Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 01. do 07. listopada 2025. godine

Smrtonosna oluja „Amy“ na sjeveru Europe, razorni tajfun „Matmo“ u Aziji, tajanstvena erupcija vulkana na Kamčatki, snježna apokalipsa na Balkanu. O ovim i drugim događajima proteklog tjedna, od 1. do 7. listopada 2025. godine, čitajte u ovom izdanju.

Također ćete saznati o jednom od ključnih, ali dosad podcijenjenih faktora koji danas iznutra razaraju organizam svakog od nas i cijeli ekosustav planeta.

Oluja „Amy“

Početkom listopada smrtonosna oluja „Amy“ pogodila je sjever Europe. Postala je prva velika imenovana oluja jesenske sezone i donijela razorne vjetrove i obilne kiše.

03. listopada u Irskoj je zbog razuzdane stihije 200.000 domova ostalo bez struje, a zračni promet bio je paraliziran. U glavnom gradu države, Dublinu, otkazano je 115 letova. Nažalost, nije se uspjelo izbjeći ljudske žrtve: u okrugu Donegal poginuo je muškarac. 

U Velikoj Britaniji je postavljen listopadski rekord minimalnog tlaka — 947,9 mbar. Upravo je ova anomalna „razrijeđenost“ atmosfere poslužila kao pokretač, koji je pojačao vjetrove u regiji do izuzetne intenzivnosti.

Po podacima meteorološke agencije Velike Britanije, na otoku Tiree zabilježen je udar vjetra brzine od 154 km/h.

Oluja „Amy“ u Velikoj Britaniji: drvo, slomljeno snažnim udarom vjetra

U Londonu su zatvoreni poznati Kraljevski parkovi, zbog palih stabala širom zemlje blokiran je automobilski i željeznički promet, a u Škotskoj je prekinuto prvenstvo u golfu.

Na zapadu Norveške više od 170 cesta je bilo zatvoreno zbog oluje. Stihija je oštetila preko 2.500 zgrada, odnijela krovove i srušila zidove. Na planinskom putu prevrnuo se autobus, a u Oslu je vlak podzemne željeznice iskočio iz tračnica zbog oborenih stabala. Općina Ørland našla se u potpunoj izolaciji nakon otkazivanja trajektnog prometa i zatvaranja cesta.

Razaranja nakon oluje „Amy“ u Norveškoj

U Švedskoj su meteorolozi objavili narančasti stupanj opasnosti za zapadnu i južnu obalu, gdje su zabilježeni uraganski udari vjetra i obilne kiše.

04. listopada oluja „Amy“ obrušila se na Nizozemsku s vjetrom do 120 km/h, uzrokujući masovna razaranja. Aerodrom Schiphol u Amsterdamu otkazao je oko 150 letova, a trajektni promet s Frizijskim otocima potpuno je prekinut.

U belgijskom gradu Oostendeu iz sigurnosnih razloga ljudima je bio zabranjen pristup lukobranima. Zbog snažnog vjetra, čija je brzina prelazila 100 km/h, zabilježeni su slučajevi padanja stabala na parkirane automobile.

U danskom gradu Skagenu valovi visoki do 4 metra prebacivali su ogromno kamenje preko mola. Za manje od dva dana ondje je palo više od polovice mjesečne količine padalina.

Na sjevernu obalu Francuske, na rtu Cap de la Hève, oluja se obrušila valovima visokim do pet metara i udarima vjetra do 131 km/h. Tisuće domova u regiji ostalo je bez električne energije, a željeznički promet bio je poremećen. Stihija je odnijela dva života: jedan se čovjek utopio u moru, a drugi je poginuo u automobilu od pada stabla.

Oluja „Amy“ obrušila se na sjevernu obalu Francuske

Balkanski poluotok

U noći 3. listopada, zbog pljuskova bez presedana, jug Crnomorskog primorja Bugarske našao se u zoni katastrofalnih poplava.

Najviše su stradala odmarališta Elenite, Sunčani Breg, Sveti Vlas i grad Carevo. U selu Izgrev za dan su meteorološke stanice zabilježile više od 410 mm padalina.

U pet općina Burgaske oblasti proglašeno je izvanredno stanje.

Katastrofalne poplave na Crnomorskom primorju Bugarske

Snažni vodeni tokovi odnijeli su u more mnoštvo automobila i kombija, poplavili privatne kuće, hotele i uništili ceste. Više od 80 naseljenih mjesta ostalo je bez struje.

Iznenadna poplava odnijela je živote najmanje četiri čovjeka. Stotine stanovnika i turista bile su evakuirane.

A na sjeveru zemlje vladalo je surovo zimsko vrijeme — kiše su prešle u mokar snijeg, privremeno blokirajući planinske prijevoje i izazvavši prekide u snabdijevanju električnom energijom. Nacionalna željeznička kompanija izvijestila je o značajnim kašnjenjima i otkazivanjima vlakova zbog palih stabala.

Slične vremenske anomalije zahvatile su i susjedne zemlje Zapadnog Balkana. U planinskim predjelima Srbije palo je do pola metra snijega. Stihija je oštetila infrastrukturu, pala stabla prekinula su dalekovode, ceste su bile blokirane. Bez struje i veze ostale su općine Ivanjica, Medveđa i Crna Trava na jugu i u centru zemlje.

Na Srbiju se obrušio anomalni snijeg

U Bosni i Hercegovini snažan snijeg obrušio se na glavni grad, Sarajevo, zatekavši nespremne stanovnike i turiste. Ne očekujući mrazeve, putnici su u grad stizali u ljetnoj odjeći — i već za dan bili su prisiljeni tražiti zimske čizme i jakne. 

Rusija

04. listopada pojavile su se vijesti o iznenadnoj erupciji vulkana Kronotsky na Kamčatki, koji je bio neaktivan više od 100 godina.

Vulkan Kronotsky smješten je u sjevernom sektoru istočne vulkanske zone Kamčatke, približno 10 km istočno od Kronotskog jezera i 225 km od Petropavlovska-Kamčatskog. Njegova posljednja potvrđena erupcija dogodila se 1922–1923. godine.

Suglasno satelitskim podacima i zapažanjima Kamčatske grupe za reagiranje na vulkanske erupcije (KVERT, IViS DVO RAN), u 11:50 po lokalnom vremenu zabilježen je izbačaj pepela visine 9,2 km nad razinom mora. Oblak pepela protegnuo se na 85 km. 

Bio je proglašen najviši, crveni avijacijski kod.

Prvobitno su znanstvenici smatrali da je na Kronotskom započela eksplozivna erupcija, ali su ubrzo izjavili da je to bio freatički izbačaj pare i starog pepela, vjerojatno iz maara Krokur na padini vulkana Krašeninnikova.

Freatički izbačaj pare na vulkanu Kronotsky, poluotok Kamčatka, Rusija 

Argument u prilog ovoj verziji bio je taj što se oblak raspršio za samo pet sati — znatno brže nego tipični vulkanski pepelni izbačaji, koji mogu opstati u atmosferi nekoliko dana, a i sadržavao je veliku količinu vodene pare.

Međutim, 5. listopada djelatnici Kronotskog rezervata priopćili su da maar nije pokazivao aktivnost i da promjene na njemu nisu zabilježene, stoga je verzija o Krokuru bila isključena. Za sada porijeklo ovog izbačaja pepela ostaje nepoznato, a lokalni stručnjaci ne žure priznati da se mogao probuditi još jedan, ranije uspavani vulkan.

Vrijedi napomenuti da znanstvenici međunarodne znanstvene zajednice „ALLATRA“ već više od 10 godina upozoravaju na narastanje vulkanske aktivnosti na planetu i posebno na Kamčatki. Također su ukazali na stvarne razloge koji uzrokuju nagli i anomalni rast seizmičke aktivnosti u regiji.

Nepal

Unatoč tome što je sezona kiša u Nepalu već završila (traje od lipnja do rujna), od 03. listopada na centralne i istočne provincije zemlje obrušili su se snažni pljuskovi.

Razorna poplava u Nepalu: izlivene rijeke potopile stambene četvrti  

Izazvali su razorne poplave i klizišta — najviše su stradale provincije Bagmati, Madhesh i Koshi.

Razina vode u osam najvećih rijeka zemlje premašila je opasnu granicu. U rijeci Kosi, jednoj od najvećih vodenih arterija regije, podigla se više od dva puta iznad norme. Na brani Kosi Barrage zabilježena je kritična razina vodenog toka — preko 510.000 kubnih metara u sekundi. Uveden je režim visoke pripravnosti. Moralo se otvoriti svih 56 ustava, umjesto uobičajenih 10–12, a promet preko mosta bio je dozvoljen samo hitnim službama.

Rijeke koje su izlile iz korita poplavile su stambena područja. Tisuće ljudi bile su prisiljene napustiti svoje domove. U spasilačke operacije bilo je uključeno je više od 20.000 policajaca.

Posljedice snažnih pljuskova u Nepalu — voda potopila sela i razorila stambene objekte  

Zbog jake kiše i loše vidljivosti svi unutrašnji avio letovi bili su obustavljeni.

Glavne ceste, koje povezuju glavni grad Nepala Katmandu s drugim regijama, bile su zatvorene: jedne— zbog klizišta, druge— iz mjera predostrožnosti. Blokada prometa dogodila se upravo kada su se stotine tisuća ljudi vraćale u Katmandu nakon proslave Dashaina — glavnog praznika zemlje, kada stanovnici tradicionalno putuju u rodna sela kako bi posjetili svoje bližnje.

U zaštićenoj zoni Langtang izlivena rijeka odnijela je četvero turista, koji se vode kao nestali. Klizišta su blokirala rute ka Everestu, putnicima je bilo preporučeno korištenje alternativnih staza.

Obilne kiše u Nepalu izazvale su klizišta i odrone na putevima  

U okrugu Ilam obilne kiše izazvale su brojna klizišta, koja su razorila domove i odnijela živote najmanje 37 ljudi. Stihija se obrušila noću, kada su ljudi spavali. Jedna od tragedija dogodila se u selu Ghos, općina Ilam–6 (okrug Ilam, provincija Koshi): klizište je prekrilo kuću — poginulo je 6 ljudi iz jedne obitelji.

Po riječima stručnjaka, većina pogođenih područja ranije se nije smatrala zonama visokog rizika, stoga klizišta na ovim mjestima postala su potpuno iznenađenje.

U južnom Nepalu od udara munja poginula su tri čovjeka. 

Po stanju od 06. listopada, ukupno u zemlji stihija je odnijela živote 60 ljudi, 11 — se vode kao nestali.

U susjednoj Indiji, u gradu Darjeelingu, država Zapadni Bengal, neprekidni pljuskovi za samo jednu noć, 06. listopada, doveli su do pogibije najmanje 20 ljudi, razaranja mostova i cesta, a također do poplavljivanja velikih teritorija.

Snažni pljuskovi u Indiji doveli do rušenja kuće  

Na zapadu Butana zbog padalina bez presedana nastala je izvanredna situacija na hidroelektrani Tala. Za samo 7 sati protok je naglo porastao više od 6 puta od propusnosti brane, što je dovelo do preljeva vode preko brane.

Tajfun „Matmo“

Tajfun „Matmo“ obrušio se na južne regije Kine početkom listopada, upravo za vrijeme proslave Nacionalnog dana i Praznika sredine jeseni. Ovaj period tradicionalno se smatra vrhuncem turističke sezone, kada milioni ljudi putuju po zemlji, što je pojačalo opterećenje na transport i službe hitnog reagiranja.

Tajfun „Matmo“ sa snažnim vjetrom obrušio se na jug Kine  

04. listopada na otoku Hainan bila je proglašena 1., najviša razina uzbune.

U okrugu Haikou i gradu Wenchang privremeno su obustavljene pomorske linije, rad poduzeća i transporta, bile su zatvorene škole i trgovački objekti. Međunarodni aerodrom Haikou Meilan otkazao je sve letove, bio je obustavljen promet svih vlakova na otoku, uključujući kružnu brzu željeznicu.

05. listopada ujutro „Matmo“ je izašao na kopno, izazvavši vjetar brzine do 42 m/s, koji je skidao željezne limove s krovova i lomio stabla.

Posljedice prolaska tajfuna „Matmo“ u Kini  

Vlasti su evakuirale više od 200.000 stanovnika, smjestivši ih u privremena skloništa.

Na rijeci Haidian, u području Meilan, zbog olujnih valova čelični teretni brod skrenuo je s pristaništa i počeo plutati prema mostu, ozbiljno ugrožavajući njegovu sigurnost. Snagama hitnih i pomorskih službi brod je osiguran i odvučen.

Navečer 05. listopada tajfun je udario po jugu kopnene Kine. U okrugu Zhanjiang, provincija Guangdong, maksimalni udari dostigli su skoro 57 m/s, a u okrugu Xuwen od 04. do 06. listopada palo je 453,3 mm padalina. 

Voda je prodrla u kuće nakon prolaska tajfuna „Matmo“, Kina  

Unatoč tome što je tajfun „Matmo“ oslabio, prošavši kroz teritorij Kine, 6. listopada njegova cirkulacija donijela je na sjever Vijetnama katastrofalne poplave i klizišta: na tri rijeke u zemlji zabilježene su najviše razine poplava u skoro 40 godina.

Razina rijeke Cau, koja protiče kroz grad Thai Nguyen, podigla se više od metar u usporedbi s prethodnom rekordnom razinom — voda na ulicama dosezala je krovove automobila. Mnogi stanovnici morali su bježati iz područja katastrofe.

Korisnici društvenih mreža objavljivali su molbe za pomoć, jer su njihovi rođaci i prijatelji u nekoliko provincija (Thai Nguyen, Cao Bang i Lang Son) ostali bez električne energije i zaliha namirnica.

Ogromna poplava u vijetnamskoj provinciji Thai Nguyen, uzrokovana cirkulacijom oslabljenog tajfuna „Matmo“  

U provinciji Thai Nguyen na nacionalnom autoputu 3B nastala je ogromna rupa, paralizirajući promet na ovom vitalnom dijelu.

Za dostavu više od četiri tone vode, namirnica i potrepština za prvu pomoć stanovnicima poplavljenih područja provincije Lang Son angažirana su tri helikoptera.

Na brani hidroelektrane Bac Khe 1 nastao je proboj brane širine oko 5 m, što je dovelo do evakuacije stanovnika naseljenih mjesta, smještenih nizvodno.

U glavnom gradu, Hanoi, gdje su mnoge obitelji upravo završile čišćenje blata i smeća nakon smrtonosnog tajfuna „Bualoi“ — kada je poginulo najmanje 56 ljudi, a ekonomska šteta procjenjuje se na više od 710 miliona dolara, — novi tajfun „Matmo“ donio je novi val obilnih kiša: u nekim područjima palo je do 350 mm padalina.

Stanice za ispumpavanje radile su na granici svojih mogućnosti, kako bi ispumpale vodu iz 90 poplavljenih područja glavnog grada.

Poplavljene ulice Vijetnama nakon prolaska tajfuna „Matmo“  

Jedan od stanovnika grada priznao je da se situacija pretvorila u začarani krug — padaju kiše, ulice su poplavljene, ljudi očajnički pokušavaju preživjeti — i on se boji da im to uskoro može postati norma.

Stihija je nanijela zemlji ogromnu štetu: skoro 17.000 kuća našlo se pod vodom, potopljeno je preko 22.500 ha riže i drugih usjeva. Uginulo je ili odneseno vodom više od 200.000 grla stoke i peradi. 

Po podacima Ministarstva zaštite okoliša na 08. listopada, kao rezultat iznenadnih poplava i klizišta u Vijetnamu poginulo je 8 ljudi, još 5 se vode kao nestali.

Katastrofalna poplava u Vijetnamu nakon tajfuna „Matmo“  

Mnogobrojna istraživanja kao glavni faktor ekstremnih padalina navode nagli rast sadržaja vlage u atmosferi zbog njenog zagrijavanja. Zaista, toplija atmosfera je sposobna zadržati znatno više vlage i prenositi je na ogromne udaljenosti. 

Međutim, postoji još jedan faktor koji većina stručnjaka ne uzima u obzir, a mnogi niti ne znaju za njegov utjecaj na klimatski sustav planeta. 

Riječ je o mikro- i nanoplastici, sadržanoj u atmosferi.

Bilijuni ovih čestica— uopće nisu bezopasna inertna prašina, one su sposobne akumulirati i dugo zadržavati elektrostatički naboj, uslijed čega se fizičke karakteristike atmosfere značajno mijenjaju. 

Kao rezultat, promatramo fundamentalnu promjenu oblaka. Plastične čestice djeluju kao „superefikasni“ centri kondenzacije, zbog čega se oblaci formiraju niže od uobičajenog. Oni duže i u većem obimu zadržavaju vlagu, a kada počne kiša, ona se obrušava u vidu katastrofalnog pljuska. 

Štoviše, plastika u oceanu i atmosferi obavlja ulogu toplinske izolacije, ometajući normalnu razmjenu topline između vode i zraka. Kao rezultat, energija se ne raspršuje, nego ostaje unutar sustava Zemlje.

Najopasnije je to što ovaj proces podstiče sam sebe. Zagrijavanje oceana povećava isparavanje, zajedno s parom u atmosferu se podiže sve više nanoplastike. Zrak postaje više nabijen, a zadržana energija ubrzava daljnje zagrijavanje. Više topline → više vlage → više plastike — i tako u beskonačnost.

Još prije 20 godina interdisciplinarna skupina znanstvenika „ALLATRA“ počela je proučavati nanoplastiku i prva je upozorila na njenu prijetnju. Znanstvenici su ustanovili da je najopasnije svojstvo ovih čestica — sposobnost akumulacije elektrostatičkog naboja, koji utječe na čovjeka i prirodu.

Međutim, riješiti ovaj problem snagama jednog znanstvenog kolektiva nije moguće. Za pronalaženje efikasnog rješenja potrebni su napori i resursi znanstvenika cijelog svijeta.

Stoga je danas kao nikada važno aktivno učešće društva. Nužna je snažna društvena potražnja za istraživanjima nanoplastike. Tek kada svaki čovjek osvijesti hitnost problema i uključi se u informiranje o njemu, postat će moguće njegovo što brže rješenje.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: