Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 16. do 22. travnja 2025.

Oluja “Hans” zahvatila Europu, pretvarajući proljetne krajolike u zone prirodnih katastrofa.

Ruski meteorolozi iscrpili su svoj vokabular opisujući temperaturne rekorde.

8 sati bez hrane i vode u avionu – najjača grmljavinska oluja posljednjih desetljeća na Novom Zelandu poremetila je međunarodne letove.

Pročitajte cijeli pregled klimatskih događaja u tjednu od 16. do 22. travnja – i shvatit ćete da su se dogodile katastrofe koje ukazuju na mnogo ozbiljniju prijetnju o kojoj gotovo nitko ne govori.

Oluja “Hans”

Oluja “Hans”, koja je harala od 15. travnja u Zapadnoj Europi, zahvatila je Francusku, sjever Italije i Švicarsku, donoseći jake kiše, olujni vjetar, poplave i snježne padaline.

Talijanska regija Pijemont našla se u epicentru nepogode, što je dovelo do proglašenja izvanrednog stanja. Prema riječima Marka Gabuzija, regionalnog savjetnika za civilnu zaštitu, preliminarna procjena štete iznosi desetke milijuna eura. Regija se suočila s rekordnom količinom oborina: u dva dana palo je do 500 mm.

Oluja “Hans” izazvala je razornu poplavu u talijanskoj regiji Pijemont

U gradu Torinu, u regiji Pijemont, muškarac se utopio u vlastitom domu.

U Pijemontu je također zabilježeno najmanje 500 klizišta, zbog čega su neka naseljena mjesta ostala blokirana.

U regiji Veneto tragično su stradali otac i sin kada je njihov automobil upao u rupu koja se iznenada otvorila na mostu i bio odnesen snažnim vodenim tokom.

U regiji Valle d'Aosta više od 7.000 kućanstava ostalo je bez električne energije.

U francuskim Alpama snažan snježni pad izazvao je lavine. Jedna od njih odnijela je život čovjeka.

U departmanu Savoja, u Tigneu – popularnom visokogorskom odmaralištu u nekoliko sati palo je do 120 cm snijega.

Ekstremne snježne padaline pogodile su skijaški resort Tigne, departman Savoja, Francuska

Pod težinom snijega stabla su pala na ceste i dalekovode, ostavljajući 5.400 domova bez električne energije. Pojavio se visok rizik od lavina. Vlasti su najavile zatvaranje odmarališta.

U Švicarskoj jak snijeg paralizirao je promet na cestama i željezničkim prugama, blokirao i ostavio bez struje niz naselja.

Posljedice snažnih snježnih padalina u gradu Zermattu, kanton Valais, Švicarska

U Zermattu (kanton Valais) – poznatom skijaškom odmaralištu – proglašeno je izvanredno stanje i otvoreni su centri hitne pomoći.

Prema medijskim izvještajima takva travanjska snježna oluja u središnjem dijelu Valaisa nije zabilježena od 1976. godine.

Poljska

Dana 18. travnja snažna oluja pogodila je Poljsku, donoseći jake udare vjetra, obilne kiše i tuču. Najviše su stradala vojvodstva Podkarpackie i Lubelskie.

Masovna poplava u Poljskoj uzrokovana olujom Hans

Nepogoda je preplavila ulice i kuće blatnim vodama, rušila krovove i obarala stabla. Kao posljedica, oštećeni su automobili, a neki dijelovi ostali su bez struje. Hitne službe morale su intervenirati gotovo 700 puta. 

U gradu Puławy u Lublinskom vojvodstvu oluja je potpuno zaustavila željeznički promet.

U gradu Tarnogród snažna tuča nanijela je golemu štetu poljoprivredi u svega nekoliko minuta.

Poljoprivrednici su prijavili gubitak do 100% uroda, posebno uljane repice, crnog ribiza, malina i mladih voćaka. Gradonačelnik je iznio posljedice “tragedijom za lokalnu poljoprivredu” te je istaknuo da nitko nije očekivao katastrofu takvih razmjera.

Rusija

Nakon gotovo ljetnih temperatura, u Sibir su stigle snježne padaline, mećave, uraganski vjetrovi i naglo zahlađenje.

Najjači udar pogodio je Novosibirsku oblast, gdje je 19. travnja nastupila snažna mećava. Na cestama se stvorio poledica, a vidljivost je bila gotovo nula.

U Novosibirsku je vjetar rušio stabla, skidao krovove i fasade zgrada.

Snažan vjetar skida fasade zgrada, grad Novosibirsk, Rusija

Bez struje su ostali gradovi Iskitim i Ob, kao i Ordynski, Suzunski i Čerepanovski okrug.

Zbog pada stabla stradala je žena.

U Kemerovskoj oblasti temperatura je tijekom vikenda pala na -10 °C, a ceste su izgledale kao u siječnju.

U Tomsku oblasti, selo Koževnikovo, visina snježnih nanosa dosegnula je 26 cm.

To je postalo veliki problem za vozače koji su već zamijenili zimske gume ljetnima.

U Altajskom kraju udari vjetra dosezali su 30 m/s. U Barnaulu je navečer 20. travnja počela jaka kiša, a sljedećeg dana grad je zapeo u prometnim gužvama ocijenjenima s 10 bodova zbog poplavljenih ulica. U samo jednom danu u Barnaulu je palo 36 mm oborina, dok je prosječna mjesečna norma za travanj 28 mm.

Slomljena i iščupana stabla – posljedice snažnog vjetra u Altajskom kraju, Rusija

Tijekom oluje u gradu je ozlijeđena djevojčica: vjetar je srušio cementne krhotine s krova na nju. Dijete je zadobilo teške ozljede glave.

Dana 21. travnja snažne snježne padaline i vjetar izazvali su prekide u opskrbi električnom energijom diljem Republike Tuve. Gotovo 200 transformatornih postaja prestalo je raditi, ostavljajući više od 10.000 ljudi bez struje, a posebno je teško pogođen grad Kizil.

Republika Dagestan također je pretrpjela posljedice jakih kiša i snježnih padalina. Nevrijeme je iza sebe ostavilo poplavljene ceste, odrone u planinama, visoke snježne nanose i srušena stabla. U sedam okruga proglašeno je izvanredno stanje. Diljem republike više od 160.000 ljudi ostalo je bez električne energije.

Rekordne kiše uzrokovale su poplavljene ulice, pa čak i transformatorske stanice u Republici Dagestan, Rusija

U Mahačkali je tijekom dva dana, 15.–16. travnja, palo 73 mm kiše, što je gotovo četiri puta više od travanjske norme – 19 mm. Takvi ekstremni vremenski uvjeti nisu se dogodili više od 100 godina, od 1911. godine.

U nekoliko gradskih okruga došlo je do prekida u opskrbi vodom zbog onečišćenja kanalizacijskim otpadnim vodama.

U planinama je palo do jednog metra snijega, blokirajući 68 naselja u 16 okruga.

U Dokuzparinskom okrugu spašena su dva pastira i oko 100 grla stoke, koji su dva dana bili odsječeni od ostatka svijeta.

Ono što vidite na slici dolje nisu arhivski podaci prošlog ljeta, već temperature sredine proljeća ove godine u europskom dijelu Rusije.

Anomalna toplina u europskom dijelu Rusije

Od 16. do 22. travnja rekordna toplina zahvatila je ogromno područje – od Murmanske oblasti do Brjanska, kao i od zapadnih granica zemlje do Urala. Na nekim mjestima temperatura zraka bila je 15–20 °C iznad norme. Prema riječima voditelja Hidrometeorološkog centra, takve vremenske anomalije povezane su s atmosferskim masama koje dolaze iz Atlantika.

U Moskvi su se pet dana zaredom, od 18. do 22. travnja, bilježili dnevni rekordi maksimalnih temperatura. Tijekom dana bilo je vruće kao u srpnju, s temperaturama koje su dosezale +26 °C, što je bez presedana u posljednjih 100 godina.

Noć 21. travnja u Kazanju bila je čak toplija nego što je uobičajeno ljeti, s temperaturom zraka od +17,2 °C (za usporedbu, prosječna minimalna temperatura u srpnju iznosi +15 °C).

Priroda također reagira na ovu anomalnu toplinu – svibanjski kornjaši pojavili su se u gradovima već u travnju, a biljke su započele nesezonski ranu i bujnu vegetacij.

Novi Zeland

Ciklon “Tam” pogodio je Sjeverni otok Novog Zelanda tijekom noći 17. travnja, donoseći razorne pljuskove i olujne udare vjetra.

Moćan ciklon “Tam” pogodio je Novi Zeland

Najviše je pogođen najveći grad u regiji – Auckland, gdje je tijekom noći palo do 110 mm kiše.

Nevrijeme je udarilo neočekivano: službeno upozorenje pojavilo se tek sat vremena nakon početka oluje, kada su se ulice već pretvorile u rijeke, a desetci tisuća stanovnika ostali bez struje.

Meteorolozi su kašnjenje objasnili poteškoćama u predviđanju—niti jedna grmljavinska ćelija nije izgledala opasno, ali su se pojavljivale jedna za drugom, stvarajući efekt “pokretne trake”, što je rezultiralo iznimno snažnim vremenskim fenomenom.

Oluja je bila praćena jednom od najjačih grmljavina u posljednjim desetljećima – tijekom noći u Aucklandu zabilježeno je oko 750 udara munja. Čak su i stanovnici koji su ovdje živjeli cijeli život rekli da nikada nisu vidjeli ništa slično.

Grmljavina je ozbiljno poremetila zračni promet. Nekoliko međunarodnih letova bilo je prisiljeno na hitno slijetanje u susjedni grad Hamilton, ali zbog nedostatka carinske službe, putnici nisu mogli napustiti avione. Ljudi su morali ostati na brodu osam sati, praktično bez hrane i vode, dok problem nije bio riješen.

Regija Northland također je ozbiljno pogođena – oluja je srušila stabla i oštetila dalekovode, ostavljajući stanovnike bez mobilne mreže i struje. Oko 5 000 kućanstava ostalo je bez opskrbe električnom energijom.

Vjetar je srušio stabla u Novom Zelandu Posljedice razornog vjetra u Novom Zelandu

Pakistan

Dana 16. travnja snažna oluja s obilnim kišama i grmljavinom pogodila je sjever Pakistana. Tijekom dva dana, 16. i 17. travnja, najmanje 9 ljudi je izgubilo život zbog posljedica nevremena.

U glavnom gradu Islāmābādu, domovi i tržnice bili su zatrpani otpadom koji je jak vjetar raznosio ulicama. Kiše su preopteretile gradsku odvodnu mrežu, uzrokujući iznenadne poplave. Tuča veličine golf loptice razbila je mnoga vozila i oštetila solarne panele. Nevrijeme je također oštetilo krov najveće džamije u Južnoj Aziji – džamije Faisal.

Krupan grad oštetio automobil, Pakistan

Energetski sustav glavnog grada također je bio pogođen: zbog srušenih stupova i prekida vodiča u nekoliko okruga došlo je do nestanka struje.

Poplave su paralizirale promet u pokrajini Hajber-Pahtunhva na cesti Pešavar – Torkham, koja je dio međunarodne azijske cestovne mreže.

U okrugu Čarsadda snažna kiša i tuča oštetile su usjeve pšenice, duhana, povrća i voćnjake.

SAD

SAD su pretrpjeli još jednu seriju razornih oluja. Prvi val pogodio je 17. travnja područje Velikih ravnica, a najviše su stradale savezne države Nebraska i Iowa.

Na istoku Nebraske žestok vjetar brzine preko 129 km/h podigao je u zrak oblake prašine i smeća. Gradovi Schuyler i York doslovno su bili progutani zagušujućom smeđom prašinom, što je ozbiljno smanjilo vidljivost i učinilo vožnju cestama iznimno opasnom.

Snažan vjetar podigao je u zrak prašinu i smeće, što je dovelo do značajnog smanjenja vidljivosti, savezna država Nebraska, SAD

Najmanje 15 tornada pogodilo je Iowu i Nebrasku: 10 tornada u Nebraski i 5 u Iowi.

Jedan od njih, koji je prošao sjeverno od grada Omahe u saveznoj državi Nebraska, imao je brzinu vjetra do 225 km/h i dobio je kategoriju EF3.

Oluju je pratila jaka tuča.

U gradu Fremont, Nebraska, ledene kugle promjera sedam centimetara razbile su fasade i prozore zgrada te oštetile automobile. Stanovnici Iowe svjedočili su tuči veličine veće od 10 cm.

Kao posljedica snažne tuče, oštećena je fasada zgrade i razbijeni su prozori, savezna država Nebraska, SAD

Tučaste oluje u travnju nisu rijetkost za Velike ravnice, ali ovaj put je nevrijeme nadmašilo uobičajene okvire: ovako krupna tuča nije viđena već nekoliko godina. U kombinaciji s olujnim vjetrom, tuča je prouzročila ozbiljna razaranja.

Dana 19. travnja oluja se pomaknula prema jugu, donoseći razaranja i žrtve. U Oklahomi je tornado prve kategorije uništio kuće u gradu Spaldingu – jedna osoba je poginula, a još dvije su ozlijeđene. Tornado je u gradu Eid udario već drugi put u samo mjesec dana.

U gradu Moore poplava je odnijela automobil, pri čemu su stradali žena i njezin 12-godišnji sin. Još dvije osobe – majka i njezina 7-godišnja kći – postale su žrtve poplave u Leonardu.

U Arkansasu je oluja iza sebe ostavila oštećene kuće, prekide u opskrbi električnom energijom i srušena stabla.

Sve što ste pročitali samo je vrh ledenog brijega. Prava prijetnja skrivena je duboko u utrobi Zemlje. Njezina najopasnija manifestacija je uzdižući magmatski pljum ispod Sibira, koji bez kontrolirane degazacije može probiti Zemljinu koru. U tom slučaju, ne samo u Rusiji, nego na većem dijelu planeta, život kakav poznajemo postao bi nemoguć. Ovo više nije problem jedne zemlje – ovo je izazov za cijelo čovječanstvo.

Svaka razumna osoba, nakon čitanja izvješća “O prijetnji proboja magmatse perjanice u Sibiru i načinima rješavanja ovog problema”, shvaća koliko je ozbiljna situacija u kojoj se nalazimo. No, za sada, ova tema još uvijek nije dovoljno osvijetljena.

Ako svjetski lideri – čelnici država, vjerski i društveni djelatnici – ne budu upoznati s ovom informacijom i ne shvate razmjere prijetnje, riskiramo izgubiti vrijeme i priliku za provedbu ključnih akcija.

Inicijativa mora dolaziti odozdo – od ljudi. Od onih kojima nije svejedno. Ljudi moraju zahtijevati rješenje ovog problema. Ne možemo svu odgovornost prebaciti na nekolicinu svjetskih lidera. Djelovati moramo svi – zajedno.

Važno je širiti ovu informaciju – svugdje, na svim razinama, u svim krajevima planeta. Zauzimati stav noja u ovakvoj situaciji nije samo naivno, već i opasno.

Ako želiš podijeliti poveznicu na video verziju članka, slobodno je podijeli ovdje: