Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 02. do 08. februara 2026. godine

Dvije razorne oluje u Evropi.

Rekordne snježne padavine u Japanu.

Anomalna hladnoća na Karibima.

Vansezonska tropska oluja na Filipinima.

O ovim i drugim klimatskim događajima protekle sedmice, od 02. do 08. februara 2026. godine, čitajte dalje u izdanju.

Oluja „Leonardo“

Smrtonosna oluja „Leonardo“, već šesta po redu ove godine, bjesnila je od 02. do 07. februara i postala je još jedan ispit za stanovnike južne Evrope.

Stihija je zahvatila Pirinejsko poluostrvo pljuskovima koji su okvalifikovani kao „ekstremni“. U epicentru prirodne katastrofe našli su se Portugal i Španija. 

Rijeka Sado izlila se iz korita, pretvorivši ulice portugalskog gradića Alcácer do Sal, koji se nalazi 90 km južno od grada Lisabona, u bujične potoke. Na nekim mjestima nivo vode je dostizao 2 m.

Snažni pljuskovi uzrokovani olujom „Leonardo“ potopili grad Alcácer do Sal u Portugalu

Ljudi su govorili da nikada ranije nisu vidjeli vodenu stihiju takve snage. Dječija igrališta, kuće, preduzeća — sve je bilo potopljeno. Zbog poplava, klizišta i pada stabala više od 200 ljudi napustilo je svoje domove.

U Portugalu je vanredno stanje proglašeno u 69 rejona zemlje.

Preko Pirineja stihija se obrušila na špansku Andaluziju — više od 7.000 ljudi bilo je primorano na evakuaciju. Skoro u čitavom regionu otkazana je nastava u školama, zatvorene su morske luke, praktično je obustavljen željeznički saobraćaj na strateški važnim rutama, a zatvoreno je oko 50 autoputeva.

Na velikom aerodromu Málaga – Costa del Sol zbog veoma snažnog vjetra nije mogao sletjeti putnički avion, a mnogi letovi su preusmjereni u druge regione zemlje.

Na planinski gradić Grazalema za svega 16 sati izlilo se više od 400 mm padavina, što predstavlja praktično prosječnu godišnju normu (425,4 mm).

Voda je prodirala kroz zidove zgrada, slijevala se niz strme kaldrmisane ulice, pretvorivši turistički gradić u zonu prirodne katastrofe. Lokalni stanovnici su čekićima probijali otvore u vanjskim zidovima svojih kuća kako bi ispustili vodu — drugog izlaza jednostavno nije bilo. Mnogi su bili primorani hitno napustiti svoje domove. Smješteni su u privremena skloništa u susjednom gradu Ronda.

Posljedice oluje „Leonardo“ u Španiji: stanovnik gradića Grazalema probija čekićem zid kuće kako bi ispustio vodu

05. februara u Njemačkoj je berlinski aerodrom bio paralizovan snježnim padavinama i ledenom kišom. Od jutra su obustavljeni svi letovi jer avione nije bilo moguće očistiti od leda: sloj tečnosti za njegovo uklanjanje smrzavao se prije nego što bi uspjeli nanijeti drugi zaštitni sloj.

Oluja „Leonardo“ udarila je i na sjever Afrike. U Maroku su zbog snažnih pljuskova rijeke i akumulacije izašle iz korita. Iznenadne poplave i klizišta primorali su 108.000 ljudi na hitnu evakuaciju. U provinciji Larache poginule su tri žene kada je njihovu kuću uništilo klizište.

Snažne kiše izazvale klizište koje je uništilo stambenu kuću u provinciji Larache, Maroko

Stihija je odnijela još dva života — u Portugalu i Španiji.

Oluja „Marta“

07. februara, svega nekoliko dana kasnije, još jedna oluja, koja je dobila ime „Marta“, obrušila se na Španiju i Portugal. Pogodila je već natopljeno tlo, što je pojačalo poplave.

Na kopnenom dijelu Portugala, južno od Lisabona, oluja je izazvala snažne kiše i udare vjetra preko 70 km/h. Stihija je ostavila bez električne energije više od 100.000 ljudi. Zbog nevremena su tri općine odgodile predsjedničke izbore planirane za 08. februar. Kao rezultat udara stihije u zemlji je poginulo dvoje ljudi.

Katastrofalna poplava u Portugalu poslije prolaska oluje „Marta“

Na jugu i zapadu Španije kiša je lila bez prestanka. Farmeri su prijavili „katastrofalnu“ štetu na usjevima: brokula, mrkva i karfiol potopljeni su na hiljadama hektara.

U nižim rejonima voda je potopila plantaže citrusa, voćnjake i pašnjake. U provinciji Almería snažni vjetrovi uništili su staklenike, uništavajući povrtne kulture. Također su oštećeni seoski putevi i prilazi farmama.

Anomalne hladnoće

Početkom februara praktično čitav Centralni federalni okrug Rusije našao se u vlasti anomalno hladnog vremena. U mnogim regionima temperatura je dostizala ekstremno niske vrijednosti — one koje su obično karakteristične za Sibir, a ne za evropski dio zemlje.

U Penzenskoj, Belgorodskoj, Voronješkoj i Kurskoj oblasti 3. februara živa u termometrima spuštala se do −30 °C i niže, a srednja dnevna temperatura bila je manja od klimatske norme za čak 19 – 23 °C. Na meteorološkoj stanici Bogorodicko-Fenino u Belgorodskoj oblasti registrovano je −27,5 °C; u radničkom naselju Anna u Voronješkoj oblasti −29,5 °C; u gradu Obojan u Kurskoj oblasti −29,7 °C; u radničkom naselju Zemetčino u Penzenskoj oblasti −33,7 °C.

Najsnažniji mraz, −41,7 °C, zabilježen je 02. februara u Republici Komi, selo Ust-Ščuger.

Anomalno niske temperature u selu Ust-Ščuger, Republika Komi, Rusija

Pritom, ovakve ekstremne hladnoće nisu bile kratkotrajne, već su trajale duže vrijeme. Posebno kontrastno to izgleda na pozadini toplih i blagih zima posljednjih godina.

U Moskvi je temperatura također pala znatno ispod februarske klimatske norme. 03. februara u gradu je zabilježeno −21,6 °C, dok srednji minimum mjeseca ovdje iznosi −8,8 °C.

Litvu su pogodili snažni mrazevi, intenzivne snježne padavine i udari vjetra. 02. februara u gradu Šeduva, općina Radviliškis, okrug Šiauliai, živa u termometru spustila se do −34,3 °C. 

Ovakvog mraza u zemlji nije bilo u posljednjih 30 godina, od 08. februara 1996. godine (tada je u gradiću Tauragnai, okrug Utena, Istočna Litva, temperatura dostigla −35,0 °C).

Ekstremno niske temperature u Litvi

Ekstremni uslovi doveli su do ozbiljnih zastoja u radu javnog prevoza, a neke škole su bile primorane preći na nastavu na daljinu.

Zbog krajnje niske temperature žice na zračnim linijama elektroprijenosa su se natezale i kidale. Kao rezultat, oko 10.000 potrošača ostalo je bez električne energije.

Da se ne bi smrzli, stanovnici su neprekidno ložili peći. Najmanje 30 ljudi stradalo je od pothlađivanja i promrzlina šaka ili stopala, u nizu slučajeva s rizikom od amputacije. 

Po podacima od 03. februara, zbog snažne hladnoće u zemlji su poginula tri čovjeka.

Od snažnih mrazeva stradala je i Ukrajina. U prvim danima februara u sjevernim i zapadnim oblastima temperatura se spuštala do −30 °C: 02. februara u Žitomirskoj oblasti zabilježili su −29 °C. Bio je proglašen crveni nivo opasnosti.

Snažni mrazevi zahvatili Ukrajinu

Zbog pogoršanja vremenskih uslova i naglog pada temperature, u Kijevu je za posjetioce privremeno zatvorena Kijevsko-Pečerska lavra.

U Zaporoškoj oblasti zabilježen je neobičan prirodni fenomen — akvatorij Azovskog mora prekrio se čvrstim ledom na udaljenosti većoj od 200 m od obale. Po riječima lokalnih stanovnika, ovo je prvi takav slučaj u posljednjih najmanje 15 godina.

U Kirovogradskoj oblasti 03. februara pri temperaturi zraka od −22 °C na oglednom polju Instituta za poljoprivredu zabilježeno je smrzavanje tla pod usjevima ozimih kultura na dubini od 50 cm, dok se gornji sloj prekrio ledenom korom.

Po riječima stručnjaka, takvi uslovi predstavljaju ozbiljnu prijetnju za preživljavanje ozimih kultura — uljane repice, ječma i pšenice.

Grane prekrivene debelim slojem leda, Ukrajina

03. februara na Kubi, na meteorološkoj stanici Indio Hatuey u općini Perico, provincija Matanzas, prvi put u čitavoj historiji praćenja zabilježena je temperatura od 0 °C (prethodni rekord od +0,6 °C zabilježen je 18. februara 1996. godine). Vegetacija u blizini meteorološke stanice prekrivena je injem.

Hladna zračna masa proširila se na veći dio zemlje. Na 32 meteorološke stanice registrovane su temperature od +10 °C i niže, što je krajnje netipično za region smješten u tropima.

Anomalno hladno bilo je i na Bahamima. U gradu Freeport 01. februara živa u termometrima spustila se do +10,8 °C, što je postala najniža vrijednost ikada zabilježena u zemlji.

Anomalno niska temperatura zavladala u regionu Kariba

Također, nacionalni rekord hladnoće zabilježen je i u Gvatemali. U gradovima Flores i Tikal 03. februara minimalna temperatura iznosila je +9 °C.

Japan

Od 20. januara najsnažniji snježni kolaps u posljednjim decenijama zahvatio je 15 prefektura Japana, nanijevši značajnu štetu infrastrukturi i odnijevši desetine života. Najviše su stradali regioni duž obale Japanskog mora. U prefekturi Aomori 1. februara visina snježnog pokrivača dostigla je 183 cm, što je 2,7 puta više od klimatske norme i predstavlja 4. rekordni pokazatelj u čitavoj historiji mjerenja.

Grad Aomori je paralizovan: zbog snježnih nanosa zatvorene su škole, a došlo je i do prekida u snabdijevanju električnom energijom. Prvi put od 2005. godine vlasti su bile primorane zatražiti pomoć od Snaga samoodbrane zemlje radi raščišćavanja krovova i pomoći usamljenim starijim ljudima.

Do jutra 3. februara u nizu prefektura situacija je prešla kritičnu tačku: visina snježnog pokrivača mjestimično je dostizala 146 cm, postavljajući apsolutni rekord za čitav period praćenja. U naselju Noheji, prefektura Aomori, zabilježeno je 116 cm snijega; u gradu Kitaakita, rejon Takanosu, prefektura Akita – 145 cm; u gradu Kazuno, prefektura Akita – 146 cm.

Snježni kolaps u Japanu — najsnažniji u posljednjim decenijama

Od 6. februara snažne mećave obrušile su se i na prefekturu Hokkaido: u gradu Wakkanai udari vjetra dostizali su 31 m/s (111,6 km/h).

08. februara, na dan općih izbora, snijeg je paralizovao transportni sistem. Otkazano je više od 270 letova, uključujući i one koji povezuju aerodrome Haneda i Osaka s drugim regionima zemlje. Brzi vozovi Shinkansen na linijama Tokaido i Sanyo saobraćali su sa zakašnjenjima.

Istog dana u Tokiju, gdje je palo 5 cm snijega, na zaleđenom mostu Tsukiji Ohashi dogodio se lančani sudar u kojem je učestvovalo sedam automobila – povrijeđeno je šest ljudi.

Zbog snažnog snijega na univerzitetima Hosei i Chuo pomjereno je vrijeme početka prijemnih ispita.

U regiji glavnog grada je zbog prekida kontaktne mreže potpuno obustavljen saobraćaj na ključnoj željezničkoj liniji Utsunomiya, što je izazvalo transportni kolaps velikih razmjera.

Po podacima od 06. februara, rekordne snježne padavine širom zemlje dovele su do pogibije najmanje 42 čovjeka. Većina njih su postali žrtve padova s krovova prilikom čišćenja snijega.

Posljedice snažnih snježnih padavina u Japanu

Kazahstan

Uraganski vjetar obrušio se na grad Žanatas Žambilske oblasti, nanijevši ozbiljnu štetu infrastrukturi. Oluja je počela navečer 05. februara, a do jutra sljedećeg dana udari vjetra su već dostizali brzinu od 36 m/s.

S višespratnih stambenih zgrada vjetar je skidao krovove i fasade: na tri stambene zgrade krov je potpuno odnesen, dok je još sedam kuća pretrpjelo djelomična oštećenja. Stradalo je 8 komercijalnih objekata i Dom kulture.

Vjetar je oštetio oko 2 km linija elektroprijenosa i oborio oko 30 stabala. Također su zabilježena oštećenja na vozilima. U pojedinim dijelovima grada privremeno je prekinuto snabdijevanje električnom energijom.

Uraganski vjetar odnio krov s višespratnice u gradu Žanatas Žambilske oblasti, Kazahstan

U cilju sigurnosti, 15 škola je prešlo na model nastave na daljinu.

Saglasno istraživanju „Utjecaj vjetra kao prijetnja održivom razvoju malih gradova Žambilske oblasti, Republika Kazahstan“ (https://doi.org/10.3390/su16052144. korišteni su podaci iz baze Kazgidrometa za period 2010. – 2022. godine), u Žanatasu se vjetar brzine veće od 17,2 m/s u prosjeku registruje ne više od 5 sati godišnje.

Međutim, tokom ove oluje postojana brzina vjetra praktično cijeli dan ostala je anomalno visoka — u rasponu od 17 – 31 m/s.

Filipini

03. februara iznad toplih voda Filipinskog mora ubrzano se formirao tropski sistem koji se za svega dva dana pretvorio u tropsku oluju „Penha“ (na Filipinima se oluja „Penha“ naziva „Basyang“).

Oluja „Penha“ obrušila se na Filipine: bujični potoci vode uništavaju kuće i nose automobile

U noći na 05. februar pogodila je provinciju Južni Surigao na otoku Mindanao. Iako je vjetar bio relativno slab — oko 60 km/h — glavna prijetnja krila se u ogromnoj zoni padavina širine do 660 km, što je u svega nekoliko sati pokrenulo lanac poplava i klizišta.

Rijeke u centralnom i južnom dijelu Filipina izlile su se iz korita. Obilne kiše uništile su puteve i djelomično izolovale naselja. Poplave su se dogodile u provincijama Sjeverni Agusan, Južni Surigao, Sjeverni Lanao, Istočni Misamis i drugima.

Posebno su stradali grad Iligan i obližnji rejoni provincije Istočni Misamis. Vodene bujice su brzo preplavile niže četvrti, rušeći stambene objekte duž obala i noseći automobile niz struju. Ljudi su se hitno evakuisali na uzvišenja, dok su neki ostali blokirani u svojim domovima.

Potopljene ulice grada Iligana, Filipini, poslije prolaska tropske oluje „Penha“

U gradu Cagayan de Oro pljuskovi su izazvali klizište koje je zatrpalo stambenu kuću. To je dovelo do pogibije četvoročlane porodice.

U zemlji je zatvoreno skoro 80 morskih luka u kojima su ostale blokirane hiljade putnika.

Prolazeći kroz Filipine, oluja je pogodila oko 500.000 ljudi, dok su desetine hiljada bile primorane na evakuaciju.

Stihija je odnijela živote 12 ljudi.

Posebno zabrinjava činjenica da se tropska oluja „Penha“ sa svojim ogromnim količinama padavina formirala davno prije uobičajene sezone tajfuna na Filipinima, koja obično počinje u maju.

Događaji ove sedmice postali su povod da ponovo skrenemo vašu pažnju na jednu od najopasnijih karakteristika savremenih kataklizmi — njihovu sinhronizaciju, kada se prirodne katastrofe više ne događaju tačkasto, već ide val, čitava kaskada klimatskih događaja, gdje jedan povlači drugi. Ova međusobna povezanost povećava progresiju i ubrzava uništavanje naše planete.

Prve znakove sinhronizacije prirodnih kataklizmi ALLATRA naučnici zabilježili su još 2020. godine i upozorili svjetsku javnost na to. Tada je postalo jasno: klima je prešla na novi nivo — događaji su počeli da se dešavaju istovremeno u različitim regionima, pojačavajući jedan drugog i umnožavajući štetu.

Još tada je bilo jasno: vremena je malo i potrebno je hitno djelovati. Ali čovječanstvo je propustilo prilike za uvođenje naučno utemeljenih tehnologija koje su predlagali ALLATRA naučnici za stabilizaciju klime.

Ishod vidimo danas. Sinhronizacija je uzela takav zamah da žitelji nekih zemalja ne uspijevaju da se oporave od jedne kataklizme prije nego što ih pogodi sljedeća — ljudi doslovno žive u neprekidnom klimatskom košmaru.

Evropa je očigledan primjer toga: nije prošlo ni mjesec i po od početka 2026. godine, a neke zemlje su doživjele već sedam oluja zaredom.

Bolje od bilo kakvih riječi govori statistika. Pogledajte grafikon olujnih vjetrova u Evropi — komentari su zaista suvišni. 

Sve je ovo podsjetnik na vrijednost vremena. Na to da je potrebno djelovati bez odlaganja: dok još postoji naučna baza, laboratorije, centri za praćenje i stručnjaci sposobni da pronađu rješenje.

Sve više ljudi razumije: bez svjesne intervencije čovjeka razorni procesi se neće zaustaviti. Upravo zato stotine hiljada ljudi već govore o ovome svojim prijateljima, poznanicima, čitavom svom okruženju, jer razumiju: samo spoznaja razmjera krize od strane svih ljudi na planeti može ubrzati potragu za rješenjem. Oni djeluju jer žele da žive i žele da žive njihova djeca.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: