Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 10. do 16. rujna 2025. godine
Kolosalna poplava na otoku Bali.
Rekordne oborine u Tokiju i Pekingu.
Najjača suša u Južnoj Koreji otkako postoje mjerenja.
No glavni udar zadala je sibirska magmatska perjanica, čiju je moć osjetila Kamčatka.
O tim i drugim klimatskim događajima proteklog tjedna, od 10. do 16. rujna 2025. godine — u nastavku pregleda.
Indonezija
Na otoku Bali — jednom od najpopularnijih turističkih odredišta u Indoneziji — 10. rujna dogodila se najjača poplava u posljednjih nekoliko desetljeća.
Poplavljene ulice i srušeni objekti — posljedice katastrofalne poplave na otoku Bali, Indonezija
Pod udar stihije našlo se 6 od 8 okruga pokrajine Bali, kao i glavni grad — Denpasar.
Nakon obilnih oborina rijeke su se izlile iz korita, poplavivši ulice, stambene kuće, hramove i turističke zone. Pristup međunarodnoj zračnoj luci Ngurah Rai — ključnom prometnom čvorištu za turiste koji dolaze na Bali — bio je ograničen.
Klizišta su blokirala ceste i srušila mostove.
Ljude koji su zapeli na putu prema zračnoj luci vojska je prevozila čamcima i kamionima.
U gradu Denpasaru obrušila su se dva objekta, a ponegdje je voda dosezala do pojasa odraslog čovjeka. Zatvoreni su hoteli, banke, poslovni centri pa čak i bolnice.
Na jednoj tržnici prizemlje je bilo potpuno poplavljeno, dok je kat iznad bio prekriven debelim slojem blata.
Zbog prekida opskrbe električnom energijom regionalna bolnica koristila je agregate za rad operacijskih sala.
U turističkom kompleksu Kertalangu voda je dosezala do stropa, a djecu su spašavali kroz tavanske otvore.
Popularne plaže i znamenitosti bile su zatrpane otpadom. Mnogi turisti su evakuirani. Vlasti su proglasile izvanredno stanje na otoku.
Prema podacima od 14. rujna, poplava je odnijela najmanje 17 života, dok se 5 ljudi vodi kao nestali.
Alžir i Tunis
10. rujna istočni dio Alžira i sjeverozapad Tunisa našli su se pod udarom moćne oluje. Doslovno u nekoliko minuta mirna večer pretvorila se u kaos: nebom se nadvio mrak, oblaci su naglo stigli, i na zemlju se obrušila krupna tuča.
U alžirskoj pokrajini Tebessa ledene kugle razbile su prozore i oštetile krovove kuća.
Vozači su bili prisiljeni zaustavljati vozila zbog razbijenih vjetrobranskih stakala. Četiri čovjeka zadobila su ozljede i prevezeni su u bolnicu.
Na provinciju Tebessa u Alžiru 10. rujna obrušila se krupna tuča
U Tunisu su pogođene provincije El-Kef i Kairouan: tuča veličine oraha nanijela je značajnu štetu maslinama i voćkama, a oštećena su i vozila.
Turska
U posljednje vrijeme sve češće se bilježe slučajevi naglog pojačanja vjetra — iznenadni udari, mikroeksplozije, tornada i druga anomalna meteorološka pojava postaju stalna prijetnja ljudima.
Tako je večer 11. rujna u turskoj provinciji Ağrı selo Tezeren pogodila iznenadna oluja. U svega nekoliko minuta nebo se zamračilo, vjetar je naglo ojačao, skinuo krovove s većine kuća, a neke građevine potpuno srušio — oluja je oštetila 80 % svih objekata.
Iznenadna oluja uništila je kuće u selu Tezeren, provincija Ağrı, Turska
Stanovnici su ostali bez krova nad glavom i bili su prisiljeni potražiti privremeno utočište kod rodbine ili susjeda.
Poljska
14. rujna na aerodromu Krakov-Balice dogodio se incident: putnički avion kompanije Enter Air nije uspio zakočiti pri slijetanju i izletio je izvan piste.
Prema podacima aviokompanije, uzrok je bila jaka kiša — velika količina nakupljene vode omela je normalno kočenje i izazvala nekontrolirano proklizavanje aviona. Evakuacija je provedena brzo, i srećom, nitko od putnika i posade nije ozbiljno ozlijeđen.
Blokada jedine piste potpuno je paralizirala aerodrom, a za njezino oslobađanje bilo je potrebno dopremiti specijalnu opremu iz Češke.
Kolumbija
14. rujna gradom San Ángel u departmanu Magdalena prošao je za tu zemlju neuobičajen tornado.
Vrtlog je pogodio arenu za borbu s bikovima, razbacavši drvene i metalne konstrukcije. Ljudi su u panici potrčali tražiti zaklon. Srećom, nije bilo žrtava.
Moćan tornado u gradu San Ángel ruši arenu za borbu s bikovima, departman Magdalena, Kolumbija
Vrijedi napomenuti da ranije tornada u Kolumbiji nisu bili zabilježena. Prvi put ova pojava službeno je zabilježena 2001. godine u gradu Soledad, departman Atlántico.
Japan
11. rujna Tokio i susjednu prefekturu Kanagawa pogodile su rekordne kiše, izazvavši velike poplave i paraliziravši život metropole.
Intenzitet padalina oborio je sve povijesne rekorde. Na najveća količina kiše zabilježena je u Tokiju, u četvrti Meguro, gdje je za jedan sat palo je 134 mm oborina, a u četvrtima Setagaya i Ota (aerodrom Haneda) intenzitet padalina dosegnuo je ekstremne vrijednosti najviše od početka mjerenja — 92 mm i 88,5 mm.
U trgovačkom kvartu Midorigaoka razina vode na cestama dosezala je 20 cm. Zaposlenik jedne trgovine ispričao je da je voda u svega nekoliko sekundi poplavila prostor, izazvala prekid struje i nanijela štetu — neviđenu u 50 godina rada trgovine. Stradali su stanovnici prizemnih etaža: mnogi nisu mogli otvoriti vrata zbog pritiska vode izvana, a u jednom poplavljenom stanu ostalo je zarobljeno šestero djece. Srećom, uspjeli su ih spasiti.
Tokio pod udarom prirodne nepogode: rekordne kiše poplavile su zgrade
Munje su paralizirale rad aerodroma Haneda, a poplave na prugama zaustavile su željezničke vlakove.
U pomorskoj luci Tokija iznenadni snažan udar vjetra prevrnuo je kontejnere — tom prilikom jedan radnik je poginuo, a drugi je ozlijeđen. Meteorolozi su ovu pojavu klasificirali kao mikroporiv. Takvi fenomeni postaju sve učestaliji širom svijeta.
Kina
Navečer 13. rujna Peking je zahvatio snažan konvektivni olujni sustav koji je prekrio veći dio grada: jaki vjetrovi, grmljavina i munje pratili su obilne kiše i iznenadnu tuču. Stradali su okruzi Fangshan, Chaoyang, Shijingshan, Daxing, Tongzhou, Dongcheng, Haidian i Xicheng.
Najveći intenzitet padalina zabilježen je u okrugu Tongzhou — tamo je za jedan sat palo 34,3 mm kiše.
Na nekim mjestima s neba su padale ledene kugle veličine ping-pong loptice, pa čak i kokošjeg jajeta. Automobili su bili prekriveni udubljenjima, a u pojedinim dijelovima grada tuče je bilo toliko da je ležala u nanosima poput snježnih nanosa.
Jak grad u Pekingu prekrio je ulice debelim slojem leda
Starosjedioci su rekli da se tamo ništa slično nije dogodilo najmanje 40 godina.
Nepogoda je zahvatila i prometni sustav. Zbog vjetra i kiše stablo je palo na tračnice jedne od glavnih linija podzemne željeznice, privremeno zaustavivši promet.
Ovaj rujan u Pekingu bio je neuobičajeno vruć, što je potaknulo nastanak iznenadne konvektivne oluje — iznimno netipične za ovo doba godine.
Južna Koreja
Institut za svjetske resurse klasificira Južnu Koreju kao zemlju sa srednjim ili visokim stupnjem nestašice vode.
Paradoksalno, obilne kiše u zemlji samo pogoršavaju situaciju. Dugotrajne suše isušuju tlo, pa kišnica tijekom intenzivnih padalina ne može prodrijeti u zemlju, već otječe površinski u rijeke i mora, ne doprinoseći obnovi podzemnih voda. Kao rezultat toga, raste rizik od poplava, a nagle promjene razine u akumulacijama otežavaju upravljanje vodnim resursima.
Povijesna suša u Južnoj Koreji: tlo je ispucalo od žege
U Gangneungu, gradu na istočnoj obali Južne Koreje, u provinciji Gangwon-do, dogodila se najjača suša otkako se vode mjerenja.
Dana 12. rujna razina vode u akumulaciji Obong, koja osigurava oko 87 % potreba grada, pala je na 11,5 % svog kapaciteta, praktički dosegnuvši dno — što je najniža razina u povijesti grada.
Čak i nakon jakih kiša koje su pale 12. rujna i donijele više od 100 mm oborina, razina vode porasla je tek na 16 %, što odgovara otprilike desetodnevnoj zalihi. Vlasti su bile prisiljene uvesti strogu racionalizaciju potrošnje vode: voda se u kućanstva isporučivala samo dva sata dnevno — po jedan sat ujutro i jedan sat navečer.
U gradu je proglašeno izvanredno stanje — prvi put u povijesti zemlje ne zbog požara ili poplave, već zbog suše.
Poljoprivrednici gube usjeve, poslovanje trpi, svakodnevni život je paraliziran. Stanovnici su priznali da se nikada nisu susreli s nečim sličnim: nije bilo moguće umiti se, oprati rublje ili se istuširati. Život ljudi pretvorio se u borbu za pristup najosnovnijem resursu.
Nestašica vode u Gangneungu zahtijevala je mobilizaciju 71 vatrogasnog vozila i 141 vojnog cisternskog kamiona iz cijele Južne Koreje. Situacija je postala toliko ozbiljna da je na mjesto događaja poslan čak i brod obalne straže „Tokto“.
Za opskrbu stanovnika u grad je dopremljeno 8 milijuna boca pitke vode.
Nakon padalina režim opskrbe vodom je djelomično ublažen i produžen na šestosatni period, ali to je samo privremena mjera.
Presušena akumulacija Obong u gradu Gangneungu: razina vode pala je na povijesni minimum, provincija Gangwon-do, Južna Koreja
U korijenu problem nije riješen: meteorolozi predviđaju nastavak suše, a građani i dalje žive sa spoznajom da im voda može nestati u bilo kojem trenutku.
Rusija
13. rujna na Kamčatki je zabilježen nagli porast seizmičke aktivnosti. Tijekom jednog dana znanstvenici su registrirali 62 potresa magnitude 3,5 i više — 8 od njih osjetili su lokalni stanovnici.
Najjači udar, magnitude 7,4, dogodio se u 14:37 kod istočne obale poluotoka, 122 km od grada Petropavlovsk-Kamčatski, i bio je jedan od najjačih naknadnih potresa srpanjskog megapotresa magnitude 8,8. Žarište se nalazilo na dubini od oko 47 km.
Privremeno je proglašena prijetnja od tsunamija, ali veliki val nije uslijedio.
Za one koji su se bojali vratiti kući, u Petropavlovsku-Kamčatskom ponovno je otvoren centar za privremeni smještaj.
U narednim danima nastavili su se snažni potresi magnitude do 5,9.
U pozadini potresa pojačala se i vulkanska aktivnost: znakove aktivacije pokazivali su vulkani Kambalni, Bezimeni, Šiveluč, Ključevski, Karymski i Krašeninnikov.
Vulkan Šiveluč na Kamčatki izbacio je pepeo do visine od 5 kilometara, Rusija
I premda su seizmolozi mislili da je upravo naknadni potres magnitude 7,4 bio najjači i da će seizmička aktivnost postupno jenjavati — prevarili su se, jer je priroda zadala novi, još snažniji udarac.
Jutro 19. rujna na Kamčatki započelo je panikom: u 06:58 po lokalnom vremenu, u akvatoriju Tihog oceana, otprilike 143 km od grada Petropavlovsk-Kamčatski, dogodio se potres magnitude 7,8. Žarište se nalazilo na dubini od 48 kilometara.
Snažan potres magnitude 7,8 zabilježen je u akvatoriju Tihog oceana u blizini poluotoka Kamčatka
Očevici su ispričali da su se kuće tresle, žbuka se osipala, a čuo se zvuk pucanja pločica. Ljudi su istrčavali van u kućnoj odjeći.
U nekim kućama u Petropavlovsku-Kamčatskom pojavile su se pukotine, a u dvorani zračne luke Elizovo ljudi su se skrivali uz stupove, bojeći se urušavanja. Zbog potresa nekoliko letova je otkazano ili odgođeno.
Tijekom sljedećih 24 sata u regiji je zabilježeno više od 50 podzemnih udara magnitude 3,5 i više, pri čemu je više od polovice imalo magnitudu 5,0 i više.
Prema riječima direktora Jedinstvene geofizičke službe Ruske akademije znanosti, situacija se ne uklapa ni u jedan od poznatih znanstvenih modela koji opisuju širenje naknadnih potresa.
Međutim, ono što se događa na Kamčatki predstavlja zakonit proces mnogo šire prirode, koji jasno potvrđuje znanstveni model razvijen od strane znanstvenika Međunarodnog pokreta „ALLATRA“.
Ovdje nije riječ samo o rastućem naprezanju između dviju tektonskih ploča, već o utjecaju goleme sibirske perjanice — užarenog toka magme — čija zona utjecaja odgovara površini Australije. Pritisak perajnice širi se daleko izvan granica Sibira i sposoban je izazvati snažne potrese tisućama kilometara dalje.
Taj se proces može usporediti s djelovanjem golemog hidrauličkog klipa: magma pritišće litosferu odozdo. No, sibirska platforma je drevna, čvrsta i monolitna struktura — ne savija se i ne lomi u sredini, već prenosi naprezanje prema rubovima Euroazijske ploče. Tamo, u zonama sudara s drugim pločama, naprezanje se koncentrira i manifestira u obliku takozvanih rubnih efekata.
Drugim riječima, utjecaj perjanice ne očituje se kao nagle lokalne deformacije Zemljine kore, već izaziva sporo, ravnomjerno uzdizanje cijelog sibirskog bloka, koji obuhvaća Zapadnosibirsku ploču, Istočnosibirski kraton i Verhojansko-Čukotski naborani sustav.
Upravo taj opsežan, ali relativno spor proces stvara golemo naprezanje na rubovima kontinentalnog bloka, gdje se najizraženije manifestiraju geodinamički procesi.
Zato niz snažnih potresa na Kamčatki nije rasterećenje, već samo privremeno ispuštanje „pare“ kroz jedan od „ventila“. Sustav u cjelini nastavlja akumulirati naprezanje, što ukazuje na početak nove, intenzivnije faze geodinamičkih promjena na planetu.
A sada čovječanstvo bira: nastaviti putem samozavaravanja, poricanja i ignoriranja činjenica ili krenuti putem prihvaćanja neugodne istine i hitnog koordiniranog djelovanja.
Odluka je na svakome od nas!
Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje:
Ostavite komentar