Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 22. do 28. oktobra 2025. godine

Posljednja sedmica oktobra postala je jedna od najrazornijih ove godine. Na Karibima je bjesnio tropski uragan 5. kategorije “Melissa”.

Za tri dana planetu je potreslo 6 podzemnih udara magnitude 6,0 i više.

A padavine u Vijetnamu su praktično oborile historijski svjetski rekord.

O ovim i drugim klimatskim događajima protekle sedmice, od 22. do 28. oktobra 2025. godine, čitajte u nastavku.

Također, danas ćemo odgovoriti na komentar koji se susreće bukvalno ispod svakog izdanja.

Tropski uragan “Melissa”

28. oktobra ujutro tropski uragan “Melissa”, dostigavši 5. kategoriju, s vjetrom od skoro 300 km/h obrušio se na obalu Jamajke, blizu grada New Hope. Postao je najsnažnija oluja u cijeloj 174-godišnjoj historiji posmatranja u regionu.

Grane i krhotine letjele su zrakom, zgrade su ostale bez krovova, a ulice su se pretvorile u bujične potoke.

Razaranja i haos na ulicama poslije prolaska tropskog uragana “Melissa” na Jamajci

Olujni val poplavio je ulice starog lučkog grada Black River. Također, gotovo potpuno pod vodom našao se okrug Sveta Elizabeta, koji je glavni poljoprivredni centar zemlje. Nekoliko porodica bilo je odsječeno od vanjskog svijeta, spasioci nisu mogli doći do njih.

Razorni zid uragana prošao je i iznad Montego Baya — trećeg grada po veličini i glavnog turističkog centra zemlje. Hoteli su poplavljeni — voda je lila sa stropova kao vodopad.

Više od 77 % stanovništva otoka, a to je 540 000 potrošača, ostalo je bez struje i komunikacija.

Oko 15 000 ljudi sklonilo se u skloništa.

Cijela teritorija Jamajke proglašena je zonom katastrofe. Lokalni žitelji opisivali su događaje kao scenu iz filma katastrofe: palme, slomljene kao šibice, isprane ceste i kuće koje stoje do prozora u vodi.

Pljuskovi izazvani tropskim uraganom “Melissa” poplavili stambena područja na Jamajci

Po podacima od 31. oktobra, na Jamajci je stihija odnijela živote 19 ljudi.

Druga zemlja koja se našla na direktnom udaru uragana bila je Kuba. Ovdje je donio jake kiše i olujni udar. Preventivno je evakuirano više od 735 000 ljudi, posebno iz nizinskih i priobalnih područja. Zabilježena su plavljenja, oštećenja krovova i dalekovoda.

Uragan “Melissa” zahvatio je i druge zemlje Karipskog bazena, ostavivši iza sebe haos i ljudske žrtve.

Na Haiti je obrušio obilne kiše i udare vjetra.

Obrušavanje ceste na Haitiju poslije iznenadnih poplava izazvanih uraganom “Melissa”

U gradu Petit-Goâve rijeka koja se izlila iz korita poplavila je kuće i mostove. Po službenim podacima od 31. oktobra u zemlji je poginulo najmanje 30 ljudi, a ima i nestalih.

Poplave i klizišta uništili su ceste, zbog čega su mnoga sela postala nedostupna spasiocima. Vlasti Haitija nazvale su situaciju “nacionalnom katastrofom”.

U Dominikanskoj Republici jedan čovjek je poginuo, a još jedan je nestao. A zbog kvarova u sistemima vodosnabdijevanja, izazvanih bijesom stihije, najmanje 1 270 000 žitelja ostalo je bez pristupa pitkoj vodi.

Uragan “Melissa” izazvao je katastrofalnu poplavu u Dominikanskoj Republici

“Melissa” je postao jedan od najsnažnijih uragana na Atlantiku u cijeloj historiji posmatranja.

Turska

27. oktobra kasno navečer, u 22:48 po lokalnom vremenu, okrug Sındırgı u provinciji Balıkesir potresao je snažan zemljotres magnitude 6,1. Njegovo žarište nalazilo se na dubini od samo 5,99 km.

Udari su se osjetili ne samo u obližnjim provincijama — İzmiru, Istanbulu, Bursi, Tekirdağu, Kocaeliju i Sakaryi — već i u susjednim zemljama: Bugarskoj, Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji i na Kipru. 

Uprkos jačini zemljotresa i blizini žarišta površini, žrtve i velika razaranja su izbjegnuta. U Balıkesiru su se srušile četiri zgrade, od kojih su tri bile ozbiljno oštećene prilikom prethodnog seizmičkog događaja. Po podacima Uprave za vanredne situacije i katastrofe Turske (AFAD), 26 ljudi zadobilo je povrede različitog stepena težine.

A u provinciji Manisa medicinska pomoć bila je potrebna za 42 žitelja. Od zemljotresa su ovdje stradala 83 objekta u 9 okruga.

Srušena zgrada poslije snažnog zemljotresa M6,1 u provinciji Balıkesir, Turska

Iza glavnog udara uslijedio je seizmički roj: od noći do podneva 28. oktobra registrirano je oko 500 afteršokova, od kojih je 12 premašilo magnitudu 4,0. Najjači ponovljeni udar dostigao je magnitudu 4,8. 

Vlasti su organizirale privremeni smještaj žitelja u šatorima na ulici, budući da su se mnogi bojali vratiti u kuće, strahujući od novih zemljotresa. Jaka kiša otežala je rad spasilačkih timova i život građana: neki ljudi, koji su se sklonili u paviljonima i kafićima, pri ponovljenim udarima ponovo su istrčavali na ulicu, uprkos pljusku.

Po podacima seizmologa, u posljednja tri mjeseca u regionu je registrirano oko 12 000 seizmičkih događaja, a njihov broj nastavlja rasti, što je neobično za ovo područje.

Vrijedi napomenuti da se ove sedmice svega za 3 dana dogodilo 6 zemljotresa magnitude 6,0 i više u različitim kutovima planete.

Svega za tri dana u svijetu se dogodilo šest zemljotresa magnitude 6,0 i više

Argentina

25. oktobra oluja s jakim pljuskovima obrušila se na Buenos Aires, glavni grad Argentine i njegovu okolinu. U nekim područjima palo je više od mjesečne norme padavina — do 155 mm, pri čemu većina toga — svega za dva sata. Prosječna mjesečna norma padavina u oktobru u Buenos Airesu iznosi — 122,9 mm. 

Saobraćaj je bio paraliziran na nekoliko ključnih autoputeva: Panameričkom autoputu, Aveniji General Paz i autoputu Buenos Aires — La Plata. Na nekim dionicama automobili su bili potopljeni do samog krova. Također je bio poremećen prigradski saobraćaj.

Poplave u Buenos Airesu nakon rekordnih kiša u Argentini

Nivo vode u potoku Medrano, koji se ulijeva u rijeku La Plata, povećao se skoro 2,5 puta i premašio 5 m, što je i postao glavni uzrok poplava. Ulice su se pretvorile u rijeke — ljudi su bili primorani kretati se do pojasa u vodi.

Bez struje je ostalo oko 45 000 potrošača u regionu glavnog grada.

Historijski podaci pokazuju da je takva ekstremna količina padavina u oktobru izuzetno rijetka pojava za Buenos Aires. Za period posmatranja od 1906. godine ovo je tek treći slučaj kada je za jedan dan u oktobru palo više od 100 mm kiše: 23. oktobra 1944. godine palo je 109 mm, 28. oktobra 2014. godine — 132 mm, 25. oktobra 2025. godine — 123 mm.

Oluja “Benjamin”

Od 23. oktobra oluja “Benjamin” prekrila je Evropu, izazvavši orkanski vjetar, pljuskove i poplave. Sedam zemalja — Švicarska, Belgija, Francuska, Velika Britanija, Nizozemska, Španija i Portugal — objavile su narandžasti nivo opasnosti.

Stihija je poremetila automobilski, željeznički, trajektni i aviosaobraćaj. Tokom 24 sata najveće aviokompanije otkazale su više od 260 letova, više od 870 je kasnilo. Hiljade putnika zaglavile su na aerodromima u Londonu, Amsterdamu, Parizu, Dublinu i Frankfurtu.

Francuska je najteže stradala. Na obalama La Manchea i Atlantika bjesnio je orkanski vjetar, a na otoku Korzika, u komuni Cagnano, prema podacima Météo France, njegova brzina dostizala je 168 km/h. 

Valovi u Biskajskom zaljevu premašivali su 14 m. Od pada drveća 7 ljudi u različitim regionima zadobilo je povrede.

Oluja “Benjamin” u Francuskoj: jak vjetar oborio drveće i oštetio zgrade

Bez struje je ostalo 140 000 domaćinstava. U Parizu i predgrađima privremeno su zatvorili parkove i vrtove. U departmanu Corrèze za 48 sati palo je 120 mm padavina, a u Cantalu za 24 sata — 109,5 mm. 

Na Korzici je tragično poginuo muškarac: odnijela ga je snažna bujica vode kada su se on i porodica kupali u rijeci Fango. Voda je narasla toliko brzo da ih je zatekla nespremne. Srećom, njegovu ženu i dvoje djece uspjeli su spasiti.

U grofoviji Suffolk, Velika Britanija, bez struje je ostalo više od 2 000 kućanstava, a vjetar brzinom do 120 km/h oborio je drveće na željezničke pruge.

U Nizozemskoj su udari vjetra i pljuskovi isprovocirali saobraćajne gužve: u satima špice dužina zastoja na cestama premašivala je 900 km. Također je bio zaustavljen saobraćaj brzih vozova.

Potopljena riva u Nizozemskoj poslije oluje “Benjamin”

U Švicarskoj je brodarska kompanija otkazala sve vožnje na Ženevskom jezeru. Jak udar vjetra prevrnuo je kod grada Sankt Gallena prikolicu kamiona, blokiravši na dva sata saobraćaj na Nacionalnom autoputu A13.

U Španiji su vatrogasci obavili više od 600 intervencija: vjetar je polomio drveće i oštetio zgrade. Stradalo je 26 ljudi, od kojih je 11 hospitalizirano.

U provinciji Tarragona oluja je isprovocirala još jedan nesretan slučaj: muškarca su odnijeli snažni valovi i utopio se.

Novi Zeland

23. oktobra, drugi put u sedmici, najjači vjetrovi obrušili su se na Novi Zeland, sijući razaranje i haos. Glavni udar pao je na glavni grad, Wellington, kao i na dio Južnog otoka. Mjestimično brzina vjetra dostizala je 230 km/h.

Za nekoliko pogođenih regiona objavili su najviši, crveni nivo opasnosti, što se dešava krajnje rijetko. A u Canterburyju, najvećem regionu zemlje, uvedeno je vanredno stanje.

Vjetar je oborio drveće, otkinuo krovove zgrada. Desetine hiljada kućanstava ostalo je bez struje, otkazano je više od 200 avioletova, a također su zatvoreni neki autoputevi.

Snažna oluja na Novom Zelandu oborila je drveće

Jak vjetar također je doprinio nastanku šumskih požara i veoma otežao njihovo gašenje.

SAD

U noći na 25. oktobar jake grmljavine prekrile su područje Dallas/Fort Worth — veliku gradsku aglomeraciju na sjeveru savezne države Teksas. Udari vjetra dostizali su 108 km/h.

Radar je zabilježio moguću pojavu tornada. Međutim, kasnije su stručnjaci utvrdili da su uočena razaranja karakterističnija za pravolinijski vjetar brzinom do 135 km/h.

Oluju su pratile stotine udara munja. Nekoliko pražnjenja pogodilo je stambene zgrade, izazvavši šest požara u okruzima Dallas i Denton. Na međunarodnom aerodromu Dallas/Fort Worth tokom 24 sata palo je 79 mm padavina — rekord oktobra za četvrt stoljeća.

Do jutra je grmljavinski front prekrio Houston, najveći grad Teksasa, ostavivši bez struje oko 260 000 ljudi.

Već 26. oktobra navečer isti atmosferski sistem donio je katastrofalne pljuskove u saveznu državu Florida.

Obilne kiše pretvorile su ceste u rijeke, savezna država Florida, SAD

Desetine cesta i stambenih kvartova našle su se pod vodom. Jedna od ključnih saobraćajnica savezne države u području grada Sanford bila je potpuno potopljena.

Nacionalna meteorološka služba objavila je rijetko za ovaj region vanredno stanje zbog iznenadne poplave.

U gradu Eustis, okrug Lake, za 24 sata mjestimično je palo do 500,4 mm kiše (prosječna mjesečna norma oktobra — 64,6 mm), što je usporedivo s nivoom padavina tokom tropskog uragana “Ian” — jedne od najrazornijih oluja u historiji SAD (septembar 2022. godine).

Poplava u Floridi: zgrada se našla pod vodom poslije rekordnih padavina, SAD

U gradovima Mount Dora i Eustis voda je oštetila ceste i komunalne mreže; u nekim područjima žiteljima su toplo preporučili da prokuhavaju vodu prije upotrebe. A u blizini Eustisa formirale su se dvije kaverne, vjerovatno izazvane podlokavanjem tla.

Vijetnam

Prošle sedmice Centralni Vijetnam suočio se s katastrofalnom poplavom poslije rekordnih pljuskova. U gradu Hue, bivšoj carskoj prijestolnici zemlje, poznatom po svojim historijskim spomenicima i objektima Svjetske baštine UNESCO-a, za 24 sata, od 19:00 26. oktobra do 19:00 27. oktobra, na vrhu Bach Ma palo je 1 739 mm padavina. To je po veličini drugi rekord na svijetu u cijeloj historiji meteoroloških posmatranja. Prvi rekord, 1 825 mm, zabilježen je u januaru 1966. godine na francuskoj meteorološkoj stanici u Indijskom okeanu.

Katastrofalna poplava u Vijetnamu: potpuno potopljen historijski grad Hue

Stihija je odnijela živote 10 ljudi, još 5 se vodi kao nestalo.

Gradovi centralnog Vijetnama našli su se praktično paralizirani. U Hueu i Da Nangu deseci regiona potonuli su pod vodu, mjestimično je njen nivo dostizao 4 m. Potopljeni su stambeni kvartovi, uništene ceste, oštećeni mostovi. U komuni Tra Tan pokrenulo se 30 klizišta koja su uništila 11 kuća.

Za sprečavanje odnošenja poplavnim vodama kritično važnih željezničkih mostova Bach Ho i Da Vien preko rijeke Huong na njih su poslali dva voza s kamenjem ukupne težine veće od 1 100 t.

Razmjer razaranja je ogroman: pod vodom se našlo više od 65 000 domaćinstava, uništena su poljoprivredna zemljišta, stradalo je nekoliko hiljada grla stoke. Spasilački radovi odvijali su se u uvjetima neprekidnih pljuskova.

Evakuacija ljudi iz zona jakog plavljenja poslije rekordnih padavina u Vijetnamu

Često u komentarima ispod izdanja gledatelji pišu da se s klimom ništa ne događa, sve je kao što je bilo ranije, tako i jeste: i kiše su padale, i zemljotresi su bili.

Iskreno nam je drago zbog onih koje još nije dotakla klimatska katastrofa. Ali, kako se kaže, bolje je ne učiti na svojim greškama.

Mi možemo samo podijeliti s vama informacije i predložiti tri koraka za vašu sigurnost, a vi već sami imate pravo izabrati — poslušati ili ne.

Prvi korak — pročitajte u bilo kojim novinskim reportažama šta govore ljudi koji su preživjeli prirodnu katastrofu. Pokušajte se staviti na njihovo mjesto. Možete li zamisliti da će za nekoliko minuta vašu kuću potpuno potopiti, ili će je raznijeti tornado, kojeg ranije nikada nije bilo u vašem regionu?

Prvo što govore svi koji su preživjeli kataklizmu: “Nismo očekivali da će se to dogoditi”. Iznenadnost je glavni faktor. To znači da ljude niko nije upozorio i najvažnije — elementarne nepogode razvijaju se veoma brzo i postaju sve razornije.

Uz to, mnogi ne znaju kako postupati u takvim situacijama. Zato što se nisu zanimali za to pitanje i mislili su da ih to neće dotaći.

I još jedan moment o kojem govore svi očevici koji su preživjeli katastrofe — poslije ostaju sami sa svojom nevoljom: nemaju gdje živjeti, nemaju šta jesti, nemaju pitke vode.

Da, spasioci čine sve što mogu, ali su njihovi tehnički i ljudski resursi krajnje ograničeni.

Moramo shvatiti da je spašavanje naših života — naša odgovornost!

Drugi korak — razumjeti šta se zaista događa s klimom. Zahvaljujući trudu međunarodnog naučnog kolektiva “ALLATRA” otkriveni su istinski uzroci klimatskih katastrofa i putevi njihovog sprečavanja. Možete sami proučiti ta interdisciplinarna istraživanja, jer se sve informacije nalaze u otvorenom pristupu i izložene su jednostavnim i razumljivim jezikom. Znanje uklanja strah i potiče na djelovanje!

I treći korak — neophodno je da hitno informiramo sve ljude na planeti o klimatskoj krizi koja veoma brzo raste.

Već postoje hiljade volontera koji nisu ravnodušni, koji na društvenim mrežama prenose ovu informaciju svima.

Danas cijelo čovječanstvo mora jednim glasom pokretati pitanje klime i zahtijevati stvaranje međunarodnog naučnog centra za proučavanje i rješavanje ovog problema — posebno u dijelu mikro- i nanoplastike, o čemu smo govorili u prethodnim izdanjima.

Da bi najbolji naučnici mogli pronaći rješenja, društvo mora formirati zahtjev.

Djelovati treba već sada. I najjednostavnije što svako može učiniti — ne šutjeti.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: