Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 26. novembra do 02. decembra 2025. godine

Prirodne kataklizme zahvatile su odjednom nekoliko kontinenata: Aziju, Evropu, Afriku, Ameriku. Za nekoliko dana stihija je razorila sudbine miliona. 

O ovim tragičnim događajima čitajte dalje u izdanju klimatskih vijesti za sedmicu od 26. novembra do 2. decembra 2025. godine.

Indonezija

Dugotrajne kiše, koje su počele 25. novembra, pretvorile su se za otok Sumatru u jednu od najrazornijih katastrofa posljednjih decenija. U provincijama Aceh, Sjeverna i Zapadna Sumatra stradalo je više od 3 miliona ljudi — 570 000 bilo je primorano napustiti svoje domove.

Snažna poplava na indonezijskom otoku Sumatra: ljudi se izvlače iz zone nesreće kroz tokove blata

Za samo 24 sata u nekim rejonima izlio se oko jedan i po mjesečni nivo padavina: u okrugu Bireuen, provincija Aceh, — 411 mm kiše.

Ekstremni pljuskovi doveli su do izlijevanja rijeka, pokretanja bujica i klizišta, koji su blokirali ceste i uništili mostove.

3 500 kuća pretrpjelo je ozbiljna oštećenja, 4 100 — srednja, 20 500 — lakša.

Također je oštećeno mnoštvo škola i objekti infrastrukture, uništena su poljoprivredna zemljišta i farme.

Stotine naseljenih mjesta ostalo je preplavljeno debelim slojem blata, mnoga od njih bila su potpuno izolovana od vanjskog svijeta.

Humanitarna pomoć u nastradale rejone dostavljana je avionima i vojnim brodovima. Mnogi žitelji suočili su se s prijetnjom gladi, u očaju su vršili pljačke skladišta hrane i prodavnica.

Lokalni žitelji su pričali da se stihija obrušila iznenada: za nekoliko sekundi ogroman talas vode provalio je u kuće. Ranije ovdje nikada nije bilo tako nečega.

Po podacima od 02. decembra, broj poginulih dostigao je 708 ljudi, 504 — smatraju se nestalima, više od 2 600 — zadobilo je povrede.

Ekstremne kiše izazvale katastrofalnu poplavu na otoku Sumatra: kuće i automobili našli su se pod vodom i blatom, Indonezija

Uzrok ove nesreće postao je tropski ciklon “Senyar” — pojava gotovo nevjerovatna za Sumatru.

Stvar je u tome što je otok smješten u rejonu ekvatora, gdje se cikloni ne rađaju: ovdje je preslab utjecaj rotacije Zemlje i oluja se jednostavno ne može “zavrtjeti”.

Do nedavno je bio poznat samo jedan sličan slučaj — ciklon “Wamei” 2001. godine. Smatrali su ga događajem koji se može ponoviti tek poslije stotinu godina. Upravo zato je tropski ciklon “Senyar” postao potpuno iznenađenje za stručnjake i lokalne žitelje. 

Grčka

Od 26. novembra tokom četiri dana Grčka se nalazila pod udarom oluje “Adele”.

Poslije obilnih kiša, uzrokovanih olujom “Adele”, ulicama su potekli tokovi vode i blata, Grčka

U epicentru nepogode našao se planinski rejon Tzoumerka, gdje je tokom novembra palo skoro 2/3 godišnje norme padavina. Po riječima Evangelos Nikolaou, doktora hidrogeologije i rukovodioca odjeljenja H.S.G.M.E. u regionu Epir, u novembru je palo 1 000 mm kiše, uz godišnju normu — 1 500 mm. I oluja je, dodavši više od 200 mm za samo četiri dana, naglo pogoršala situaciju u regionu.

U Tzoumerki se pokrenulo najmanje 6 velikih klizišta. Posebno je stradalo selo Agnanta u regionu Epir, gdje je nekoliko kuća bukvalno ostalo visiti u zraku. A u selu Dodoni zbog ekstremnih kiša, koje nisu prestajale 10 dana zaredom, na cesti je došlo do velikog slijeganja tla, potpuno blokirajući saobraćaj.

Most “Tri rijeke” u regionu Tesalija slomio se pod naletom vode, a njegove krhotine odnio je siloviti tok rijeke.

27. novembra snažan tornado pogodio je primorsko selo Finikounda na poluotoku Peloponez. Bjesnio je samo nekoliko minuta, ali je uspio oštetiti prodavnice, hotelske komplekse i stambene kuće. A oboreno drveće i stubovi dalekovoda doveli su do potpunog prekida snabdijevanja električnom energijom u selu. Oluja je također nanijela značajnu štetu maslinicima i urodu agruma.

28. novembra u gradu Mytilene na otoku Lesbos pao je snažan grad, izazvavši začepljenje kanalizacije i plavljenje ulica i prodavnica.

Oluja “Adele” izazvala je ozbiljne probleme na otoku Thasos, a posebno su stradala sela Panagia i Potamia.

Bujični tokovi doveli su do klizišta, oštetili ceste i poplavili prizemlja objekata u selu Potamia. Gradonačelnik otoka okarakterisao je štetu kao “opsežnu i ozbiljnu”, naglasivši da je obim vode bio “bez presedana”.

Posljedice oluje “Adele” na grčkom otoku Thasos: poplavljeno prizemlje stambene kuće

U Atini se rijeka Kifisos izlila iz korita. Saobraćaj u gradu bio je otežan, a ljudi su, da bi prešli ulicu, morali koristiti specijalna vozila.

Ovi pljuskovi, iako su izazvali poplave, nisu spasili region od suše: akumulacije ostaju na rekordno niskom nivou. Stvar je u tome što isušeno tlo skoro uopće ne upija kišu — voda brzo odlazi u rijeke i more, ne dopunjavajući zalihe.

Srbija

28. novembra u gradu Kragujevac na gradilištu se obrušilo 36 m potpornog zida i dionica nove, još nepuštene u funkciju, pristupne ceste. U momentu obrušavanja na mjestu nije bilo nikoga, zahvaljujući čemu su žrtve izbjegnute.

Klizište razorilo potporni zid i pristupnu cestu na gradilištu u gradu Kragujevac, Srbija

U narednim danima situacija se nije stabilizovala: daljnje pomjeranje tla i razaranje asfaltnog pokrivača nastavilo se još nekoliko dana. Klizište se praktično skroz približilo zidovima “Centra izvrsnosti”, jednog od najvažnijih naučnih objekata Srbije.

Vlasti su direktno povezale incident s dugotrajnim padavinama, koje su povećale vlažnost tla i smanjile njegovu stabilnost.

SAD

29. novembra, kada se većina Amerikanaca vraćala s proslave Dana zahvalnosti, na centar Sjedinjenih Država obrušila se snažna zimska oluja. Ogroman pojas oblaka protegao se od Meksičkog zaliva do Kanade.

Više od 25 miliona ljudi dobilo je upozorenja na nadolazeću nepogodu: nad Srednjim zapadom padao je gust snijeg, na jugu su bjesnile grmljavine.

U gradu Des Moines, država Iowa, za 24 sata palo je oko 21 cm snijega — rekord za novembar. A na aerodromu se desio incident: avion Delta Air Linesa pri okretanju je izletio s piste zbog njene zaleđenosti. Aerodrom je morao biti zatvoren na nekoliko sati, a putnici su svo to vrijeme bili primorani ostati u avionu.

U državi Indiana na cesti I‑70 skoro istovremeno se sudarilo 45 automobila, što je dovelo do potpune blokade saobraćaja.

Snježna oluja u SAD-u paralisala saobraćaj: zbog masovnih sudara automobili i kamioni našli se u višekilometarskoj gužvi

A u Illinoisu školski autobus je skliznuo s ceste i sudario se sa stubom električne mreže — jedno dijete je hospitalizovano. 

Do jutra 30. novembra snježne padavine su oborile nove rekorde u nekoliko država: Iowa, grad Fort Dodge, — palo je 38 cm snijega; Wisconsin, grad Lancaster, — 33 cm; centralni Illinois — oko 30 cm. 

Stihija je paralisala zračni saobraćaj u cijeloj zemlji: otkazano je više od 2 700 letova. Na aerodromima grada Chicago — O’Hare i Midway — došlo je do oko 1 300 otkazivanja i kašnjenja letova, nakon što je oluja na grad sručila iznenadnu snježnu vijavicu, koja je za minute smanjila vidljivost skoro do nule. 

Alžir

Krajem novembra sjeverne provincije Alžira suočile su se s anomalnim snijegom, koji je primjećen već od ranog jutra 27. novembra, posebno u regionima na visini iznad 1 000 m.

Najteže je stradalo 6 provincija koje su se suočile s ozbiljnim saobraćajnim kolapsom: Jijel, Sétif, Mila, Bouira, Bordj Bou Arréridj i Tizi Ouzou.

Ovdje je djelomično zatvoreno više od 16 nacionalnih i provincijskih autoputeva u planinskim rejonima. U provinciji Bordj Bou Arréridj, u okruzima Djaafra i Mansoura, ceste su prekrivene slojem snijega do 20 cm, što je učinilo saobraćaj praktično nemogućim.

Snijeg u novembru — anomalna pojava za Alžir

I to uz činjenicu da u prosjeku snijeg ovdje pada jednom u 5 godina.

U Djaafri je spašeno 13 ljudi koji su se našli u snježnoj zamci. A u okrugu Medjana iz snijega je izvučeno šest automobila i jedan kamion u kojima se nalazilo 10 ljudi.

U čišćenje cesta uključene su ne samo komunalne službe, već i pripadnici civilne zaštite i nacionalna žandarmerija, radovi su se odvijali u uslovima neprestanog snijega i loše vidljivosti. 

Analiza klimatskih podataka pokazuje da je takva visina snježnog pokrivača krajem novembra — pojava bez presedana za ovaj region.

Otok Tahiti 

26. novembra rano ujutro u selu Afaahiti na otoku Tahiti poslije sedmice obilnih kiša pokrenulo se veliko klizište. Masa tla visine oko 30 m obrušila se s padine, potpuno uništivši jednu stambenu kuću i ozbiljno oštetivši drugu.

Nekoliko sati poslije početka spasilačke operacije ona je obustavljena zbog ponovnog obrušavanja tla na istom mjestu.

Potražno-spasilački radovi na mjestu smrtonosnog klizišta u selu Afaahiti na otoku Tahiti

Kao rezultat katastrofe poginulo je 8 ljudi, među njima trogodišnja djevojčica. Žitelji desetina obližnjih kuća su evakuisani.

28. novembra zabilježena su nova pomjeranja tla, što je potvrdilo stalnu nestabilnost padine.

Šri Lanka

28. novembra na istočnu obalu Šri Lanke obrušio se tropski ciklon “Ditva”, donijevši sa sobom obilne kiše i razorni vjetar. Stihija je zahvatila cijelu zemlju: ozbiljna šteta nanesena je u 22 od 25 okruga.

Velika poplava u Šri Lanki, uzrokovana tropskim ciklonom “Ditva”

Najteže su stradale provincije Centralna, Sjeverozapadna i Uva.

Rijeke i akumulacije izlile su se iz korita, poplavivši gradove, sela i poljoprivredna zemljišta. Zbog klizišta i poplava u cijeloj zemlji blokirani su autoputevi, zaustavljen saobraćaj vozova, zatvorene vladine ustanove i škole. Poslije obrušavanja linija dalekovoda i plavljenja postrojenja za prečišćavanje vode trećina stanovništva ostala je bez struje, interneta i vodosnabdijevanja. 

Predsjednik je nazvao ovu prirodnu nesreću “najozbiljnijom” katastrofom u historiji otočne države.

Snažne kiše dovele do plavljenja i razaranja ceste u Šri Lanki

U spasilačkim operacijama angažovano je više od 24 000 pripadnika policije, armije i vojnog osoblja.

Stradao je i grad Colombo, komercijalna prijestolnica Šri Lanke. Brzina kojom je voda rasla šokirala je lokalne žitelje, navikle na sezonske poplave. Po njihovim riječima, ovaj put plavljenje je bilo mnogo brže i masovnije nego inače: još noću se sve činilo mirnim, a već ujutro voda je progutala kuće, prisiljavajući ljude da traže utočište na gornjim spratovima i krovovima.

Žiteljka centralnog dijela zemlje ispričala je da je oko 15 kuća u njenom rejonu ostalo zatrpano pod stijenama i blatom, niko od žitelja nije preživio.

29. novembra u gradu Kurunegala poplavljen je dom za starije — poginulo je 11 starijih ljudi.

Razmjere nesreće u zemlji su zapanjujuće: skoro 800 kuća potpuno je uništeno, više od 31 000 — oštećeno. Razoreno je 10 mostova, a više od 200 cesta ostaje neprohodno.

Moment razaranja kuće kao rezultat klizišta, uzrokovanog obilnim kišama, Šri Lanka

Stradalo je više od 1,5 miliona ljudi širom otoka. Više od 230 000 bilo je primorano napustiti svoje domove i preseliti se u privremena skloništa.

Pro podacima od 02. decembra, broj poginulih dostigao je 465 ljudi, dok se još 366 vodi kao nestalo.

Broj žrtava može značajno porasti, jer pristup mnogim nastradalim rejonima još uvijek nije moguć.

Peru

Rano ujutro 01. decembra u peruanskoj Amazoniji, u udaljenoj luci Iparia, region Ucayali, dogodilo se smrtonosno klizište.

Uslijed erozije obale rijeke ogromna masa tla obrušila se na dva usidrena plovila. Jedno od njih bilo je prazno i odmah je potonulo. Drugo, na kojem se nalazilo oko 100 ljudi, pretrpjelo je ozbiljna oštećenja. Po riječima očevidaca, tragedija se dogodila kada su se mnogi već iskrcavali na obalu, što je još više pogoršalo posljedice.

Smrtonosno klizište u Peruu: ljudi se pokušavaju spasiti s tonućeg plovila

Ratna mornarica i policija tragali su za preživjelima kako s brodova, tako i iz zraka. Tokom događaja bila je jutarnja magla. A brzi tok rijeke, kovitlaci i plutajuće krhotine još više su otežavali spasilačku operaciju.

Nažalost, po podacima od 02. decembra, najmanje 13 ljudi, uključujući četvero djece, poginulo je. 57 — vodi se kao nestalo.

Svi ovi događaji — u različitim zemljama, na različitim kontinentima — na prvi pogled izgledaju kao odvojene tragedije. Ali ako se pogleda dublje, između njih postoji zajednička karika. Voda, koja je prezasitila tlo i gubitak stabilnosti zemlje sve češće pokreću jedan te isti razorni mehanizam — klizišta. 

Ova pojava — nije najpopularnija tema u medijima, za razliku od zemljotresa ili uragana. Ali upravo klizišta sve češće postaju posljednja karika u lancu vremenskih katastrofa. Ona zatiču ljude nespremnima. Ove stihije zatrpavaju slojevima stijena ceste, objekte, čitava naseljena mjesta. Ali najstrašnije je što pod tonama tla zauvijek ostaju stotine, a ponekad i hiljade ljudi.

Posljednjih godina statistika postaje posebno alarmantna. Već krajem augusta 2025. godine broj smrtonosnih klizišta znatno je premašio dugoročne prosječne vrijednosti i približio se rekordnoj 2024. godini: tada je zabilježeno 766 odrona tla, koji su odnijeli živote skoro 5 000 ljudi.

Danas klizišta sve rjeđe izgledaju kao rijetka prirodna anomalija, a sve češće — kao logičan ishod: glavni prirodni okidači odrona tla — anomalne padavine i zemljotresi — rastu eksponencijalno. Shodno tome, i rast broja klizišta u skorije vrijeme poprimit će lavinski karakter, a njihovo područje će se značajno proširiti.

Paradoks je u tome što većina stručnjaka to razumije i posmatra, ali tek vode statistiku. Kako bi se sačuvao ogroman broj života, koje mogu odnijeti ubrzano rastuće prirodne katastrofe, problem se mora rješavati kompleksno.

Sve više ljudi to shvata i počinje djelovati: postavljaju pitanja naučnicima, obraćaju se vlastima, učestvuju u organizaciji pomoći nastradalima u kataklizmama i iskazuju pažnju prema tome koliko su službe spremne za vanredne situacije. Kada vlasti vide da se ljudi aktivno zanimaju za problem i zahtijevaju zaštitu svojih života, one prestaju s neaktivnošću i počinju tražiti rješenje.

Smisao je jednostavan — aktivna pozicija svakoga realno mijenja situaciju.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: