Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 10. do 16. septembra 2025. godine

Masovna poplava na otoku Bali.

Rekordne padavine u Tokiju i Pekingu.

Najsnažnija u cijeloj historiji posmatranja suša u Južnoj Koreji.

Ali glavni udar nanijela je sibirska magmatska perjanica, čiju je moć osjetila Kamčatka.

O ovim i drugim klimatskim događajima protekle sedmice, od 10. do 16. septembra 2025. godine, — dalje u pregledu.

Indonezija

Na otoku Bali — jednom od najpopularnijih turističkih odmarališta Indonezije — 10. septembra dogodila se najsnažnija poplava u posljednjih deset godina.

Poplavljene ulice i razrušeni objekti — posljedice katastrofalne poplave na otoku Bali, Indonezija

Pod udar stihije palo je 6 od 8 okruga provincije Bali, kao i glavni grad — grad Denpasar.

Nakon obilnih padavina rijeke su se izlile iz korita, potopivši ulice, stambene objekte, hramove i turističke zone. Ograničen je pristup međunarodnom aerodromu Ngurah Rai — ključnom transportnom centru za turiste koji dolaze na Bali.

Klizišta su blokirala ceste i uništila mostove.

Zaglavljene ljude na putu do aerodroma vojnici su prevozili čamcima i kamionima.

U gradu Denpasar obrušila su se dva objekta, a ponegdje je vode bilo do pojasa odraslom čovjeku. Zatvoreni su hoteli, banke, poslovni centri, pa čak i bolnice.

Na jednoj od pijaca prvi sprat je bio potpuno poplavljen, dok je drugi bio prekriven debelim slojem blata.

Zbog prekida snabdijevanja električnom energijom regionalna bolnica je koristila generatore za osiguranje rada operacionih sala.

U turističkom kompleksu Kertalangu voda je dosezala do plafona, a djecu su spašavali preko tavana.

Popularne plaže i znamenitosti bile su zatrpane smećem. Mnogi turisti su evakuisani. Vlasti su proglasile vanredno stanje na otoku.

Po podacima od 14. septembra, poplava je odnijela živote najmanje 17 ljudi, dok se 5 vodi kao nestalo.

Alžir i Tunis

10. septembra istok Alžira i sjeverozapad Tunisa našli su su pod vlašću snažne oluje. Doslovno za minute tiha večer prešla je u haos: nebo se smračilo, navalili su se oblaci, i na zemlju se sručio krupan grad.

U alžirskoj provinciji Tebessa grudve leda razbile su prozore i oštetile krovove objekata.

Vozači su bili primorani da se zaustavljaju zbog razbijenih vjetrobranskih stakala. Četiri čovjeka su zadobila povrede i prevezena su u bolnicu.

Krupan grad sručio se na provinciju Tebessa u Alžiru

U Tunisu su stradale provincije El-Kef i Kairouan: grad, veličine oraha, nanio je značajnu štetu maslinama i voćkama, a stradala su i vozila.

Turska

U posljednje vrijeme sve češće se bilježe slučajevi naglog pojačavanja vjetra — iznenadni udari vjetra, mikrorasprsnuti, tornada i druge anomalne pojave postaju stalna prijetnja ljudima.

Tako je, uveče 11. septembra, u turskoj provinciji Ağrı, iznenadna oluja zahvatila selo Tezeren. Doslovno za nekoliko minuta nebo se smračilo, vjetar je naglo ojačao i odnio krovove s većine kuća, a neke objekte razrušio do temelja — od oluje je stradalo 80 % svih objekata.

Iznenadna oluja razrušila je objekte u selu Tezeren, provincija Ağrı, Turska

Žitelji su ostali bez krova nad glavom i bili su primorani tražiti privremeno sklonište kod rođaka ili komšija.

Poljska

14. septembra na aerodromu Krakow-Balice dogodio se incident: putnički avion avio-kompanije Enter Air pri slijetanju nije uspio zakočiti i izletio je sa piste.

Po podacima avio-kompanije, uzrok je bila jaka kiša: velika količina nakupljene vode ometala je normalno kočenje i izazvala nekontrolisano zanošenje aviona. Evakuacija je prošla operativno, i, srećom, niko od putnika i posade nije ozbiljno stradao.

Blokada jedine piste potpuno je paralizovala aerodrom, a za njeno oslobađanje bilo je potrebno dopremiti specijalnu opremu iz Češke.

Kolumbija

14. septembra gradom San-Ángel u departmanu Magdalena protutnjao je tornado, anomalija za ovu zemlju.

Vihor je naletio na arenu za borbu bikova, razbacavši drvene i metalne konstrukcije. Ljudi su u panici potrčali tražiti zaklon. Srećom, prošlo je bez žrtava.

Snažan tornado u g. San-Ángel razrušio arenu za borbu bikova, departman Magdalena, Kolumbija

Treba napomenuti da tornada u Kolumbiji ranije nisu zabilježena — prvi put je ova pojava zvanično zabilježena 2001. godine u gradu Soledad, departman Atlantico. 

Japan

11. septembra na Tokio i susjednu prefekturu Kanagawa sručile su se rekordne padavine, izazvavši masovna poplave i paralizirajući život megapolisa.

Intenzitet padavina oborio je sve historijske rekorde. Najveća količina kiše zabilježena je u Tokiju, u okrugu Meguro, gdje je za jedan sat palo 134 mm, a u okruzima Setagaya i Ota (aerodrom Haneda) satni intenzitet padavina postao je najviši od početka posmatranja — odnosno 92 mm i 88,5 mm.

U trgovačkom mikrookrugu Midorigaoka nivo vode na cestama dosezao je 20 cm. Radnik jednog od prodavnica ispričao je da je voda za nekoliko sekundi poplavila prostoriju, izazvala prekid električne energije i nanijela štetu — bez presedana za 50 godina rada prodavnice. Stradali su žitelji suterenskih spratova: mnogi nisu mogli otvoriti vrata zbog pritiska vode izvana, a u jednom od poplavljenih stanova ostalo je zarobljeno šestero djece. Srećom, uspjeli su ih spasiti.

Tokio pod udarom stihije: rekordne padavine poplavile objekte

Munje su paralizovale rad aerodroma Haneda, a poplave na prugama zaustavile su željezničke vozove.

U morskoj luci Tokio iznenadni snažan udar vjetra prevrnuo je kontejnere — kao rezultat, jedan radnik je poginuo, drugi — zadobio je povrede. Meteorolozi su ovaj udar vjetra klasifikovali kao mikroeksploziju. Takve pojave su se učestale u posljednje vrijeme širom svijeta.

Kina

Uveče 13. septembra Peking se našao pod vlašću snažne konvektivne oluje, koja je zahvatila veći dio grada: jak vjetar, grmljavina i munje praćeni su padavinama i iznenadnim gradom. Stradali su okruzi Fangshan, Chaoyang, Shijingshan, Daxing, Tongzhou, Dongcheng, Haidian i Xicheng.

Najveći intenzitet padavina zabilježen je u okrugu Tongzhou — tamo je za jedan sat palo 34,3 mm kiše.

Ponegdje su s neba padale grudve leda veličine loptice za stoni tenis, pa čak i kokošijeg jajeta. Automobili su se prekrili udubljenjima, a u nekim je okruzima grada palo toliko mnogo da je ležao u nanosima.

Jak grad u Pekingu prekrio ulice debelim slojem leda

Stariji žitelji su govorili da se ovdje barem 40 godina nije dogodilo ništa slično.

Stihija je zahvatila i transportni sistem. Zbog vjetra i padavina drvo je palo na pruge jedne od glavnih linija metroa, privremeno zaustavivši saobraćaj.

Ovaj septembar u Pekingu bio je anomalno vruć, što je i postalo okidač za formiranje iznenadne konvektivne oluje, krajnje netipične za ovo doba godine.

Južna Koreja

Institut svjetskih resursa klasificira Južnu Koreju kao zemlju sa srednjim ili visokim nivoom deficita vode.

Paradoks je u tome što obilne padavine u zemlji samo pogoršavaju situaciju. Dugotrajne suše isušuju zemlju. Kišnica tokom intenzivnih padavina ne može se upiti u tlo i umjesto toga se slijeva po površini u rijeke i mora, ne obnavljajući podzemne vode. Kao rezultat, raste rizik od poplava, a nagle fluktuacije nivoa u akumulacijama otežavaju upravljanje vodnim resursima.

Historijska suša u Južnoj Koreji: tlo je popucalo od vrućine

U Gangneungu, gradu na istočnoj obali Južne Koreje, provincija Gangwon-do, izbila je najjača suša u cijeloj historiji posmatranja.

12. septembra nivo vode u akumulaciji Obong, koja osigurava oko 87 % potreba grada, smanjio se na 11,5 % od njenog volumena, praktično dosegnuvši dno, što je najniži pokazatelj u cijeloj historiji grada.

Čak i nakon jakih kiša koje su pale 12. septembra i donijele više od 100 mm padavina, nivo vode se podigao samo na 16 %, što odgovara otprilike 10-dnevnoj zalihi. Vlasti su bile prinuđene uvesti strogo normiranje potrošnje vode: voda se dovodila u objekte samo dva sata dnevno — po sat ujutro i uveče.

U gradu je proglašen režim vanrednog stanja — po prvi put u historiji zemlje ne zbog požara ili poplave, već zbog suše.

Farmeri gube usjeve, posao trpi, svakodnevni život je paralizovan. Građani su priznavali da se nikada nisu suočili s nečim sličnim: bilo je nemoguće umiti se, oprati veš ili se istuširati. Život ljudi pretvorio se u borbu za pristup najosnovnijem resursu.

Nestašica vode u Gangneungu zahtijevala je mobilizaciju 71 vatrogasnog vozila i 141 vojne autocisterne iz cijele Južne Koreje. Situacija je postala toliko ozbiljna da je na mjesto događaja poslan čak i brod obalske straže „Dokdo“.

Za osiguranje žitelja u grad je dovezeno 8 miliona boca pitke vode.

Nakon padavina režim vodosnabdijevanja je malo ublažen i produžen na 6-satni period, ali to je samo privremena mjera.

Presušena akumulacija Obong u gradu Gangneung: nivo vode je pao na historijski minimum, provincija Gangwon-do, Južna Koreja

U korijenu problem nije riješen: meteorolozi prognoziraju nastavak suše, a građani nastavljaju živjeti sa sviješću da im u bilo kojem momentu može nestati vode.

Rusija

13. septembra na Kamčatki je zabilježen nagli porast seizmičke aktivnosti. Za 24 sata naučnici su zabilježili 62 zemljotresa jačine 3,5 i više — 8 od njih su bili osjetni za lokalne žitelje. 

Najmoćniji udar jačine 7,4, koji se dogodio u 14:37 po lokalnom vremenu uz istočne obale poluotoka, 122 km od grada Petropavlovsk-Kamchatsky, postao je jedan od najjačih naknadnih udara julskog megazemljotresa jačine 8,8. Žarište je ležalo na dubini od oko 47 km.

Kratkotrajno je objavljena prijetnja tsunamijem, ali velikog vala nije bilo.

Za one koji su se bojali vratiti kući, u gradu Petropavlovsk-Kamchatsky ponovo je proradio punkt privremenog smještaja.

U narednim danima nastavili su se snažni udari jačine do 5,9.

Na pozadini zemljotresa pojačala se i vulkanska aktivnost: znakove aktivacije pokazivali su vulkani Kambalny, Bezymyanny, Shiveluch, Klyuchevskoy, Karymsky i Krasheninnikov.

Vulkan Shiveluch na Kamčatki izbacio je pepeo na visinu do 5 km, Rusija

I uprkos tome što su seizmolozi mislili da je upravo naknadni udar M7,4 bio najmoćniji i da će se dalje desiti smanjenje seizmičke aktivnosti — oni su pogriješili, i stihija je donijela novi, još snažniji udar. 

Jutro 19. septembra na Kamčatki je počelo panikom: u 06:58 po lokalnom vremenu u akvatoriju Tihog okeana, otprilike 143 km od grada Petropavlovsk-Kamchatsky, dogodio se zemljotres jačine 7,8. Žarište je ležalo na dubini od 48 km.

Snažan zemljotres M7,8 zabilježen u akvatoriju Tihog okeana u blizini poluotoka Kamčatka

Očevici su ispričali da su se objekti tresli, malter se osipao, čulo se pucketanje ploča. Ljudi su istrčavali na ulicu direktno u kućnoj odjeći.

U nekim objektima Petropavlovsk-Kamchatskog pojavile su se pukotine, u sali aerodroma Yelizovo ljudi su se skrivali pored stubova, strahujući od obrušavanja. Zbog udara otkazano je i odloženo nekoliko avionskih letova.

Za naredna 24 sata u regiji je zabilježeno više od 50 podzemnih udara jačine 3,5 i više, pri čemu je više od polovine njih bilo jačine 5,0 i više.

Po riječima direktora Jedinstvene geofizičke službe Ruske akademije nauka, situacija se ne uklapa ni u jedan od poznatih naučnih modela koji opisuju širenje naknadnih udara.

Međutim, ono što se dešava na Kamčatki — to je zakonit proces, koji ima mnogo veći obim, koji očigledno potvrđuje naučni model, razvijen od strane naučnika Međunarodnog pokreta „ALLATRA“.

Ne radi se samo o rastu napetosti između dvije tektonske ploče, već o uticaju kolosalne sibirske magmatske perjanice — užarenog toka magme — čija je zona uticaja uporediva s površinom Australije. Pritisak perjanice širi se daleko izvan Sibira i sposoban je izazvati snažne zemljotrese hiljadama kilometara od nje.

Ovaj proces se može uporediti s djelovanjem gigantskog hidrauličkog klipa: magma pritišće odozdo na litosferu. Ali Sibirska platforma — drevna, čvrsta i monolitna struktura, ona se ne savija i ne lomi u sredini, već prenosi napetost na krajeve Evroazijske ploče. Tamo, u zonama sudara s drugim pločama, napetost se koncentriše i manifestuje u vidu takozvanih rubnih efekata.

To jest, uticaj perjanice ne manifestuje se u vidu naglih lokalnih deformacija zemljine kore, već izaziva spor, ravnomjeran uspon cijelog Sibirskog bloka, u koji ulaze Zapadnosibirska ploča, Istočnosibirski kraton i Verhojansko-Čukotski naborani sistem.

Upravo ovaj opsežan, ali relativno spor proces stvara kolosalnu napetost na rubovima kontinentalnog bloka, gdje se i manifestuju najizraženiji geodinamički procesi. 

Stoga niz snažnih zemljotresa na Kamčatki — to nije rasterećenje, već samo privremeno ispuštanje pare kroz jedan od „ventila“. Sistem u cjelini nastavlja akumulirati napetost, i to svjedoči o početku nove, intenzivnije faze geodinamičkih promjena na planeti.

I sada čovječanstvo bira: nastaviti slijediti uobičajenim putem samozadovoljstva, poricanja i ignorisanja činjenica ili krenuti putem prihvatanja neugodne istine i hitnih koordinisanih akcija.

Odluka je na svakome od nas!

Sa video verzijom ovog članka možete se upoznati ovdje: