Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 16. do 22. aprila 2025. godine

Oluja “Hans” zahvatila je Evropu, pretvarajući proljetne pejzaže u zone stihijske nesreće.

Ruski meteorolozi su iscrpili leksikon opisujući temperaturne rekorde.

Osam sati bez hrane i vode u avionu — najjača grmljavina u posljednjih nekoliko decenija na Novom Zelandu poremetila međunarodne letove.

Pročitajte do kraja pregled klimatskih događaja sedmice, od 16. do 22. aprila — i shvatit ćete da su se dogodile katastrofe koje ukazuju na mnogo ozbiljniju prijetnju o kojoj gotovo niko ne govori.

Oluja “Hans”

Oluja “Hans”, koja je harala od 15. aprila u Zapadnoj Evropi, zahvatila je Francusku, sjever Italije i Švicarsku, donoseći obilne kiše, orkanske vjetrove, poplave i snježne padavine.

Italijanska regija Piemonte našla se u epicentru nevremena, što je dovelo do uvođenja vanrednog stanja. Prema riječima Marka Gabuzija, regionalnog savjetnika za civilnu zaštitu, preliminarna procjena štete iznosi desetine miliona eura. Regija se suočila s rekordnom količinom padavina: za dva dana palo je do 500 mm.

Oluja “Hans” izazvala razorno poplavu u regiji Piemonte, Italija

U gradu Torinu, regija Piemonte, muškarac se utopio u vlastitoj kući.

Također je u Piemonteu zabilježeno najmanje 500 klizišta, zbog čega su neka naselja ostala blokirana.

U regiji Veneto tragično su poginuli otac i sin kada je njihov automobil propao u rupu koja se iznenada stvorila na mostu i bio odnesen snažnom vodenom strujom. 

U regiji Valle d'Aosta više od 7 000 domaćinstava ostalo je bez električne energije.

U francuskim Alpama obilne snježne padavine izazvale su lavine. Jedna od njih odnijela je život čovjeka.

U departmanu Savoja, u Tignesu — popularnom visokogorskom odmaralištu, palo je do 120 cm snijega za nekoliko sati.

Ekstremne snježne padavine pogodile skijalište Tignes, departman Savoja, Francuska

Pod težinom snijega stabla su pala na ceste i dalekovode, ostavivši bez električne energije 5 400 domova. Nastao je visok rizik od lavina. Vlasti su objavile zatvaranje odmarališta.

U Švicarskoj je obilni snijeg paralizirao promet na cestama i željezničkim prugama, blokirao i ostavio bez struje brojna naselja.

Posljedice obilnih snježnih padavina u gradu Zermatt, kanton Valais, Švicarska

U Zermattu (kanton Valais) — poznatom skijalištu — uvedeno je vanredno stanje i otvoreni su punktovi za hitnu pomoć. 

Prema medijskim izvještajima, takve aprilske snježne padavine u centralnom dijelu Valaisa nisu zabilježene od 1976. godine.

Poljska

Dana 18. aprila snažna oluja s jakim vjetrom, obilnom kišom i gradom pogodila je Poljsku. Najviše su stradali Podkarpatsko i Lublinsko vojvodstvo.

Obimne poplave u Poljskoj izazvane olujom “Hans”

Stihija je poplavljala ulice i kuće bujicama prljave vode, odnosila krovove i rušila stabla. Kao rezultat toga, oštećeni su automobili i neki dijelovi su ostali bez električne energije. Spasilačke službe morale su intervenirati gotovo 700 puta.

U gradu Pulavama u Lublinskom vojvodstvu zbog oluje je potpuno obustavljen željeznički promet.

A u gradu Tarnogrudu snažan grad je za samo nekoliko minuta nanio ogromnu štetu poljoprivredi.

Poljoprivrednici su izvijestili o gubitku do 100% usjeva, posebno uljane repice, ribizle, maline i mladih voćaka. Gradonačelnik je posljedice nazvao “tragedijom za lokalnu poljoprivredu” i istaknuo da niko nije očekivao katastrofu takvih razmjera.

Rusija

Nakon gotovo ljetnih temperatura, u Sibir su stigli snježni nanosi, mećave, orkanski vjetar i naglo zahlađenje.

Najjači udarac pogodilo je Novosibirsku oblast, na koju se 19. aprila obručila mećava. Na cestama se stvorila poledica, a vidljivost je bila gotovo nikakva.

U Novosibirsku je vjetar rušio stabla, odnosio krovove i fasade zgrada.

Jak vjetar kida fasade sa zgrada, grad Novosibirsk, Rusija

Bez struje su ostali gradovi Iskitim i Ob, kao i Ordinski, Suzunski i Čerepanovski okrug.

Uslijed pada stabla poginula je jedna žena.

U Kemerovskoj oblasti temperatura je tokom vikenda pala na −10 °C, a ceste su izgledale kao u januaru.

U Tomskoj oblasti, u selu Koževnikovo, visina snježnih nanosa dostigla je 26 cm. 

Ovo je postalo veliki problem za vozače koji su već zamijenili zimske gume ljetnim.

U Altajskom kraju udari vjetra dostizali su 30 m/s. U Barnaulu je uveče 20. aprila počela jaka kiša, a sljedećeg dana grad je bio u desetostepenom saobraćajnom kolapsu zbog poplavljenih ulica. Za 24 sata u Barnaulu je palo 36 mm padavina, što je iznad prosječne mjesečne količine za april — 28 mm.

Polomljena i iščupana stabla s korijenjem — posljedice jakog vjetra u Altajskom kraju, Rusija

Tokom oluje u gradu je povrijeđena djevojčica: vjetar je na nju srušio komade cementa s krova. Dijete je zadobilo teške povrede glave.

Dana 21. aprila obilne snježne padavine s vjetrom izazvale su prekide u snabdijevanju električnom energijom širom republike Tuve. Isključeno je gotovo 200 transformatorskih stanica — bez struje je ostalo više od 10 000 ljudi. Posebno je teško pogođen grad Kizil.

Republika Dagestan također je pretrpjela jake kiše i snježne padavine. Stihija je za sobom ostavila raskvašene ceste, odrone, visoke snježne nanose i oborena stabla. U sedam okruga uvedeno je vanredno stanje. Više od 160 000 ljudi ostalo je bez struje širom republike.

Rekordni pljuskovi doveli do poplava ulica, pa čak i transformatorskih stanica u Republici Dagestan, Rusija

U Mahačkali je za dva dana, 15. i 16. aprila, palo 73 mm kiše, što je gotovo četiri puta više od aprilskog prosjeka — 19 mm. Slične kataklizme ovdje se nisu dogodile više od 100 godina, od 1911. godine.

U nekoliko dijelova grada prekinuto je vodosnabdijevanje zbog zagađenja kanalizacijskim otpadnim vodama.

U planinama je palo do jednog metra snijega, blokirajući 68 naselja u 16 okruga.

U Dokuzparinskom okrugu spašena su dva pastira i oko 100 grla stoke koji su dva dana bili odsječeni od vanjskog svijeta.

Ono što vidite na slici ispod nisu arhivski podaci od prošlog ljeta, već temperaturni prosjeci proljeća tekuće godine u evropskom dijelu Rusije.

Anomalna toplina u evropskom dijelu Rusije

Od 16. do 22. aprila rekordna toplina zahvatila je prostranu teritoriju — od Murmanske oblasti do Brjanska, kao i od zapadnih granica zemlje do Urala. Mjestimično se zrak zagrijao 15-20 °C iznad normale. Po riječima šefa Hidrometeorološkog centra, takve vrijednosti u aprilu zabilježene su prvi put.

U Moskvi je 5 dana zaredom, od 18. do 22. aprila, zabilježen dnevni rekord maksimalnih temperatura. Tokom dana u gradu je bilo vruće kao u julu, temperatura se penjala do +26 °C, što je bez presedana u posljednjih 100 godina.

Dana 21. aprila noć u Kazanju bila je čak toplija nego što je obično ljeti — zrak se ovdje zagrijao do +17,2 °C (za usporedbu — u julu je prosječna minimalna temperatura +15 °C).

Priroda također reagira na anomalnu toplinu: majske bube doletjele su u grad u aprilu, a kod biljaka je počela nesvakidašnje rana i bujna vegetacija.

Novi Zeland

Ciklon “Tem” se sručio na Sjeverno ostrvo Novog Zelanda u noći 17. aprila, donoseći sa sobom razorne pljuskove i orkanski vjetar.

Snažan ciklon “Tem” obručio se na Novi Zeland

Najgore je prošao najveći grad u regiji — Auckland — gdje je za noć palo do 110 mm kiše.

Stihija je udarila neočekivano: službeno upozorenje pojavilo se tek sat vremena nakon početka nevremena, kada su se ulice već pretvorile u rijeke, a desetine hiljada stanovnika ostale bez struje. 

Sinoptičari su objasnili kašnjenje složenošću prognoziranja — nijedna od grmljavinskih ćelija nije izgledala opasno, ali su slijedile jedna za drugom, stvarajući efekt "pokretne trake", što je dovelo do tako snažne pojave.

Oluja je bila praćena jednom od najjačih grmljavina u posljednjih nekoliko desetljeća: tokom noći u Aucklandu je zabilježeno oko 750 udara munja. Čak i oni koji su ovdje proveli cijeli život rekli su da nikada nisu vidjeli ništa slično.

Grmljavina je ozbiljno poremetila zračni promet. Nekoliko međunarodnih letova hitno je sletjelo u susjedni grad Hamilton, ali zbog nedostatka carine putnici nisu mogli napustiti avione. Ljudi su bili prisiljeni ostati u avionu osam sati, praktički bez hrane i vode, dok problem nije riješen.

Također je ozbiljno pogođena regija Northland, gdje je oluja srušila stabla i oštetila električne vodove, ostavivši stanovnike bez mobilne veze i struje. Bez električne energije ostalo je oko 5 000 domova.

Posljedice razornog vjetra na Novom Zelandu

Pakistan

Dana 16. aprila snažna oluja s pljuskovima i grmljavinom pogodila je sjeverni Pakistan. U dva dana, 16. i 17. aprila, najmanje 9 ljudi poginulo je od posljedica nevremena.

U glavnom gradu zemlje — Islamabadu — kuće i pijace bile su zatrpane smećem koje je jak vjetar raznosio ulicama. Pljuskovi su preopteretili drenažni sistem grada, izazvavši iznenadne poplave. Grad veličine loptice za golf razbio je brojne automobile i oštetio solarne panele. Od stihije je stradao krov džamije Fejsal, najveće u južnoj Aziji.

Krupni grad oštetio automobil, Pakistan

Energosistem glavnog grada također je bio pogođen: zbog palih stubova i prekinutih žica, u nekoliko područja nestalo je električne energije.

Poplave su paralizirale promet u provinciji Khyber Pakhtunkhwa na autoputu Peshawar - Torkham, koji je dio međunarodne azijske mreže autoputeva.

U okrugu Charsadda jaka kiša i grad oštetili su usjeve pšenice, duhana, povrća i voćnjake.

SAD

SAD su pretrpjele još jednu seriju razornih oluja. Prvi val udario je 17. aprila Velike ravnice. Posebno su pogođene države Nebraska i Iowa.

Na istoku Nebraske žestok vjetar brzinom većom od 129 km/h podigao je u zrak oblake prašine i krhotina. Gradove Skyler i York doslovno je progutala zagušljiva smeđa prašina. Vidljivost se naglo pogoršala i učinila kretanje cestama izuzetno opasnim.

Jak vjetar podigao u zrak prašinu i krhotine, što je dovelo do značajnog smanjenja vidljivosti, savezna država Nebraska, SAD

Najmanje 15 tornada pogodilo je Iowu i Nebrasku: 10 tornada u Nebraski i 5 — u Iowi.

Jedan od njih, koji je prošao sjeverno od grada Omaha (država Nebraska) brzinom vjetra do 225 km/h, klasificiran je kao EF3.

Oluja je bila praćena velikim gradom.

U Fremonteu, država Nebraska, komadi leda veličine sedam centimetara razbili su fasade i prozore zgrada te oštetili automobile. A stanovnici Iowe svjedočili su gradu veličine preko 10 cm.

Uslijed jakog grada oštećena fasada zgrade i razbijeni prozori, savezna država Nebraska, SAD

Gradonosne oluje u aprilu — za Velike ravnice nisu rijetkost, ali ovaj put je stihija izašla iz uobičajenih okvira: ovako krupan grad ovdje nije viđen već nekoliko godina, a u kombinaciji s orkanskim vjetrom postao je uzrok ozbiljnih razaranja.

Dana 19. aprila oluja se pomjerila na jug, donoseći sa sobom razaranja i žrtve. U Oklahomi je tornado 1. kategorije uništio kuće u gradu Spalding — jedan čovjek je poginuo, a dva su ranjena. A grad Ada tornado je pogodio već drugi put u mjesec dana.

U gradu Moore poplava je odnijela automobil — poginuli su žena i njen 12-godišnji sin. Još dvoje — majka i njena 7-godišnja kćerka — postale su žrtve poplave u Leonardu.

U Arkanzasu je stihija ostavila za sobom oštećene kuće, prekide u snabdijevanju električnom energijom i srušena stabla.

Sve što ste pročitali — to je samo vrh ledenog brijega. Stvarna prijetnja skrivena je duboko u utrobi Zemlje. A njezina najopasnija manifestacija — to je magmatska perjanica koji se izdiže ispod Sibira i koja, bez kontroliranog otplinjavanja, može probiti Zemljinu koru. U tom slučaju, ne samo u Rusiji, već i na većem dijelu planeta ljudi neće moći nastaviti živjeti. I to više nije problem jedne zemlje — to je izazov za cijelo čovječanstvo.

Svaki zdravomisleći čovjek, pročitavši izvještaj “O prijetnji proboja magmatske perjanice u Sibiru i putevima rješavanja ovog problema”, shvaća u kakvom se opasnom položaju nalazimo. No, zasad ova tema ostaje nedovoljno osvijetljena.

Ako svjetski lideri — šefovi država, religijske i javne figure — ne budu upoznati s ovom informacijom i ne shvate razmjere prijetnje, riskiramo propustiti vrijeme i šansu za provedbu vitalno važnih akcija.

Inicijativa mora doći odozdo — od ljudi. Od onih kojima nije svejedno. Da upravo ljudi zahtijevaju rješenje ovog problema. Ne smije se prebacivati sva odgovornost samo na nekoliko svjetskih lidera. Djelovati moramo svi — zajedno.

Važno je širiti ovu informaciju — posvuda, na svim razinama, u svim krajevima planeta. Zauzimati u ovakvoj situaciji poziciju noja — nije samo naivno, već i opasno.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: