Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 22. do 28. listopada 2025. godine

Posljednji tjedan listopada postao je jedan od najrazornijih za ovu godinu. Na Karibima je bjesnio tropski uragan 5. kategorije “Melissa”. 

U tri dana planet je zatreslo 6 podzemnih udara magnitude 6,0 i više.

A padaline u Vijetnamu praktično su oborile povijesni svjetski rekord.

O ovim i drugim klimatskim događajima proteklog tjedna, od 22. do 28. listopada 2025., čitajte dalje.

Također, danas ćemo odgovoriti na komentar koji se pojavljuje doslovno ispod svakog izdanja.

Tropski uragan “Melissa”

28. listopada ujutro tropski uragan “Melissa”, dosegnuvši 5. kategoriju, s vjetrom gotovo 300 km/h obrušio se na obalu Jamajke, blizu grada New Hope. Postao je najsnažnija oluja u cijeloj 174-godišnjoj povijesti promatranja regije.

Grane i krhotine letjele su zrakom, zgrade su ostale bez krovova, a ulice su se pretvorile u bujične potoke.

Razaranja i kaos na ulicama nakon prolaska tropskog uragana “Melissa” na Jamajci

Olujni val poplavio je ulice stare luke Black River. Također, gotovo potpuno pod vodom našao se okrug Sveta Elizabeta, koji je glavni poljoprivredni centar zemlje. Nekoliko obitelji bilo je odsječeno od vanjskog svijeta, spasioci nisu mogli doći do njih. 

Razorni zid uragana prošao je i nad Montego Bayom — trećim po veličini gradom i glavnim turističkim centrom zemlje. Hoteli su su bili poplavljeni — voda je lila sa stropova kao vodopad. 

Više od 77 % stanovništva otoka, a to je 540.000 potrošača, ostalo je bez električne energije i veze.

Oko 15.000 ljudi sklonilo se u skloništa.

Cijeli teritorij Jamajke proglašen je zonom katastrofe. Lokalni stanovnici opisivali su događaje kao scenu iz filma katastrofe: palme, slomljene kao šibice, isprane ceste i kuće koje stoje do prozora u vodi.

Pljuskovi izazvani tropskim uraganom “Melissa” poplavili su stambena područja na Jamajci

Po podacima od 31. listopada, na Jamajci je stihija odnijela živote 19 ljudi.

Druga zemlja koja je dospjela pod izravni udar uragana bila je Kuba. Ovdje je donio jake kiše i olujni val. Preventivno je evakuirano više od 735.000 ljudi, osobito iz nizinskih i priobalnih područja. Zabilježene su poplave, razaranja krovova i električnih vodova.

Uragan “Melissa” zahvatio je i druge zemlje Karipskog bazena, ostavivši iza sebe kaos i ljudske žrtve.

Na Haitiju je obrušio obilne kiše i škvalove vjetra.

Urušavanje ceste na Haitiju nakon iznenadnih poplava izazvanih uraganom “Melissa”

U gradu Petit-Goâve rijeka koja je izašla iz korita poplavila je kuće i mostove. Po službenim podacima od 31. listopada, poginulo je najmanje 30 ljudi, također ima nestalih. 

Poplave i klizišta razorili su ceste, zbog čega su mnoga sela ostala nedostupna spasiocima. Vlasti Haitija nazvale su situaciju “nacionalnom katastrofom”.

U Dominikanskoj Republici jedan čovjek je poginuo, još jedan je nestao. Zbog havarija u sustavima vodoopskrbe izazvanim razularenom stihijom, najmanje 1.270.000 stanovnika ostalo je bez pristupa pitkoj vodi.

Uragan “Melissa” izazvao katastrofalnu poplavu u Dominikanskoj Republici

“Melissa” je postao jedan od najsnažnijih uragana na Atlantiku u cijeloj povijesti promatranja.

Turska

27.listopada kasno navečer, u 22:48 po lokalnom vremenu, okrug Sındırgı u provinciji Balıkesir zatresao je snažan potres magnitude 6,1. Njegovo žarište nalazilo se na dubini od samo 5,99 km.

Udari su se osjetili ne samo u obližnjim provincijama — Izmiru, Istanbulu, Bursi, Tekirdağu, Kocaeliu i Sakaryi — nego i u susjednim zemljama: Bugarskoj, Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji i na Cipru.

Unatoč jačini potresa i blizini hipocentra površini, uspjelo je izbjeći žrtve i velika razaranja. U Balıkesiru su se srušile četiri zgrade, od kojih su tri već bile ozbiljno oštećene pri prethodnom seizmičkom događaju. Po podacima Uprave za izvanredne situacije i katastrofe Turske (AFAD), 26 ljudi zadobilo je ozljede različitog stupnja težine.

U provinciji Manisa medicinska pomoć bila je potrebna za 42 stanovnika. Od potresa su ovdje stradala 83 objekta u 9 okruga.

Srušena zgrada nakon jakog potresa M6,1 u provinciji Balıkesir, Turska

Iza glavnog udara uslijedio je seizmički roj: od noći do podneva 28. listopada registrirano je oko 500 naknadnih potresa, 12 od njih premašilo je magnitudu 4,0. Najjači ponovni udar dosegnuo je magnitudu 4,8.

Vlasti su organizirale privremeni smještaj stanovnika u šatorima na ulici, budući da su se mnogi bojali vratiti u kuće, strahujući od novih potresa. Jaka kiša otežala je rad spasilačkih ekipa i život građana: neki ljudi, koji su se sklonili u paviljonima i kafićima, pri ponovljenim udarima ponovno su istrčavali na ulicu, unatoč pljusku.

Po podacima seizmologa, u posljednja tri mjeseca u regiji je registrirano oko 12.000 seizmičkih događaja i njihov broj nastavlja rasti, što je neobično za ovo područje.

Vrijedi napomenuti da se u ovom tjednu svega za tri dana dogodilo 6 potresa magnitude 6,0 i više u različitim dijelovima planeta.

Svega za tri dana u svijetu se dogodilo šest potresa magnitude 6,0 i više

Argentina

25. listopada oluja s jakim pljuskovima obrušila se na Buenos Aires, glavni grad Argentine, i njegovu okolicu. U nekim područjima palo je više od mjesečne norme padalina— do 155 mm, pri čemu veći dio od njih — svega za dva sata. Prosječna mjesečna norma padalina u listopadu u Buenos Airesu iznosi — 122,9 mm.

Promet je bio paraliziran na nekoliko ključnih autocesta: Panameričkoj autocesti, Aveniji General Paz i autocesti Buenos Aires – La Plata. Na nekim dionicama automobili su bili poplavljeni do samog krova. Također je bio narušen i prigradski promet.

Buenos Aires nakon rekordnog pljuska: automobili završili pod vodom, Argentina

Razina vode u potoku Medrano, koji se ulijeva u rijeku La Plata, povećala se gotovo 2,5 puta i premašila 5 m, što je i postalo glavnim uzrokom poplava. Ulice su se pretvorile u rijeke — ljudi su bili prisiljeni kretati se do pojasa u vodi.

Bez električne energije ostalo je oko 45.000 potrošača u regiji glavnog grada.

Povijesni podaci pokazuju da je ovako ekstremna količina padalina u listopadu iznimno rijetka pojava za Buenos Aires. U razdoblju promatranja od 1906. godine ovo je tek treći slučaj kada je za jedan dan u listopadu palo više od 100 mm kiše: 23. listopada 1944. – 109 mm, 28. listopada 2014. – 132 mm, 25. listopada 2025. – 123 mm.

Oluja “Benjamin”

Od 23. listopada oluja “Benjamin” prekrila je Europu, izazvavši uraganski vjetar, pljuskove i poplave. Sedam zemalja — Švicarska, Belgija, Francuska, Velika Britanija, Nizozemska, Španjolska i Portugal — objavile su narančasti stupanj opasnosti.

Stihija je poremetila cestovni, željeznički, trajektni i zračni promet. U jednom danu najveće aviokompanije kompanije otkazale su više od 260 letova, a više od 870 je kasnilo. Tisuće putnika zaglavilo je na aerodromima u Londonu, Amsterdamu, Parizu, Dublinu i Frankfurtu.

Francuska je najteže stradala. Na obalama La Manchea i Atlantika bjesnio je uraganski vjetar, a na otoku Korzici, u općini Cagnano, po podacima Météo France, njegova brzina dostizala je 168 km/h.

Valovi u Biskajskom zaljevu premašivali su 14 metara. Od pada drveća 7 ljudi u različitim regijama zadobilo je ozljede.

Oluja “Benjamin” u Francuskoj: jak vjetar oborio drveće i oštetio zgrade

Bez električne energije ostalo je 140.000 kućanstava. U Parizu i predgrađima privremeno su zatvorilii parkove i vrtove. U departmanu Corrèze za 48 sati palo je 120 mm padalina, a u Cantalu za 24 sata — 109,5 mm. 

Na Korzici je tragično poginuo muškarac: odnio ga je snažan tok vode kada su se on i obitelj kupali u rijeci Fango. Voda je narasla toliko brzo da ih je zatekla nespremne. Srećom, njegovu ženu i dvoje djece uspjeli su spasiti.

U grofoviji Suffolk u Velikoj Britaniji, bez električne energije ostalo je preko 2.000 kuća, a vjetar brzinom do 120 km/h oborio je drveće na željezničke pruge.

U Nizozemskoj su škvalovi i pljuskovi isprovocirali prometne gužve: u satima špice duljina cestovnih zastoja premašivala je 900 km. Također je bio zaustavljen promet brzih vlakova.

Poplavljena riva u Nizozemskoj nakon oluje “Benjamin”

U Švicarskoj je brodarska kompanija otkazala sve plovidbe po Ženevskom jezeru. Jak nalet vjetra prevrnuo je pokraj grada Sankt Gallena prikolicu furgona, blokiravši na dva sata promet na Nacionalnoj autocesti A13.

U Španjolskoj vatrogasci su izvršili više od 600 izlazaka: vjetar je polomio drveće i oštetio zgrade. Stradalo je 26 ljudi, 11 od njih je hospitalizirano.

U provinciji Tarragona oluja je isprovocirala još jedan nesretan slučaj: muškarca su odnijeli snažni valovi i utopio se.

Novi Zeland

23. listopada, drugi put u tjednu, najjači vjetrovi obrušili su se na Novi Zeland, sijući razaranje i kaos. Glavni udar pao je na prijestolnicu, grad Wellington, a također na dio Južnog otoka. Mjestimično brzina vjetra dosezala je 230 km/h. 

Za nekoliko stradalih regija objavili su najvišu, crvenu razinu opasnosti, što se događa krajnje rijetko. A u Canterburyju, najvećoj regiji zemlje, uvedeno je izvanredno stanje.

Vjetar je oborio drveće, otrgnuo krovove zgrada. Deseci tisuća kuća ostali su bez električne energije, otkazano je više od 200 avio letova, a također su zatvorene neke autoceste.

Snažna oluja na Novom Zelandu oborila drveće

Jak vjetar također je doprinio nastanku šumskih požara i veoma otežao njihovo gašenje.

SAD

U noći na 25. listopada jake oluje s grmljavinom prekrile su područje Dallas/Fort Worth — veliku gradsku aglomeraciju na sjeveru države Teksas. Udari vjetra dosezali su 108 km/h.

Radar je zabilježio moguće pojavljivanje tornada. Međutim, kasnije su stručnjaci utvrdili da su uočena razaranja karakterističnija za pravocrtni vjetar brzine do 135 km/h.

Oluja je bila praćena stotinama udara munja. Nekoliko udara pogodilo je stambene objekte, izazvavši šest požara u okruzima Dallas i Denton. Na međunarodnom aerodromu Dallas/Fort Worth u jednom danu palo je 79 mm padalina — rekord listopada za četvrt stoljeća.

Do jutra je olujni front prekrio Houston, najveći grad Teksasa, ostavivši bez električne energije oko 260.000 ljudi. 

Već 26. listopada navečer isti atmosferski sustav donio je katastrofalne pljuskove u državu Floridu.

Obilne kiše pretvorile ceste u rijeke, država Florida, SAD

Desetine cesta i stambenih četvrti našle su se pod vodom. Jedna od ključnih prometnica države u području grada Sanforda bila je potpuno poplavljena.

Nacionalna meteorološka služba objavila je rijetko za ovu regiju izvanredno stanje zbog iznenadne poplave.

U gradu Eustis, okrug Lake, tijekom dana mjestimično je palo do 500,4 mm kiše (prosječna mjesečna norma listopada — 64,6 mm), što je usporedivo s razinom padalina tijekom tropskog uragana “Ian” — jedne od najrazornijih oluja u povijesti SAD-a (rujan 2022.).

Poplava u Floridi: zgrada se našla pod vodom nakon rekordnih padalina, SAD

U gradovima Mount Dora i Eustis voda je oštetila ceste i komunalne mreže; u nekim područjima stanovnicima je odlučno preporučeno da prokuhavaju vodu prije konzumacije. A u blizini Eustisa stvorile su se dvije vrtače, vjerojatno izazvane podlokavanjem tla.

Vijetnam

Prošlog tjedna središnji Vijetnam suočio se s katastrofalnom poplavom nakon rekordnih pljuskova. U gradu Huế, bivšoj carskoj prijestolnici zemlje, poznatom po svojim povijesnim spomenicima i objektima Svjetske baštine UNESCO, od 19:00 26. listopada do 19:00 27. listopada na vrhu Bạch Mã palo je 1.739 mm padalina. To je drugi pokazatelj u svijetu tijekom cijele povijesti meteoroloških promatranja. Prvi pokazatelj, 1.825 mm, zabilježen je u siječnju 1966. godine na francuskoj meteorološkoj stanici u Indijskom oceanu.

Katastrofalna poplava u Vijetnamu: potpuno poplavljen povijesni grad Huế

Stihija je odnijela živote 10 ljudi, a još 5 se vodi kao nestalo.

Gradovi središnjeg Vijetnama našli su se praktično paralizirani. U Huếu i Danangu desetine četvrti našle su se pod vodom, mjestimice je njena razina dosezala 4 m. Poplavljeni su stambeni kvartovi, razrušene ceste, oštećeni mostovi. U općini Tra Tan pokrenulo se 30 klizišta koja su uništila 11 kuća.

Za sprečavanje odnošenja kritično važnih željezničkih mostova Bạch Hồ i Đà Viễn preko rijeke Hương, na njih su poslali dva vlaka s kamenjem ukupne težine veće od 1.100 tona.

Razmjer razaranja je ogroman: pod vodom se našlo više od 65.000 kućanstava, uništena su poljoprivredna zemljišta, uginulo je nekoliko tisuća grla stoke. Spasilački radovi odvijali su se u uvjetima neprekidnih pljuskova.

Evakuacija ljudi iz zona jakih poplava nakon rekordnih padalina u Vijetnamu

Često u komentarima ispod izdanja gledatelji pišu da se s klimom ništa ne događa, sve je kako je bilo ranije, tako i jeste: i kiše su padale, i potresi su bili.

Iskreno se radujemo za one koje još nije dotakla klimatska katastrofa. No, kako se kaže, bolje je ne učiti na svojim greškama.

Mi možemo samo podijeliti s vama informacije i predložiti tri koraka za vašu sigurnost, a vi već sami imate pravo izabrati — poslušati ili ne.

Prvi korak — pročitajte u bilo kojim novinskim reportažama što govore ljudi koji su preživjeli prirodnu katastrofu. Pokušajte se staviti na njihovo mjesto. Možete li zamisliti da će za nekoliko minuta vašu kuću potpuno poplaviti ili da će je raznijeti tornado, kojega ranije nikada nije bilo u vašoj regiji?

Prvo što govore svi koji su preživjeli kataklizmu: “Nismo očekivali da će se to dogoditi”. Iznenadnost je glavni faktor. To znači da ljude nitko nije upozorio i najvažnije, da se elementarne nepogode razvijaju vrlo brzo i postaju sve razornije.

Uz to, mnogi ne znaju kako postupati u takvim situacijama. Zato što se nisu zanimali za to pitanje i mislili su da ih to neće dotaći.

I još jedan moment o kojem govore svi očevici koji su preživjeli u katastrofama, — nakon toga ostaju sami sa svojom nesrećom: nemaju gdje živjeti, nemaju što jesti, nemaju pitke vode.

Da, spasioci čine sve što je moguće, ali su njihovi tehnički i ljudski resursi krajnje ograničeni.

Mi moramo shvatiti da je spašavanje naših života — naša odgovornost! 

Drugi korak — razumjeti što se zaista događa s klimom. Zahvaljujući trudu međunarodnog znanstvenog kolektiva “ALLATRA” otkriveni su istinski uzroci klimatskih katastrofa i putevi njihovog sprečavanja. Možete sami proučiti ta interdisciplinarna istraživanja jer se sve informacije nalaze u otvorenom pristupu i izložene su jednostavnim i razumljivim jezikom. Znanje uklanja strah i potiče na djelovanje!

Treći korak — neophodno je da hitno informiramo sve ljude na planetu o brzo rastućoj klimatskoj krizi.

Već postoje tisuće neravnodušnih volontera koji na društvenim mrežama prenose ovu informaciju svima.

Danas cijelo čovječanstvo mora jedinstvenim glasom pokretati pitanje klime i zahtijevati stvaranje međunarodnog znanstvenog centra za proučavanje i rješavanje ovog problema — posebno u dijelu mikro- i nanoplastike, o čemu smo govorili u prethodnim izdanjima.

Kako bi najbolji znanstvenici mogli pronaći rješenja, društvo mora formirati zahtjev.

Djelovati je nužno već sada. I najjednostavnije što svatko može učiniti je — ne šutjeti.

S video verzijom ovog članka možete se upoznati ovdje: