100 TORNADA ZA TRI DANA

Razorne katastrofe tjedna: što to znači za budućnost?

U Italiji, na području supervulkana Campi Flegrei, dogodio se potres, najjači u cijeloj povijesti promatranja. Smrtonosna oluja u Sjedinjenim Državama proizvela je gotovo 100 tornada u samo tri dana. A u Brazilu se pod pritiskom vjetra srušio 200 godina star simbol grada.

Ali postoji još jedna stvar koju stihije uništavaju brže od zgrada, cesta i čitavih regija — uništavaju našu sposobnost suosjećanja.

O tome i klimatskim događajima koji su se dogodili od 12. do 18. ožujka 2025. pogledajte dalje u pregledu.

SAD

Smrtonosna olujna fronta zahvatila je SAD od 14. do 16. ožujka, ostavljajući za sobom kaos, razaranje i pogibiju najmanje 42 ljudi. Izazvala je tornada, pješčane oluje, pljuskove, snježne padaline i šumske požare, zahvativši golema područja od Kalifornije do Alabame.

U samo tri dana na srednjem zapadu i jugu zemlje zabilježeno je 100 tornada koji su cijela područja pretvorili u ruševine.

Najteže je pogođena država Missouri — ovdje je poginulo 12 ljudi, a u gradu Poplar Bluff uništeno je više od 500 domova.

U Arkansasu je radar zabilježio najmanje 10 tornada, uključujući 2 snažna kategorije EF4 koji su udarili u jednom danu. Ovo je bio prvi put u 28 godina da se dogodio ovakav događaj.

Peru

Obilne kiše u Peruu izazvale su poplave, blatne tokove i odrone.

12. ožujka, blatni tok u pokrajini Aymaraes, regija Apurímac, poplavio je preko 100 metara vitalne međuoceanske autoceste koja povezuje Peru s Brazilom.

Snažan tok blata odnio je s ceste nekoliko automobila koji su čekali da stane opasni pljusak.

Najmanje 3 čovjeka su poginula, a 9 ih je nestalo.

Španjolska

13. ožujka iznenadna, ali snažna oluja s jakim udarima vjetra i tornadom ostavila je trag razaranja u središtu grada Torremendo: oborila je drveće, nosač dalekovoda, ograde, otkinula karniše, pa čak i uzrokovala urušavanje dijela zgrade.

Očevici kažu da nevrijeme nije trajalo dulje od 10 sekundi, ali to je bilo dovoljno da se ulice pretvore u kaos. Mještani smatraju čudom da nije bilo žrtava.

Brazil

12. ožujka stanovnici Brazila ponovno su se našli u vlasti stihije.

U São Paulu pljuskovi su poplavili ulice, u pojedinim područjima padala je tuča, a jaki vjetrovi srušili su više od 340 stabala. Među njima je bio i povijesni simbol grada — stablo staro 200 godina i visoko 30 metara.

Promet je bio blokiran na 63 ceste, a bez struje je ostalo oko 174.000 kućanstava.

Uslijed pada stabla na taksi-vozilo ozlijeđeni su putnici, a vozač je, nažalost, poginuo.

U Rio de Janeiru, drugom po veličini gradu u Brazilu, oluja je paralizirala promet.

Italija

14. ožujka, nakon obilnih pljuskova, snažne poplave zahvatile su talijanske regije Toscana i Emilia-Romagna. Turistička naselja doslovno su potopljena u vodu.

U Firenci je mjesečna norma padalina pala u samo nekoliko sati. Zatvorene su škole i javne ustanove, uključujući slavnu galeriju Uffizi.

U pokrajini Ferrara uočeno je najmanje 5 tornada, a padala je velika tuča promjera do 7 cm.

U noći 13. ožujka dogodio se snažan potres M4.6 na dubini od oko 2,5 km u području supervulkana Campi Flegrei. Njegov epicentar bio je između grada Pozzuoli i napuljske četvrti Bagnoli.

Ovaj seizmički događaj bio je najjači ikad zabilježen u povijesti instrumentalnih promatranja na tom području.

Rumunjska

13. ožujka oluja s grmljavinom, pljuskovima i jakim vjetrovima obrušila se na Rumunjsku.

Iz izjava očevidaca, preživjelih ozbiljnu kataklizmu, poznato je da u većini slučajeva ljudi prežive tamo gdje postoji uzajamna pomoć, empatija i podrška. Sam odoljeti stihiji praktično je nemoguće.

U prvim satima, a ponekad i danima, spasilačke službe jednostavno ne mogu doći do mjesta tragedije. I tada je jedina nada u onima koji su u blizini.

Ali istina je u tome da tragedija ne izaziva uvijek nužni odgovor.

Naša psiha funkcionira tako da ako pogine jedan čovjek, osjećamo empatiju. No kada je riječ o tisućama ili milijunima žrtava — to se već pretvara u suhoparnu statistiku, a empatija pri tome nije uključena. Ostaje samo strah: “A što ako se ja nađem na njihovom mjestu?”

Što više katastrofa i stradalih vidimo, tim će se manje pojaviti suosjećanja i želje pomoći. Umjesto toga će rasti egoizam i stremljenje spasiti samo sebe.

Po mišljenju znanstvenika, ako se ništa ne poduzme u vrlo skoroj budućnosti, klimatske kataklizme će se razviti toliko da će odnositi ogroman broj ljudskih života.

No želimo li živjeti u svijetu gdje je svatko sam za sebe? I želimo li se naći u situaciji u kojoj svi riskiraju da ostanu jedan na jedan sa stihijom, okruženi neprijateljski raspoloženim ljudima?

Ovo je još jedan uvjerljiv razlog djelovati već sada, kako bi pronašli izlaz iz klimatske krize.

💠 Službena stranica Međunarodnog projekta Kreativno društvo:

https://creativesociety.com