 708 ljudi, 504 se vode kao nestali, a više od 2 600 je ozlijeđeno.

Ekstremne kiše izazvale su katastrofalnu poplavu na otoku Sumatri: kuće i automobili našli su se zatrpani pod vodom i blatom, Indonezija

Uzrok ove katastrofe bio je tropski ciklon „Senyar” — pojava gotovo nevjerojatna za Sumatru.

Stvar je u tome da se otok nalazi u području ekvatora gdje se cikloni ne stvaraju: ovdje je utjecaj Zemljine rotacije preslab i oluja se jednostavno ne može „zavrtjeti”.

Do nedavnoga vremena bio je poznat samo jedan sličan slučaj — ciklon „Vamei” iz 2001. godine, koji se smatrao događajem koji se može ponoviti tek nakon nekoliko stotina godina. Upravo zato je tropski ciklon „Senyar” bio potpuno iznenađenje za stručnjake i lokalno stanovništvo. 

Grčka

Od 26. studenoga tijekom četiri dana Grčka je bila pod udarom oluje „Adel”.

Nakon obilnih kiša izazvanih olujom „Adel”, ulicama su potekle bujice vode i blata, Grčka

U epicentru nevremena našlo se planinsko područje Tzoumerka, gdje je u studenome palo gotovo dvije trećine godišnje količine padalina. Prema riječima Evangelosa Nikolaoua, doktora hidrogeologije i voditelja odjela H.S.G.M.E. u regiji Epir, tijekom studenoga palo je 1 000 mm kiše, dok godišnji prosjek iznosi 1 500 mm. Sama oluja donijela je više od 200 mm kiše u samo četiri dana, naglo pogoršavši situaciju.

U Tzoumerki je došlo do najmanje šest velikih klizišta. Posebno je stradalo selo Agnanta u Epiru, gdje je nekoliko kuća doslovno ostalo visjeti u zraku. U selu Dodoni, zbog ekstremnih kiša koje nisu prestajale 10 dana zaredom, na cesti je došlo do velikog ulegnuća tla, što je potpuno blokiralo promet.

Most „Tri rijeke” u regiji Tesaliji slomio se pod pritiskom vode, a njegovi su ostaci odneseni silovitom riječnom strujom.

27. studenoga jak tornado udario je po obalnom selu Finikous na poluotoku Peloponezu. Trajao je svega nekoliko minuta, ali je uspio oštetiti trgovine, hotelske komplekse i stambene kuće. Srušena stabla i stupovi dalekovoda doveli su do potpunog prekida opskrbe električnom energijom u selu. Oluja je također nanijela znatnu štetu maslinicima i usjevima agruma.

28. studenoga u gradu Mitilini na otoku Lezbosu pala je snažna tuča, izazvavši začepljenje kanalizacije i poplavljivanje ulica i trgovina.

Oluja „Adel” uzrokovala je ozbiljne probleme i na otoku Tasosu, gdje su osobito stradala sela Panagia i Potamia.

Silovite bujice su izazvale klizišta, oštetile ceste i poplavile prizemlja zgrada u selu Potamia. Gradonačelnik otoka opisao je štetu kao „opsežnu i ozbiljnu”, naglasivši da je količina vode bila „bez presedana”.

Posljedice oluje „Adel” na grčkom otoku Tasosu: poplavljeno prizemlje stambene zgrade

U Ateni se rijeka Kifisos izlila iz korita. Promet u gradu bio je otežan, a ljudi su da bi prešli ulicu, morali koristiti specijalni prijevoz.

Iako su ove kiše izazvale poplave, nisu spasile regiju od suše: akumulacije i dalje ostaju na rekordno niskim razinama. Stvar je u tome što isušeno tlo gotovo uopće ne upija kišu — voda brzo otječe u rijeke i more, ne nadopunjujući zalihe.

Srbija

28. studenoga u gradu Kragujevcu, na gradilištu se urušilo 36 metara potpornog zida i dio nove pristupne ceste koja još nije puštena u promet. U trenutku urušavanja na mjestu nije bilo nikoga, zahvaljujući čemu su izbjegnute žrtve.

Klizište je srušilo potporni zid i pristupnu cestu na gradilištu u gradu Kragujevcu, Srbija

U sljedećim danima situacija se nije stabilizirala: daljnje pomicanje tla i uništavanje asfaltne podloge nastavilo se još nekoliko dana. Klizište se praktički potpuno približilo zgradama „Centra izvrsnosti”, jednog od najvažnijih znanstvenih objekata u Srbiji.

Vlasti su izravno povezale incident s dugotrajnim padalinama koje su povećale vlažnost tla i smanjile njegovu stabilnost.

SAD

29. studenoga, kada se većina Amerikanaca vraćala s proslave Dana zahvalnosti, na središnji dio Sjedinjenih Država obrušila se snažna zimska oluja. Ogroman pojas oblaka protezao se od Meksičkog zaljeva do Kanade.

Više od 25 milijuna ljudi dobilo je upozorenja na nadolazeće nevrijeme: nad Srednjim zapadom padao je gust snijeg, dok su na jugu bjesnile grmljavinske oluje.

U gradu Des Moines, država Iowa, u jednom danu palo je oko 21 cm snijega — rekord za studeni. A u zračnoj luci dogodio se incident: zrakoplov Delta Air Lines prilikom okretanja skliznuo je izvan uzletno-sletne piste zbog poledice. Zračna luka bila je zatvorena nekoliko sati, a putnici su za to vrijeme morali ostati u kabini.

U državi Indiana, na autocesti I-70, gotovo istodobno sudarilo se 45 vozila, što je dovelo do potpune blokade prometa.

Snježna oluja u SAD-u paralizirala je promet: zbog masovnih nesreća automobili i kamioni našli su se u višekilometarskoj koloni

A u državi Illinois školski autobus sletio je s ceste i udario u stup električne mreže — jedno dijete je hospitalizirano.

Do jutra 30. studenoga snježne padaline oborile su nove rekorde u nekoliko država: Iowa, grad Fort Dodge — palo je 38 cm snijega; Wisconsin, grad Lancaster — 33 cm; središnji Illinois — oko 30 cm.

Stihija je paralizirala zračni promet u cijeloj zemlji: otkazano je više od 2 700 letova. U zračnim lukama grada Chicaga — O’Hare i Midway — dogodilo se oko 1 300 otkazivanja i kašnjenja letova, nakon što se oluja obrušila na grad iznenadnim snježnim udarom koji je u nekoliko minuta smanjio vidljivost gotovo na nulu. 

Alžir

Krajem studenoga sjeverne provincije Alžira suočile su se s anomalnim snježnim padalinama, koje su započele u ranim jutarnjim satima 27. studenoga, osobito u područjima na nadmorskoj visini iznad 1 000 metara.

Najviše su stradale šest provincija, koje su doživjele ozbiljan prometni kolaps: Jijel, Sétif, Mila, Bouira, Bordj Bou Arréridj i Tizi Ouzou.

Ovdje je djelomično zatvoreno više od 16 nacionalnih i regionalnih prometnica u planinskim područjima. U provinciji Bordj Bou Arréridj, u okruzima Jaafra i Mansoura, ceste su bile prekrivene slojem snijega do 20 cm, što je promet učinilo praktički nemogućim.

Snježne padaline u studenome — anomalna pojava za Alžir

I to unatoč tome što u prosjeku snijeg ovdje pada jednom u pet godina.

U Jaafri je spašeno 13 ljudi koji su se našli u snježnoj zamci. A u okrugu Medjana iz snijega je izvučeno šest automobila i jedan kamion, u kojima se nalazilo 10 ljudi.

U čišćenje cesta bili su uključeni ne samo komunalne službe, nego i pripadnici civilne zaštite te nacionalne žandarmerije, radovi su se odvijali u uvjetima neprestanih snježnih padalina i slabe vidljivosti.

Analiza klimatskih podataka pokazuje da je ovakva visina snježnog pokrivača krajem studenoga — pojava bez presedana za ovu regiju.

Otok Tahiti 

26. studenoga rano ujutro, u selu Afaahiti na otoku Tahitiju, nakon tjedna obilnih kiša, pokrenulo se veliko klizište. Masa zemlje visine oko 30 metara srušila se niz padinu, potpuno uništivši jednu stambenu kuću i teško oštetivši drugu.

Nekoliko sati nakon početka spasilačke operacije, ona je obustavljena zbog ponovnog urušavanja tla na istome mjestu.

Radovi potrage i spašavanja na mjestu smrtonosnog klizišta u selu Afaahiti na otoku Tahitiju

Kao rezultat katastrofe poginulo je 8 ljudi, među njima trogodišnja djevojčica. Stanovnici desetaka obližnjih kuća su evakuirani.

28. studenoga zabilježena su nova pomicanja tla, koja su potvrdila trajnu nestabilnost padine.

Šri Lanka

28. studenoga tropski ciklon „Ditwah” obrušio se na istočnu obalu Šri Lanke, donoseći obilne kiše i razoran vjetar. Stihija je zahvatila cijelu zemlju: ozbiljna šteta zabilježena je u 22 od 25 okruga.

Masovne poplave na Šri Lanki izazvane tropskim ciklonom „Ditwah”

Najviše su stradale Središnja provincija, Sjeverozapadna provincija i Uva provincija.

Rijeke i vodne akumulacije izašle su iz korita, poplavivši gradove, sela i poljoprivredna zemljišta. Zbog klizišta i poplava po cijeloj zemlji su bile zatvorene prometnice, obustavljen je željeznički promet, zatvorene su vladine institucije i škole. Nakon urušavanja dalekovoda i poplave postrojenja za pročišćavanje vode, trećina stanovništva ostala je bez električne energije, interneta i opskrbe vodom. 

Predsjednik je ovu elementarnu nepogodu nazvao „najozbiljnijom” katastrofom u povijesti otočne države.

Jake kiše dovele su do poplava i razaranja cesta na Šri Lanki

U spasilačkim operacijama sudjelovalo je više od 24 000 pripadnika policije, vojske i vojnih službenika.

Stradao je također i grad Colombo, komercijalna prijestolnica Šri Lanke. Brzina kojom se voda dizala šokirala je lokalno stanovništvo naviknuto na sezonske poplave. Prema njihovim riječima, ovoga puta poplava je bila znatno brža i većih razmjera nego inače: još noću sve se činilo mirnim, a već ujutro voda je progutala kuće, prisiljavajući ljude da traže sklonište na gornjim katovima i krovovima.

Stanovnica središnjeg dijela zemlje ispričala je da je oko 15 kuća na njezinom području ostalo zatrpano pod gromadama stijena i blatom te da nitko od stanovnika nije preživio.

29. studenoga u gradu Kurunegala poplavljen je dom za starije — poginulo je 11 starijih ljudi.

Razmjeri katastrofe u zemlji su zapanjujući: gotovo 800 kuća potpuno je uništeno, više od 31 000 oštećeno. Srušeno je 10 mostova, a više od 200 cesta i dalje je neprohodno.

Trenutak urušavanja kuće kao rezultat klizišta izazvanog obilnim kišama na Šri Lanki

Stradalo je više od 1,5 milijuna ljudi na cijelom otoku. Više od 230 000 bilo je prisiljeno napustiti svoje domove i preseliti se u privremena skloništa.

Prema podacima od 2. prosinca, broj poginulih ljudi dosegnuo je 465, a još 366 vodi se kao nestalo.

Broj žrtava može znatno porasti, jer pristup mnogim stradalim područjima još uvijek nije moguć.

Peru

Rano ujutro 1. prosinca, u peruanskoj Amazoniji, u udaljenoj luci Iparia, regija Ucayali, dogodilo se smrtonosno klizište.

Kao rezultat erozije obale rijeke, ogromna masa zemlje srušila se na dva usidrena broda. Jedan od njih je bio prazan i odmah je potonuo. Drugi, na kojem se nalazilo oko 100 putnika, pretrpio je ozbiljna oštećenja. Po riječima očevidaca, tragedija se dogodila kada su se mnogi već iskrcavali na obalu, što je dodatno pogoršalo posljedice.

Smrtonosno klizište u Peruu: ljudi se pokušavaju spasiti s broda koji tone

Ratna mornarica i policija tragali su za preživjelima kako s brodova, tako i iz zraka. U trenutku nesreće bila je jutarnja magla. A brza riječna struja, vrtlozi i plutajući ostaci još su više otežavali spasilačku operaciju.

Nažalost, prema podacima od 2. prosinca, najmanje 13 ljudi, uključujući četvero djece, poginulo je. 57 — vodi se kao nestalo.

Svi ovi događaji — u različitim državama i na različitim kontinentima — na prvi pogled čine se zasebnim tragedijama. No ako pogledamo dublje, među njima postoji zajednička karika. Voda, prezasićeno tlo i gubitak stabilnosti tla sve češće pokreću isti razorni mehanizam — klizišta.

Ova pojava nije najpopularnija tema u medijima, za razliku od potresa ili uragana. No upravo klizišta sve češće postaju posljednja karika u lancu vremenskih katastrofa. Ona zateknu ljude nespremne. Ove stihije prekrivaju debelim slojevima stijenske mase ceste, zgrade i cijela naseljena mjesta. No najstrašnije je to što pod tonama zemlje zauvijek ostaju stotine, a ponekad i tisuće ljudi.

U posljednjim godinama statistika postaje posebno zabrinjavajuća. Već do kraja kolovoza 2025. godine broj smrtonosnih klizišta zamjetno je premašio dugoročne prosječne vrijednosti i približio se rekordnoj 2024. godini: tada je zabilježeno 766 odrona zemlje koji su odnijeli živote gotovo 5 000 ljudi.

Danas klizišta sve rjeđe izgledaju kao rijetka prirodna anomalija, a sve češće kao logičan ishod: glavni prirodni okidači odrona zemlje — anomalne padaline i potresi — rastu eksponencijalno. Slijedom toga i rast broja klizišta u bliskoj će budućnosti poprimiti lavinski karakter, a njihova će se geografija znatno proširiti.

Paradoks je u tome što većina stručnjaka to razumije i promatra, ali jednostavno samo vode statistiku. Kako bi se sačuvao ogroman broj života koje mogu odnijeti brzo rastuće prirodne katastrofe, problem treba rješavati sveobuhvatno.

Sve više ljudi to shvaća i počinje djelovati: postavljaju pitanja znanstvenicima, obraćaju se vlastima, sudjeluju u organizaciji pomoći stradalima u kataklizmama i pokazuju pažnju prema tome koliko su službe spremne za izvanredne situacije. Kada vlasti vide da se ljudi aktivno zanimaju za problem i zahtijevaju zaštitu svojih života, prestaju biti neaktivni i počinju tražiti rješenja.

Smisao je jednostavan — aktivna pozicija svakoga stvarno mijenja situaciju.

Video-verziju ovog članka možete pogledati ovdje: