Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 23. do 29. jula 2025. godine

U ovom izdanju, uz pregled klimatskih događaja protekle sedmice, od 23. do 29. jula 2025. godine, ponovo želimo pokrenuti pitanje povećanja broja i jačine zemljotresa. 

Zašto je ova tema — jedna od najaktualnijih danas?

Zato što se mi, čovječanstvo, nalazimo na pragu masovnih prirodnih katastrofa, a naš osnovni cilj je — doprijeti do zdravorazumskih ljudi, kako bi se spasilo što je moguće više života i spriječilo najgore.

Seizmička aktivnost

Tokom čitave sedmice na planeti je primijećena vrlo visoka seizmička aktivnost. Najsnažniji zemljotresi magnitude iznad 6,0 događali su se praktično svakodnevno, pa čak i po nekoliko puta dnevno: u području otoka Wallis i Futuna, Sulawesi, Tonga, Macquarie, na Andamanskim i Nikobarskim otocima, kao i u južnom dijelu Tihog okeana.

Srećom, zbog toga što su se jedni zemljotresi dogodili u udaljenim područjima, a žarišta drugih su se nalazila na znatnoj dubini, to nije dovelo do vidljivih posljedica za ljude. 

Međutim, najozbiljniji seizmički događaji sedmice vezani su za rusku Kamčatku, gdje već 10 dana ne prestaje serija zemljotresa magnitude do 6,0 i više. Specijalisti su to smatrali jenjavajućim naknadnim zemljotresima snažnog seizmičkog događaja magnitude 7,6, koji je potresao poluotok 20. jula.

Međutim, ispostavilo se da su to foreshockovi — predznaci jednog od šest najsnažnijih zemljotresa u savremenoj historiji planete.

Dogodio se 30. jula na 149 km od glavnog grada regije, Petropavlovska-Kamčatskog, na dubini od 17 km i imao je magnitudu 8,8.

Serija snažnih zemljotresa na Kamčatki, Rusija

Direktor Kamčatskog ogranka Jedinstvene geofizičke službe Ruske akademije nauka Danila Čebrov okarakterizirao ga je kao „događaj planetarnih razmjera“.

Čak su i stanovnici Kamčatke, inače navikli na seizmičku aktivnost, bili šokirani trajanjem ovog zemljotresa. Prema riječima očevidaca, trešnja je trajala više od tri minute.

Podzemni udari osjećali su se po čitavom Kamčatskom poluotoku: ljuljale su se zgrade, automobili i dizalice, u kućama je padao namještaj, pojavile su se pukotine. U Jelizovskom rejonu urušila se fasada dječjeg vrtića, oštećene su zgrade Kamčatskog državnog univerziteta i lokalnog aerodroma.

Posljedice snažnih zemljotresa na ruskoj Kamčatki: u Jelizovskom rejonu srušio se zid dječjeg vrtića

Po podacima Ministarstva zdravlja, ima stradalih: neki su zadobili povrede istrčavajući iz prostorija, bilo je i onih koji su iskočili kroz prozor. Naglo je porastao broj poziva ekipama hitne pomoći: ljudi su se obraćali sa žalbama na skokove arterijskog pritiska, aritmiju, epileptičke napade i napade panike.

Po podacima od 31. jula, nakon glavnog udara za dan je zabilježeno već oko 1 000 ponovljenih zemljotresa magnitude do 6,7.

Udari su slijedili jedan za drugim, s intervalom od nekoliko minuta.

U sigurne zone evakuisano je više od 5 000 ljudi.

Gotovo odmah su objavljena upozorenja o prijetnji tsunamija. U Jelizovskom rejonu Kamčatskog kraja visina vala dostizala je 3-4 m, a na Kurilskim otocima — do 5 m. U gradu Severo-Kurilsk voda je prodrla 200 m u unutrašnjost kopna, poplavivši luku i nanijevši štetu ribarskim preduzećima. Kamp naučne ekspedicije na otoku Šumšu također je bio poplavljen.

Poplavljeno ribarsko preduzeće nakon snažnog zemljotresa na Kamčatki, grad Severo-Kurilsk, otok Paramušir, Rusija

Prijetnja tsunamijem objavljena je u mnogim zemljama Tihookeanske regije, uključujući Japan, Kinu, SAD, Indoneziju, Čile, Peru i Ekvador.

Visina valova u različitim regijama: u prefekturi Hokaido, Japan, — oko 1,3 m; na Havajima, SAD, — do 1,7 m; u Čileu i Peruu — 30–40 cm.

Počela je hitna evakuacija stanovništva iz nizinskih priobalnih zona.

U Japanu oko 2 000 000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti potencijalno opasna područja. Obustavljen je saobraćaj vozova, privremeno je zatvoren aerodrom Sendai.

Vlasti Čilea provele su jednu od najmasovnijih evakuacija u zemlji: po podacima MUP-a, 1 400 000 ljudi premješteno je na uzvisine.

Na Havajima su se stvorile višekilometarske gužve, zatvorene su luke i otkazani avioletovi.

U SAD-u valovi su stigli do obala država Washington, Kalifornija, Oregon i Aljaska.

U to isto vrijeme počela je erupcija Ključevskog u Rusiji. Niz zapadnu padinu vulkana potekla je užarena lava, iznad kratera buknuo je jarki sjaj, praćen eksplozijama.

Kamčatski vulkanolozi povezuju aktivaciju Ključevskog s dogođenim zemljotresom.

Singapur

26. jula na prometnoj ulici Singapura u rejonu Tanjong Katong iznenada se stvorila ogromna rupa, u koju je propao automobil u pokretu. Gotovo je u potpunosti nestao pod zemljom, a jama se brzo napunila vodom.

Provalija je zahvatila dvije saobraćajne trake i oštetila dva vodovoda. Automobil su izvukli iz rupe pomoću dizalice. Žena-vozač, koja je bila u stanju šoka, prevezena je u bolnicu.

Gigantska rupa na ulici Singapura progutala automobil

Filipini

Filipini se još nisu oporavili od posljedica tajfuna “Vipha”, a zemlju je pogodila još jedna tropska oluja — “Ko-mei” (lokalni naziv — “Emong”).

Uvečer 24. jula, već kao tajfun, sručio se na grad Agno u provinciji Pangasinan s udarima vjetra do 165 km/h. Ranije započete sezonske kiše već su izazvale masovne poplave, a ovaj udar stihije samo je pogoršao situaciju.

Razorna poplava na Filipinima uslijed tropske oluje “Ko-mei”

Po zvaničnim podacima, 278 000 ljudi je evakuisano, oko 3 000 kuća je oštećeno. U sjevernim provincijama prekinut je pomorski i zračni saobraćaj, zatvorene su škole, uključujući i u glavnom gradu, Manili. Više od 80 gradova proglasilo je vanredno stanje.

Kazahstan

25. jula na Astanu, glavni grad Kazahstana, sručio se snažan uragan s obilnom kišom i olujnim vjetrom.

Stihija je naišla iznenada: ulice je brzo poplavilo, vjetar je obarao drveće, kidao reklamne panoe, obloge zgrada i loše pričvršćene konstrukcije. Prolaznike je doslovno obaralo s nogu. U nekim rejonima nestalo je struje. U jednom od rejona grada na parkirani automobil srušila se betonska ploča.

Snažna oluja sručila se na grad Astanu, Kazahstan

Rusija

23. jula nakon iscrpljujuće vrućine od +40 °C Volgogradsku oblast zahvatila je snažna bura.

Posebno je stradao grad Volžski. Sve se dogodilo iznenada: nebo je potamnilo za nekoliko minuta, a zatim se stihija sručila svom snagom. Olujni vjetar kidao je krovove kuća, obarao drveće, odnosio autobuske stanice i stubove dalekovoda.

Snažna bura oštetila je visokonaponski stub dalekovoda u gradu Volžski, Volgogradska oblast, Rusija

Grad je ostao bez pitke vode, jer je vodozahvat ostao bez struje. Kako se ispostavilo, rezervni izvor napajanja i općenito plan djelovanja u sličnim vanrednim situacijama u gradu nije predviđen.

U riječnoj luci oluja je prevrnula utovarnu dizalicu, a čamce i brodice izbacila je na obalu.

Stradala su i seoska područja — u nekim naseljenim mjestima pao je krupan grad, koji je oštetio prinos.

Bjelorusija

Od 24. jula Vitebsku oblast Bjelorusije zahvatili su snažni pljuskovi.

Snažne padavine dovele su do oštećenja nekoliko automobilskih puteva i plavljenja vikend naselja. Na društvenim mrežama proširio se video, gdje su ljudi, stojeći do koljena u vodi, pokušavali spasiti prinose.

Na poplavljenim ulicama grada Vitebska primijećena je riba, doplivala iz prepunjenog vodnog tijela.

26. jula zbog snažnog toka vode srušio se dio obale Zapadne Dvine — odron se dogodio u mikrorejonu Verhovje grada Vitebsk.

Snažni pljuskovi izazvali su urušavanje obale na rijeci Zapadna Dvina u gradu Vitebsk, Bjelorusija

Parcela zemlje površine oko jednog hektara skliznula je u rijeku, uništivši sedam pomoćnih objekata i tehnički prolaz. Srećom, prošlo je bez stradalih.

Njemačka

27. jula snažne oluje prošle su na jugu Njemačke. U nekim rejonima Bavarske, uključujući grad Nürnberg, u toku 24 sata palo je do 100 mm padavina. Na ulicama je mjestimično stajala voda visine do 50 cm, a u jednom od podzemnih parkinga nivo je dostizao jedan metar.

Jaka kiša poplavila je ulice grada Nürnberg u Bavarskoj, Njemačka

Nedaleko od grada Riedlingen u pokrajini Baden-Württemberg s tračnica je sletio regionalni ekspres-voz, u kojem se nalazilo oko 100 putnika. Spasilačka operacija trajala je cijelu noć. Na mjestu nesreće radile su stotine stručnjaka, helikopteri, tehnika za evakuaciju i kinolozi sa psima.

Kao rezultat katastrofe poginula su tri čovjeka, još najmanje 40 zadobilo je povrede i prevezeno je u bolnice. Po preliminarnim podacima, uzrok nesreće voza bio je odron, koji se sručio na prugu zbog jakog pljuska: u toku sata ovdje je palo do 50 mm padavina.

Željeznički saobraćaj na ovom dijelu pruge bio je potpuno zaustavljen na neodređeno vrijeme.

Požari

Evropu je zahvatila ekstremna vrućina. Temperatura u Turskoj dostigla je rekordnih 50,5 °C, u Grčkoj — više od 42 °C. Suh zrak i jak vjetar stvorili su idealne uslove za masovne šumske požare. U nizu zemalja proglašen je najviši nivo opasnosti, hiljade ljudi je evakuisano.

24. jula u centralnoj Turskoj, u seoskom rejonu Seyitgazi provincije Eskişehir, izbio je šumski požar.

Grupa od 24 čovjeka — šumskih radnika i spasilaca — pokušavala je zaustaviti vatru, praveći zaštitne linije, kada je vjetar iznenada promijenio smjer. Deset ljudi se našlo u smrtonosnoj zamci. Nažalost, poginuli su. Četrnaestorici je uspjelo pobjeći, mnogi od njih — s opekotinama i povredama.

26. jula požari su izbili u Antaliji, gdje se plamen približio tik uz visoke stambene zgrade, gdje se u ljetnim mjesecima okupljaju domaći i strani turisti. Stanovnici jednog od predgrađa hitno su evakuisani, a ključna priobalna cesta je zatvorena.

28. jula opasna situacija se stvorila u rejonu Burse — četvrtog po veličini grada u zemlji. Požar je zahvatio brdovito područje oko grada, uništivši oko 3 000 ha zemlje. Iz predgrađa i nekoliko obližnjih sela evakuisano je više od 1 700 ljudi. Zatvoren je autoput koji povezuje grad sa glavnim gradom, Ankarom.

U blizini turskog grada Bursa bjesni šumski požar, stvarajući prijetnju za stambene rejone

Tih dana također se vodila borba s vatrom i u provincijama Adana, Mersin i Karabük. Provincije Izmir i Bilecik proglašene su zonama katastrofe.

Ukupno je ovog ljeta u zemlji zabilježeno više od 3 000 požara, poginulo je najmanje 17 ljudi. S vatrom se širom zemlje bori 25 000 spasilaca.

26. jula u Grčkoj se naglo pogoršala požarna situacija — vatra je zahvatila 55 540 ha.

Taj dan na otoku Kitera izgorjelo je oko 20 % teritorije.

Grčka stradava od razornih prirodnih požara

U nekim rejonima Centralne Evbeje vatra je uništila farme — hiljade životinja je uginulo. Požar se širio tako brzo da vlasnici nisu stizali da ih spasu. Stihija je dovela do prekida opskrbe električnom energijom i vodom. Šest vatrogasaca je završilo u bolnici.

U okrugu Hanja na otoku Kreta zbog vrućine i jakog vjetra, čija je brzina prelazila 75 km/h, požar je brzo prelazio s jednog sela na drugo.

Stanovnici sedam naseljenih mjesta su evakuisani. Ozbiljne gubitke pretrpjeli su pčelari — plamen je uništio oko 2 000 košnica.

27. jula na Italijanskoj Sardiniji istovremeno su izbila 27 šumska požara. Plamen je zahvatio plažu Punta-Molentis — jedno od najživopisnijih mjesta otoka, poznatog po svojoj tirkiznoj vodi i bijelom pijesku. Na parkinzima su izgorjeli deseci automobila. Vatra je odsjekla sve puteve evakuacije kopnom za 102 čovjeka, uključujući 12 djece. Ljude su odvozili morem.

Posljedice prirodnog požara — izgorjeli automobili na parkingu plaže Punta-Molentis, otok Sardinija, Italija

27. jula Bugarska se također suočila s neviđenim šumskim požarima, koji su zahvatili gotovo 100 naseljenih mjesta. Vatra je uništila kuće i hiljade hektara šume, što je dovelo do evakuacije stanovnika. Jak vjetar otežavao je borbu s plamenom, prisilivši na povlačenje vatrogasaca. Vlasti su se obratile za pomoć EU. Jedan od volontera nazvao je situaciju “nemilosrdnom tragedijom”.

Katastrofalni prirodni požar u Bugarskoj uništava šume i prijeti naseljenim mjestima

U Portugalu je registrovano više od 50 aktivnih žarišta, gotovo u cijeloj zemlji proglašen je crveni nivo požarne opasnosti. Najviše stradali rejoni: Aruca (okrug Aveiro), Ponte-da-Barca (okrug Viana-do-Castelo) i Penamacor (okrug Castelo-Branco).

U rejonu Alcanede, okrug Santarém, požar je zahvatio stočarsko gazdinstvo, dovodeći do uginuća stotina životinja.

Vatrena stihija u Portugalu — spasioci se bore sa šumskim požarom

U gašenju vatre učestvovalo je oko 3 000 vatrogasaca, s više od 600 jedinica tehnike i više od 12 zračnih letjelica.

Masovni požari također su zahvatili Španiju, Crnu Goru, Albaniju i niz drugih evropskih zemalja.

Od 01. januara do 29. jula 2025. godine u Evropi je već izgorjelo 292 855 ha — što je praktično dvostruko više od prosječne vrijednosti za isti period posljednjih 19 godina.

Po riječima eksperta Evropske komisije, dani s ekstremnom požarnom opasnošću već su dostigli nivo koji se očekivao tek do 2050. godine: prognoze stručnjaka pokazale su se pogrešnim — promjene na planeti idu znatno brže.

Prirodne kataklizme protekle sedmice samo potvrđuju: Zemlja ulazi u novu fazu povećane seizmičke aktivnosti. I, nažalost, katastrofalne zemljotrese više nije moguće izbjeći. Ovo nije preuveličavanje ili panika, već zaključak zasnovan na jasno vidljivim geodinamičkim tendencijama, koje se više ne mogu ignorirati.

Ranije su snažni zemljotresi bili pojedinačni događaji, a sada se primjećuje jasno izražen eksponencijalni rast njihovog broja. A stabilno povećanje broja zemljotresa magnitude 6,0 i više — to je vrlo zabrinjavajući signal. Njihova razorna snaga — nije jedina prijetnja. Približavamo se kritičnoj granici: sljedeća faza bit će porast učestalosti zemljotresa magnitude 7,0. Kada se takvi događaji počnu redovno dešavati, bit će već kasno nešto mijenjati.

Mnogi mogu pitati: a šta se uopće može učiniti? Kako utjecati na zemljotrese? Ukratko ćemo podsjetiti za one koji nisu pratili prethodna izdanja.

Rast seizmoaktivnosti govori o tome da je zemljina kora izložena velikom pritisku iznutra. Ako se on smanji — napetost u zemljinoj kori će opasti, a njena deformacija će se smanjiti, što će pomoći da se znatno smanji broj razornih zemljotresa. To je moguće ostvariti putem kontroliranog ispuštanja gasova i djelimičnog ispuštanja magme iz unutrašnjosti i to samo u rejonu gdje se već sada podiže sibirska magmatska perjanica.

Ona se sada nalazi u kritičnoj fazi. I zato pravovremeno otplinjavanje može ne samo spriječiti proboj perjanice, već i stabilizirati seizmičku situaciju na planeti.

U ovom trenutku nikakva alternativna rješenja, osim predloženog od strane “ALLATRA” naučnika, nisu iznesena.

Klimatska i geodinamička prognoza, koju su oni napravili prije mnogo godina, danas se u potpunosti potvrđuje. To se objašnjava time što su zaključci naučnika zasnovani na kompleksnom geodinamičkom modelu, koji uzima u obzir maksimalno sve moguće faktore.

Neki mogu pomisliti da pokušavamo nekoga uplašiti. Ali mi smo prvi koji bismo željeli da ovaj scenarij nikada ne postane stvarnost.

Međutim, polazeći od trenutnog rasta seizmičke aktivnosti, vremena kada plansko otplinjavanje još može pomoći, ostaje sve manje.

U kasnim stadijima krize ono neće stabilizirati situaciju, već naprotiv, isprovocirat će katastrofu.

Ne smije se dopustiti da milioni ljudi poginu samo zato što nismo uspjeli doprijeti do onih koji smatraju da se tragedija njih ne tiče. Katastrofa će pogoditi sve bez izuzetka. Čak i ako je nekome svejedno šta se dešava u svijetu, — nije ravnodušan za vlastiti život i sudbinu njegove djece.

Ako smatrate da vaš život ima vrijednost — ne šutite, ne prebacujte odgovornost na političare, koji, kako vam se čini, trebaju otkloniti planetarnu prijetnju. Dok vi ništa ne radite — oni također ništa ne rade, jer su oni isti kao i vi.

Mi vjerujemo da među nama ima još mnogo onih koji su spremni ne samo gledati i slušati, već i misliti, shvaćati i prenositi to znanje dalje.

Sada je to posebno važno — vremena za razmišljanje gotovo da i nije ostalo.

S video verzijom ovog članka možete se upoznati ovdje: