Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 15. do 21. listopada 2025. godine
Aktivacija vulkana na Bliskom istoku koji je „spavao“ 700.000 godina.
Snažni potresi u jugoistočnoj Aziji.
Anomalna žarišta izlaska fluida na dnu mora u Antarktici.
Što može povezivati sve ove pojave na različitim dijelovima planeta?
O tome i o najznačajnijim klimatskim događajima prošlog tjedna, od 15. do 21. listopada 2025., čitajte dalje u izdanju.
Francuska
20. listopada na departman Val-d’Oise, nedaleko od Pariza, obrušio se smrtonosni tornado. Projurio je kroz nekoliko općina ostavivši iza sebe ozbiljna razaranja: prevrnute automobile, otrgnute krovove, srušeno drveće i oštećene električne vodove. Od tornada su stradale općine Ermon, Obon, Franconville, Sannois, Andilly, Montmorency i općina Argenteuil.
Posljedice razornog tornada u departmanu Val-d’Oise, Francuska
To je otežalo promet na lokalnim cestama i ostavilo bez struje oko 1.700 potrošača. Stanovnici kuća oštećenih od vihora smješteni su u sportsku dvoranu.
Na gradilištu u općini Ermon srušile su se tri velike dizalice, zgnječivši automobile i oštetivši obližnje zgrade. Kao rezultat, jedan je čovjek poginuo, još devet je zadobilo ozljede; četvero od njih nalaze se u kritičnom stanju.
Prema podacima Europske baze podataka o opasnim vremenskim pojavama, tornado u Ermonu je preliminarno klasificiran kao IF2 po međunarodnoj skali Fujita, što odgovara brzini vjetra 180–220 km/h.
Meteorolozi su prijavili da je u isto vrijeme zabilježen još jedan vihor u području općine Chaumont-en-Vexin. Međutim, šteta od njega pokazala se značajno manjom.
Takve pojave za departman Val d'Oise su rijetkost. Posljednji tornado kategorije IF1 koji se ovdje formirao, bio je manjeg intenziteta i dogodio se prije više od 20 godina, 16. srpnja 2003., u području zračne luke Paris-Charles de Gaulle.
Novi Zeland
21. listopada, opasni vjetrovi i obilne kiše uzrokovali su zatvaranje škola i isključenja električne energije na Novom Zelandu.
Zadržani su ili otkazani avionski letovi. Oluja je također obustavila promet putničkih trajekata.
Neke državne autoceste bile su zatvorene zbog poplava i klizišta.
U Hawkeovom zaljevu na Sjevernom otoku, vjetar je prevrnuo kamion, kao rezultat toga jedan čovjek je zadobio ozljede.
Opasni vremenski uvjeti izazvali su kaos u prijestolnici države, gradu Wellingtonu. Brzina vjetra dosezala je uraganske vrijednosti.
Na Novom Zelandu uraganski vjetar oborio stabla i srušio metalne konstrukcije
Na jednom raskrižju grada snažan nalet je ženu oduvao na prometni dio, njezina torba i stvari razletjeli su se na različite strane. Srećom, prolazeći automobili uspjeli su zakočiti.
U gradskom parku na obronku planine Viktorija — jednom od najpopularnijih mjesta za šetnje i odmor — grana drveta, otkinuta naletom vjetra, smrtonosno je ranila muškarca.
Unatoč tome što se Wellington smatra najvjetrovitijim gradom Novog Zelanda, poznatim po svojim zavijajućim olujama, ovaj put njihova snaga je bila bez presedana čak i za lokalne stanovnike.
Bolivija
16. listopada jaka kiša s tučom nanijela je ogromnu štetu gradu Tariha i njegovoj okolici.
Posljedice jakog pljuska s tučom u Boliviji: ulice poplavljene i prekrivene debelim slojem leda
Snažni tokovi vode srušili su zid zgrade Uprave za prostorno planiranje, stradala je također središnja tržnica.
Samo za nekoliko minuta gradske ulice i trgovi bili su poplavljeni i prekriveni debelim slojem leda; mjestimice je visina nanosa tuče dosezala gotovo 2 m.
Tuča, nakupljena na krovovima, bila je toliko teška da neki od njih nisu izdržali: srušili su se krovovi regionalne bolnice, nekoliko škola i vrtića.
U seoskim općinama provincije Serkado stihija je uništila usjeve i donijela velike gubitke poljoprivrednicima.
Brazil
18. listopada jak vjetar brzine do 100 km/h obrušio se na nekoliko regija juga i jugoistoka Brazila, izazvavši nestanke struje i oštećenja zgrada.
Od oluje su najviše stradale države Santa Catarina i São Paulo.
U državi Santa Catarina bez električne energije ostalo je oko 37.000 potrošača. Najviše je pogođena prijestolnica države, grad Florianópolis. Ondje su udari vjetra dostizali 90 km/h.
Za vrijeme dječjeg nogometnog turnira Copa FairPlay vjetar je podigao u zrak ogromnu šatorsku konstrukciju i bacio je na tlo kraj trening-igrališta, izazvavši paniku među ljudima. Događaj je bio otkazan.
Jak vjetar otkinuo je ogromnu tendu tijekom dječjeg nogometnog turnira u gradu Florianópolis, država Santa Catarina, Brazil
Još jedan incident dogodio se u državi São Paulo. U gradu Ribeirão-Pretu, na Arena Beach Ribeirão, za vrijeme održavanja međunarodnog Sand Series beach tennis turnira, nalet vjetra otkinuo je krov s gledateljske tribine. Devetero ljudi je ozlijeđeno, jedan od njih — teško.
U gradu Matão oluja je srušila drveće i odnijela dio krova s medicinske ustanove. A u Monte Aprazívelu, nakon urušavanja dijela pozornice i tendi, otkazan je glazbeni festival “Aviva Monte”.
Filipini
Od 18. listopada tropska oluja “Fengshen” (poznata kao “Ramil”) obrušila se na sjeverne i centralne dijelove Filipina, izazvavši obilne kiše, poplave i klizišta.
Pod udarom stihije našli su se otoci Luzon, Visayas i Mindanao.
Više od 22.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove i skloniti se u privremenim utočištima. Zatvoreno je nekoliko je državnih cesta, otkazano je više od deset avionskih letova. U dvjema provincijama, Quezon i Camarines Norte, zabilježena su masovna isključenja električne energije.
Poplava izazvana tropskom olujom “Fengshen” na Filipinima
U provinciji Bukidnon, na otoku Mindanao, 18. listopada nakon jake kiše došlo je do snažnog klizišta — kao rezultat dogodilo se veliko urušavanje nacionalne autoceste Bukidnon — Davao u području Sitio-Palakapao.
Dionica četverotračne ceste urušila se u duboku provaliju. Pod ruševinama je pronađeno trokolno vozilo — dva njegova putnika vode se kao nestala.
Promet na cesti bio je zatvoren, vozačima su preporučene obilazne rute koje produljuju put za najmanje 60 km.
Još jedna tragedija dogodila se 19. listopada u provinciji Quezon, općina Pitogo: zbog oluje ogromno drvo srušilo se na bambusovu kuću potpuno je uništivši. Poginulo je petero članova jedne obitelji, uključujući dvoje djece. Preživio je samo jedan tinejdžer.
U cijeloj zemlji oluja je odnijela živote najmanje 7 ljudi.
Malazija
15. listopada jaka oluja obrušila se na okrug Kuala Langat u državi Selangor. Osobito su stradala sela Sijangkang i Kampung Medan.
Starješina jednog od stradalih sela rekao je da se stihija razjarila iznenada: nebo je bilo vedro i on nije očekivao da će za pet minuta vjetar uništiti desetke kuća. Po njegovim riječima, to je bila najstrašnija tragedija u njihovom selu u posljednjih 50 godina.
Oluja je izazvala snažan tornado koji je skidao krovove kuća, uništavao zidove i ograde, savijao metalne konstrukcije. Vjetar je obarao drveće i stupove električne mreže.
Razaranja nakon tornada u okrugu Kuala Langat, država Selangor, Malezija
U osnovnoj školi srušio se dio krova, izazvajući paniku među učenicima. Kao rezultat stradalo je 11 djece, dvoje od njih zadobilo je teške ozljede, a zgrada je proglašena neupotrebljivom. 1.500 učenika prebačeno je na online nastavu.
Oluja je također uništila ured koordinatora Zakonodavne skupštine, pod čijim se ruševinama našla žena; srećom, spasioci su je brzo oslobodili i hospitalizirali.
Ukupno je oštećeno više od 40 kuća, 6 škola i sportska dvorana. Industrijskoj zoni također je nanesena značajna šteta.
Iran
Stratovulkan Taftan, smješten u iranskoj provinciji Sistan i Beludžistan, blizu granice s Pakistanom, više od 700.000 godina smatrao se ugašenim.
U skladu sa klasifikacijom Smithsonian Global Volcanism Programa, „ugašenim“ vulkanom naziva se vulkanska formacija koja nije ispoljavala erupcije od kraja pleistocena (više od ≈ 11.700 godina unatrag) i koja, na temelju suvremenih geofizičkih i petrologo-tektonskih podataka, nema znakova obnavljanja magmatske aktivnosti.
Međutim, istraživanje objavljeno u listopadu ove godine pokazalo je da on ispoljava znakove aktivnosti. Međunarodni tim znanstvenika iz Kine, Njemačke i Španjolske, zahvaljujući satelitskim promatranjima, zabilježio je podizanje njegovog vrha za 9 cm za samo 10 mjeseci — od srpnja 2023. do svibnja 2024.godine, pri tome su fumarolni ispusti različitih plinova dostizali količinu 20 tona dnevno, što ukazuje na nastavljajuću magmatsku degazaciju.
Fumarolni ispusti su plinovi i smjese pare i plinova koje izlaze iz pukotina, pora i kanala u blizini vulkanskih otvora ili u zonama postvulkanske aktivnosti. Oni nastaju kao rezultat degazacije magmatskih i hidrotermalnih sustava nakon ili između erupcija.
Evolucija deformacija vulkanske strukture: usporedba opažanja i modela, stratovulkan Taftan u Iranu
Izostanak ponovnog spuštanja površine ukazuje na to da tlak u gornjem hidrotermalnom sustavu vulkana ostaje visok, a rizik freatičkih ili magmatskih erupcija na vrhu Taftana ostaje.
Zanimljivo je da deformacija nije bila popraćena ni značajnijim oborinama ni seizmičkim podrhtavanjima — uobičajenim okidačima za slične pojave. To znači da se izvor nestabilnosti Taftana nalazi u njemu samom. Znanstvenici smatraju da je uzrok ili nakupljanje vrućih tekućina i plinova u hidrotermalnom sustavu ili privremeno magmatsko prodiranje.
Seizmička aktivnost
Prošlog tjedna planet je ponovno protresla serija snažnih podzemnih udara. Srećom, nijedan od tih događaja nije izazvao tsunami niti prouzročio ljudske žrtve, no neobično visoka učestalost jakih potresa izaziva ozbiljnu zabrinutost i drži stanovnike tih područja u stalnoj napetosti.
16. listopada u 14:48 po lokalnom vremenu u provinciji Papua, Indonezija, dogodio se snažan podzemni udar magnitude 6,6. Epicentar je bio u području okruga Sarmi. Žarište je bilo na dubini od 18 km.
Oštećene zgrade nakon jakog potresa M6,6 u Indoneziji
Ozbiljna oštećenja pretrpjeli su deseci zgrada: stambene kuće, nekoliko crkava, tržnice i objekti infrastrukture.
Ujutro 17. listopada u 7:03 po lokalnom vremenu u filipinskoj provinciji Surigao del Norte, 13 km od grada General Luna, dogodio se potres magnitude 6,0. Žarište je bilo na dubini od 28 km.
Seizmički događaj bio je nastavak cijelog niza jakih podzemnih udara koji tresu arhipelag od kraja rujna i doveo je do djelomičnih oštećenja zgrada.
Povećana seizmička aktivnost zabilježena je i u području Drakeova prolaza. 10. listopada u 20:29 UTC zabilježen je snažan potres magnitude 7,6. Žarište je bilo na dubini od 8,8 km. A tjedan dana kasnije, 16. listopada u 01:42 UTC, dogodio se još jedan jak udar — magnitude 6,3. Žarište je bilo na dubini od 10 km.
Važno je naglasiti da u cijeloj povijesti promatranja u tom području zabilježena su samo četiri potresa magnitude iznad 7,0, pri čemu su tri od njh — za šest mjeseci ove godine.
Antarktika
Zapanjujuće otkriće napravljeno je prilikom istraživanja morskog dna Antarktike. Na dnu priobalnog područja Rossovog mora znanstvenici su otkrili pojavu brojnih izvora ispuštanja tekućina i plinova. Ranije su takva područja izlaska fluida bila rijetka, no sada ih otkrivaju u velikom broju, uključujući i u dobro proučavanim područjima gdje desetljećima nisu primjećeni nikakvi znakovi slične aktivnosti.
Ispuštanja fluida na dnu oceana predstavljaju zone ispusta dubinskih fluidnih tokova,uključujući vodu, plinove (metan, ugljični dioksid, sumporovodik) i otopljene tvari.
Za istraživanja su korištene suvremene metode: akustično skeniranje s broda, podvodni videonadzor i zaroni ronilaca. Također je utvrđeno da se u zonama degazacije mogu formirati biološki „mrtve zone“.
Tragovi aktivnog ispuštanja fluida na dnu Rossovog mora u Antarktici
Rezultati ovih istraživanja usklađeni su s podacima o rastućem geotermalnom toku pod Zapadnom Antarktikom, što se očituje u vidu intenzivnog otapanja ledenjaka od dolje prema gore, a također i relativno brzim podizanjem zemljine kore u nekim područjima, na primjer u Amundsenovom moru.
Ovaj proces stvara povoljne uvjete za razgradnju plinskih hidrata i oslobađanje plina, što može biti povezano s pojavom izvora izlaska fluida na morskom dnu.
Ako promotrimo dublje te klimatske događaje koje ste upravo vidjeli, to je manifestacija jednog te istog procesa — pojačanja magmatske aktivnosti planeta.
U skladu s matematičkim modelom predstavljenim od strane znanstvenog kolektiva „ALLATRA“, sada Zemlja doživljava fazu kada jezgra planeta prima dodatnu energiju. U obliku viška topline ona se prenosi plaštu zagrijavajući magmu i čineći je sve toplijom i pokretljivijom. Kao rezultat, magma se počinje širiti, erodirati unutarnje strukture, ispunjavati stare kanale i šupljine. Taj se tlak prenosi na litosferne ploče — i vidimo rast seizmičnosti čak i u onim regijama gdje je ranije gotovo nije bilo.
Svakodnevni potresi magnitude 5,0 postali su već uobičajena pozadina. A u posljednje vrijeme promatramo stabilan rast broja događaja magnitude 6,0 i više.
Situaciju pogoršava onečišćenje oceana mikro- i nanoplastikom, koje narušava toplinsku vodljivost njegovih voda. Ocean je prirodni sustav hlađenja planeta. No sada je njegova sposobnost odvođenja topline od pregrijanih ploča smanjena, što izravno utječe na jačanje kako klimatskih tako i geodinamičkih kataklizmi.
Na kraju, proces koji se događa pod našiim nogama može se doslovno usporediti s vrenjem unutar zatvorene posude, to jest kore našeg planeta.
Što mislite, što će se dogoditi ako u vatru bacimo zapečaćenu čuturu s vodom? Nakon nekog vremena ona će eksplodirati.
Međutim, danas takav negativni scenarij moguće je ne samo predvidjeti, nego i spriječiti. Sposobni smo kontrolirati vulkansku aktivnost —na primjer, pomoću planske degazacije, stvarajući umjetne kanale za ispuštanje pritiska u zemljinoj kori. Sve to je realno već danas.
Međutim, glavno pitanje nije u tehnologiji, već u nama samima.
Mi kao čovječanstvo imamo sve, osim, možda, jednog — zdravog razuma da iskoristimo postojeća znanja.
Sada su najvažniji — odgovornost, odgovornost svakog čovjeka, razboritost i trezven pogled na trenutne događaje.
Ako razumijemo što se događa, vidimo zakonitosti i znamo kako to spriječiti, ali nastavljamo šutjeti, tada mi postajemo suučesnici onoga što dolazi.
Kako to prenijeti ljudima? Vrlo dobro pitanje. Ne šutjeti.
Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje:
Ostavite komentar