Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 15. do 21. oktobra 2025. godine

Aktivacija vulkana na Bliskom istoku, koji je “spavao” 700.000 godina.

Snažni zemljotresi u Jugoistočnoj Aziji.

Anomalna žarišta curenja fluida na dnu mora na Antarktiku.

Šta može objedinjavati sve ove pojave u različitim krajevima planete?

O ovome i o najznačajnijim klimatskim događajima protekle sedmice, od 15. do 21. oktobra 2025. godine — čitajte dalje u izdanju. 

Francuska

20. oktobra na departman Val-d’Oise, nedaleko od Pariza, obrušio se smrtonosni tornado. Protutnjao je kroz nekoliko komuna, ostavivši poslije sebe ozbiljna razaranja: prevrnute automobile, pokidane krovove, oborena drveća i oštećene dalekovode. Od tornada su stradale općine Ermont, Eaubonne, Franconville, Sannois, Andilly, Montmorency i komuna Argenteuil.

Posljedice razornog tornada u francuskom departmanu Val d'Oise

To je otežalo saobraćaj na lokalnim cestama i ostavilo bez električne energije oko 1.700 potrošača. Žitelje kuća stradalih od vihora smjestili su u sportsku dvoranu. 

Na gradilištu u općini Ermont srušila su se tri velika krana, zdrobivši automobile i oštetivši obližnje zgrade. Kao rezultat toga jedan čovjek je poginuo, još devet je zadobilo povrede, četvero od njih nalazilo se u kritičnom stanju.

Prema podacima Evropske baze podataka o opasnim vremenskim pojavama, tornado u Ermontu preliminarno je klasificiran kao IF2 prema međunarodnoj Fujitinoj skali, što odgovara brzini vjetra od 180–220 km/h.

Meteorolozi su saopćili da je u isto vrijeme zabilježen još jedan vihor u rejonu komune Chaumont-en-Vexin. Međutim, šteta od njega se pokazala znatno manjom. 

Slične pojave za departman Val-d’Oise su rijetkost. Posljednji tornado kategorije IF1 koji se ovdje formirao bio je manjeg intenziteta i dogodio se prije više od 20 godina, 16. jula 2003. godine, u rejonu aerodroma Pariz — Charles de Gaulle.

Novi Zeland

21. oktobra opasni vjetrovi i pljuskovi postali su uzrok zatvaranja škola i isključenja električne energije na Novom Zelandu.

Odgođeni su ili otkazani avionski letovi. Oluja je također obustavila kretanje putničkih trajekata.

Neke državne magistrale bile su zatvorene zbog poplava i klizišta.

U zaljevu Hawke's Bay na Sjevernom otoku vjetar je prevrnuo kamion, uslijed čega je jedan čovjek zadobio povrede.

Opasni vremenski uslovi izazvali su haos u glavnom gradu zemlje, Wellingtonu. Brzina vjetra dostizala je orkanske vrijednosti — 33,53 m/s.

Na Novom Zelandu orkanski vjetar obarao drveće i rušio metalne konstrukcije

Na jednoj od raskrsnica grada moćnim udar vjetra ženu je otpuhao na cestu, njena torba i stvari razletjeli su se na sve strane. Srećom, automobili koji su prolazili uspjeli su zakočiti.

U gradskom parku na padini planine Victoria — jednom od najpopularnijih mjesta za šetnju i odmor — grana drveta, otkinuta naletom vjetra, smrtno je ozlijedila muškarca.

Unatoč tome što se Wellington smatra najvjetrovitijim gradom Novog Zelanda, poznatim po svojim zavijajućim olujama, ovaj put njihova moć pokazala se bez presedana čak i za lokalne žitelje.

Bolivija

16. oktobra jaka kiša s gradom nanijela je ogromnu štetu gradu Tarija i njegovoj okolini.

Posljedice snažnog pljuska s gradom u Boliviji: ulice poplavljene i prekrivene debelim slojem leda

Moćni potoci vode srušili su zid zgrade Uprave za teritorijalno planiranje, stradao je također centralni market.

Za svega nekoliko minuta gradske ulice i trgovi našli su se pod vodom i prekriveni debelim slojem leda, mjestimično je visina nanosa grada dostizala skoro 2 m.

Grad, nakupljen na krovovima, pokazao se toliko teškim da neki od njih nisu izdržali: obrušili su se krovovi regionalne bolnice, nekoliko škola i dječjih vrtića.

U seoskim zajednicama provincije Cercado stihija je uništila usjeve i donijela znatne gubitke farmerima.

Brazil

18. oktobra jak vjetar brzinom do 100 km/h obrušio se na nekoliko regija juga i jugoistoka Brazila, izazvavši prekide u snabdijevanju električnom energijom i oštećenje zgrada.

Od oluje su najviše stradale države Santa Catarina i São Paulo.

U državi Santa Catarina bez električne energije ostalo je oko 37.000 potrošača. Najviše je stradala prijestolnica države, grad Florianópolis. Ovdje su udari vjetra dostizali 90 km/h.

Tokom dječijeg fudbalskog turnira Copa FairPlay vjetar je podigao u zrak ogromnu konstrukciju šatora i bacio je na zemlju pored terena za trening, izazvavši paniku među ljudima. Događaj je otkazan.

Jak vjetar otkinuo ogroman šator tokom dječijeg fudbalskog turnira u gradu Florianópolis, država Santa Catarina, Brazil

Još jedan incident dogodio se u državi São Paulo. U gradu Ribeirão Preto, na Arena Beach Ribeirão, tokom održavanja međunarodnog turnira u tenisu na pijesku Sand Series nalet vjetra otkinuo je krov s tribine za gledaoce. Devet ljudi je zadobilo povrede, jedan od njih — teške. 

U gradu Matão oluja je oborila drveće i odnijela dio krova s medicinske ustanove. A u Monte Aprazívelu poslije urušavanja dijela bine i šatora otkazan je muzički festival “Aviva Monte”.

Filipini

Od 18. oktobra tropska oluja “Fengshen” (poznata kao “Ramil”) obrušila se na sjeverne i centralne rejone Filipina, izazvavši pljuskove, poplave i klizišta.

Pod udar stihije dospjeli su otoci Luzon, Visayas i Mindanao.

Više od 22.000 ljudi bilo je prinuđeno napustiti svoje domove i skloniti se u privremena skloništa. Bilo je zatvoreno nekoliko nacionalnih trasa, otkazano više od deset avionskih letova. U dvije provincije, Quezon i Camarines Norte, zabilježena su masovna isključenja električne energije.

Poplava izazvana tropskom olujom “Fengshen” na Filipinima

U provinciji Bukidnon, na otoku Mindanao, 18. oktobra poslije jake kiše pokrenulo se moćno klizište — kao rezultat toga došlo je do velikog urušavanja nacionalne magistrale Bukidnon — Davao u rejonu Sitio Palacapao.

Dionica ceste s četiri trake srušila se u duboku provaliju. Pod ruševinama je bio pronađen tricikl — njegova dva putnika vode se kao nestali.

Saobraćaj na trasi bio je obustavljen, vozačima su preporučeni zaobilazni pravci, koji produžavaju put za najmanje 60 km.

Još jedna tragedija dogodila se 19. oktobra u provinciji Quezon, općina Pitogo: uslijed oluje ogromno drvo srušilo se na bambusovu kuću, potpuno je uništivši. Poginulo je petero članova jedne porodice, uključujući dvoje djece. Preživio je samo jedan tinejdžer.

Ukupno u zemlji oluja je odnijela živote najmanje 7 ljudi.

Malezija

15. oktobra jaka oluja obrušila se na okrug Kuala Langat u državi Selangor. Posebno su stradala sela Sijangkang i Kampung Medan.

Starješina jednog od stradalih sela ispričao je da se stihija razbjesnila iznenada: nebo je bilo vedro i nije očekivao da će za pet minuta vjetar uništiti desetine kuća. Po njegovim riječima, to je bila najstrašnija tragedija u njihovom selu u posljednjih 50 godina.

Oluja je izazvala snažan tornado, koji je kidao krovove kuća, rušio zidove i ograde, savijao metalne konstrukcije. Vjetar je oborio drveće i stubove dalekovoda.

Razaranja poslije tornada u okrugu Kuala Langat, država Selangor, Malezija

U osnovnoj školi urušio se dio krova, izazvavši paniku među učenicima. Kao rezultat stradalo je 11 djece, dvoje od njih zadobilo je ozbiljne povrede, a zgrada je proglašena neupotrebljivom. 1.500 učenika prebačeno je na nastavu na daljinu.

Oluja je također uništila ured koordinatora Zakonodavne skupštine, pod čijim ruševinama se našla žena; srećom, spasioci su je brzo oslobodili i hospitalizirali.

Ukupno je bilo oštećeno više od 40 kuća, 6 škola i sportska dvorana. Industrijskoj zoni također je nanesena znatna šteta.

Iran

Stratovulkan Taftan, smješten u iranskoj provinciji Sistan i Beludžistan, blizu granice s Pakistanom, više od 700.000 godina smatrao se ugašenim.

Po ‘Smithsonian Global Volcanism Program’ klasifikaciji, “ugašenim” vulkanom naziva se vulkanska formacija koja nije ispoljavala erupcije od kraja pleistocena (prije više od ≈ 11.700 godina) i, polazeći od savremenih geofizičkih i petrološko-tektonskih podataka, nema znakova obnavljanja magmatske aktivnosti. Međutim, istraživanje, objavljeno u oktobru ove godine, pokazalo je da on ispoljava znakove aktivnosti.

Međunarodni tim naučnika iz Kine, Njemačke i Španije zahvaljujući satelitskim posmatranjima zabilježio je podizanje njegovog vrha za 9 cm za svega 10 mjeseci — od jula 2023. do maja 2024. godine, pri čemu su fumarolne emisije različitih gasova dostizale obim od 20 tona dnevno, što govori o trajnom magmatskom otplinjavanju.

Fumarolne emisije — to su gasovi i parno-gasne smjese koje se izdvajaju iz pukotina, pora i kanala u blizini vulkanskih ždrijela ili u zonama postvulkanske aktivnosti. One nastaju kao rezultat otplinjavanja magmatskih i hidrotermalnih sistema poslije ili između erupcija.

Evolucija deformacija vulkanske strukture: poređenje posmatranja i modela, stratovulkan Taftan u Iranu

Odsustvo povratnog spuštanja površine ukazuje na to da pritisak u gornjem hidrotermalnom sistemu vulkana ostaje visok, a rizik od freatskih ili magmatskih erupcija na vrhu Taftana se zadržava.

Zanimljivo je da deformacija nije bila praćena ni primjetnim padavinama, ni seizmičkim udarima — uobičajenim okidačima za slične pojave. To znači da se izvor uznemirenosti Taftana nalazi unutar njega samog. Naučnici smatraju da je uzrok postalo ili nakupljanje vrućih tekućina i gasova u hidrotermalnom sistemu ili privremeno prodiranje magme.

Seizmička aktivnost

Proteklih sedmica planetu je ponovo potresla serija snažnih podzemnih udara. Srećom, nijedan od ovih događaja nije izazvao tsunami i nije doveo do ljudskih žrtava, međutim, neuobičajeno visoka učestalost jakih zemljotresa izaziva ozbiljnu zabrinutost i drži žitelje ovih rejona u stalnoj napetosti.

16. oktobra u 14:48 po lokalnom vremenu u provinciji Papua, Indonezija, dogodio se snažan podzemni udar magnitude 6,6. Epicentar se nalazio u rejonu okruga Sarmi. Žarište je ležalo na dubini od 18 km.

Oštećene zgrade poslije jakog zemljotresa M6,6 u Indoneziji

Ozbiljna oštećenja pretrpjele su desetine zgrada: stambene kuće, nekoliko crkava, pijaca i objekata infrastrukture.

Ujutro 17. oktobra u 07:03 po lokalnom vremenu u filipinskoj provinciji Surigao del Norte, 13 km od grada General Luna, dogodio se zemljotres magnitude 6,0. Žarište se nalazilo na dubini od 28 km.

Seizmički događaj postao je nastavak cijele serije snažnih podzemnih udara, koji potresaju arhipelag od kraja septembra i doveo je do djelomičnih oštećenja zgrada.

Povećana seizmička aktivnost zabilježena je i u rejonu Drakeovog prolaza. 10. oktobra u 20:29 UTC ovdje je bio zabilježen snažan zemljotres magnitude 7,6. Žarište se nalazilo na dubini od 8,8 km. A sedmicu kasnije, 16. oktobra u 01:42 UTC, dogodio se još jedan jak udar — magnitude 6,3. Žarište se nalazilo na dubini od 10 km).

Važno je naglasiti da su tokom cijele historije praćenja u regionu bila registrovana svega četiri zemljotresa magnitude veće od 7,0, pri čemu tri od njih — u 6 mjeseci ove godine.

Antarktik

Zapanjujuće otkriće napravljeno je prilikom istraživanja morskog dna Antarktika. Na dnu priobalne zone Rossovog mora naučnici su otkrili pojavu mnogobrojnih izvora izbijanja tekućine i gasova. Ranije su takva curenja fluida bila rijetkost, međutim sada ih otkrivaju u velikom broju, uključujući i dobro proučene rejone, gdje decenijama nisu primijećeni nikakvi znakovi slične aktivnosti.

Curenje fluida na dnu okeana predstavljaju zone rasterećenja dubinskih fluidnih tokova, koji uključuju vodu, gasove (metan, ugljični dioksid, sumporovodik) i rastvorene tvari.

Za istraživanja su korištene savremene metode: akustična skeniranja s broda, podvodna videoposmatranja i uroni ronilaca. Također je ustanovljeno da se u zonama otplinjavanja mogu formirati biološki “mrtve zone”.

Tragovi aktivnog curenja fluida na dnu Rossovog mora na Antarktiku

Rezultati ovih istraživanja slažu se s podacima o rastućem geotermalnom toku ispod Zapadnog Antarktika, što se ispoljava u vidu intenzivnog topljenja lednjaka odozdo prema gore, a također i relativno brzog podizanja zemljine kore u nekim rejonima, naprimjer, u Amundsenovom moru.

Ovaj proces stvara povoljne uslove za razlaganje gasnih hidrata i oslobađanje gasa, što može biti povezano s pojavom izvora curenja fluida na morskom dnu.

Ako se pogleda dublje na te klimatske događaje, koje ste upravo vidjeli, to su manifestacije jednog te istog procesa — jačanja magmatske aktivnosti planete.

Saglasno matematičkom modelu, koji je predstavila naučna zajednica “ALLATRA”, Zemlja sada proživljava etapu kada jezgro planete prima dodatnu energiju. U vidu viška toplote ona se prenosi na plašt, zagrijavajući magmu i čineći je sve toplijom i pokretljivijom. Kao rezultat, magma se počinje širiti, ispirati unutrašnje strukture, ispunjavati stara korita i šupljine. Taj pritisak prenosi se na litosferne ploče — i vidimo rast seizmičnosti čak i u onim regionima gdje je ranije skoro nije bilo.

Svakodnevni zemljotresi magnitude 5,0 postali su već uobičajena pozadina. A u posljednje vrijeme posmatramo stabilan rast broja događaja magnitude 6,0 i više.

Situaciju pogoršava zagađenje okeana mikro- i nanoplastikom, koja narušava toplotnu provodljivost njegovih voda. Okean — to je prirodni sistem hlađenja planete. Ali sada se njegova sposobnost da odvodi toplotu sa pregrijanih ploča smanjuje, što se direktno odražava na jačanje kako klimatskih, tako i geodinamičkih kataklizmi.

Na kraju, proces koji se odvija pod našim nogama može se bukvalno uporediti s ključanjem unutar zatvorene posude, to jest kore naše planete.

Šta mislite, šta će se dogoditi ako bacite u vatru zapečaćenu flašu s vodom? Kroz neko vrijeme ona će eksplodirati.

Međutim, danas se takav negativan scenarij može ne samo predvidjeti, već i spriječiti. Mi smo sposobni kontrolisati vulkansku aktivnost — naprimjer, pomoću planiranog otplinjavanja, stvarajući vještačke kanale za ispuštanje pritiska u zemljinoj kori. Sve je to realno već danas. 

Međutim, glavno pitanje nije u tehnologijama, već u nama samima.

Mi kao čovječanstvo posjedujemo sve, osim, vjerovatno, jednog — zdravog razuma, da bismo iskoristili postojeća znanja.

Sada je najvažnija — odgovornost, odgovornost svakog čovjeka, zdrav razum i trezven pogled na događaje koji se odvijaju.

Ako razumijemo šta se događa, vidimo zakonitosti i znamo kako to spriječiti, ali nastavljamo šutjeti, onda postajemo saučesnici onoga što dolazi.

Kako to prenijeti ljudima? Pitanje je vrlo dobro. Ne šutjeti.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: