Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 02. do 08. srpnja 2025. godine

Prošlog tjedna u SAD-u dogodila se tragedija — iznenadna i katastrofalno snažna poplava, za koju nisu bile spremne ni vlasti, ni obični žitelji. I to u zemlji koja raspolaže svim nužnim: sustavom prognoziranja kataklizmi i obavještavanja stanovništva, tehničkim mogućnostima za hitno reagiranje.

Uistinu, ako se zdravo i čestito gleda na situaciju s klimom, ona ne izgleda optimistično. Tendencije poboljšanja za sada se ne predviđaju. Čak naprotiv — situacija se pogoršava.

Podrobnosti o smrtonosnoj poplavi u SAD-u i drugim događajima prošloga tjedna, od 02. do 08. srpnja 2025. godine, čitajte u ovom članku.

SAD

Država Teksas, SAD, proživjela je jednu od najsmrtonosnijih prirodnih katastrofa u svojoj povijesti. U noći na 04. srpnja središnja područja zahvatili su snažni pljuskovi: za dan je mjestimično palo više od mjesečne norme oborina — do 250 mm. A njihov intenzitet dosezao je 100 mm na sat. Rijeke su strelovito izišle iz korita, u samo nekoliko minuta potopivši naseljena mjesta.

Osobito je stradao okrug Kerr, smješten u dolini rijeke Guadalupe. Razina vode dosegla je drugi po visini pokazatelj u cijeloj povijesti motrenja.

Smrtonosna poplava u državi Teksas: rijeka Guadalupe strelovito izišla iz korita i odnijela više od stotinu života, SAD

Žitelji su pripovijedali da nikakva upozorenja nisu dobivali. Budući da u okrugu sustav za obavještavanje o poplavama ne postoji, njih nije probudio zvuk sirena, nego tutnjava razbješnjele stihije.

Smrtonosni val visine oko 6 m pomeo je sve na svojemu putu, razarajući kuće i ceste. Započela je hitna evakuacija žitelja.

Osobito tragična bila je situacija u ljetnom kampu za djevojčice Mystic, smještenom na obali rijeke. Voda je zatekla djecu nespremnu, dok su spavala u svojim kućicama. Mnoga od njih našla su se u zamci bez mogućnosti izlaska. Veza s kampom bila je u potpunosti izgubljena, a odronjene ceste blokirale su put spasiteljima. Prema službenim podatcima, ovdje je poginulo 27 djece, još najmanje 5 vode se kao nestalo.

Operacije potrage i spašavanja uz sudjelovanje stotina stručnjaka, vojnih helikoptera Black Hawk i kinoloških skupina nastavljene su u Teksasu nekoliko dana. Iz zone nepogode uspjelo se izvući više od 850 ljudi, mnogi su evakuirani zrakom.

Posljedice razorne poplave u državi Teksas, SAD

Po podacima na dan 08. srpnja, stihija je odnijela 129 života u šest okruga države. Sudbina još 170 ljudi ostaje nepoznata.

Mjesne vlasti priznale su da nisu očekivale nepogodu takvih razmjera, stoga nije provedena preventivna evakuacija žitelja.

Tajfun “Danas”

06. srpnja otok Tajvan našao se pod udarom tajfuna “Danas”. Još kako se približavao, priobalna područja suočila su se sa snažnim vjetrom, kišom, poplavama i odronima.

Muljeviti tok obrušio se na ribarsko naselje, noseći sve pred sobom. Automobili su plutali ulicama, kao čamci.

Oko ponoći istoga dana središte tajfuna obrušilo se na okrug Chiayi, u području naselja Budai — prvi put u 120 godina tropski ciklon dosegao je ovo područje. Za zapadnu obalu Tajvana, kamo tajfuni dopiru krajnje rijetko, “Danas” je postao uistinu anomalan i razoran događaj.

Osobito je teško stradao jug Tajvana: u okrugu Yunlin zabilježeni su udari vjetra iznad 217 km/h. 

A u gradu Tainan stihija je u potpunosti razorila znamenita vrata hrama Nankunshen Daitianfu, čija je masivna konstrukcija premašivala četverokatnu zgradu.

Tajvan nakon udara stihije: srušena vrata jednoga od najvećih hramova grada Tainan — Nankunshen Daitianfu

U okrugu Pingtung u dva dana palo je 636 mm oborina — to je gotovo dvije i pol mjesečne norme (srednja mjesečna norma za srpanj — 259,2 mm).

Gotovo 700 000 kućanstava diljem Tajvana ostalo je bez električne energije.

Po podatcima Glavnoga središta za reagiranje na stihije, “Danas” je odnio živote dvoje ljudi i više od 500 je ranjeno.

Oslabivši do tropske oluje, tajfun “Danas” udario je na kinesku pokrajinu Zhejiang, krenuo u unutrašnjost zemlje, njegov utjecaj u vidu obilnih oborina proširio se gotovo 1 500 km od obale.

Indonezija

07. srpnja u 11:05 po lokalnom vremenu na otoku Flores u Indoneziji, pokrajina Istočna Nusa Tenggara, dogodila se snažna erupcija vulkana Lewotobi Laki-laki.

Bila je praćena zaglušujućom tutnjavom i piroklastičnim tokom. Stup pepela podigao se na visinu do 18 km iznad vrha, a oblak užarenih čestica zbog snažnog vjetra rastegnuo se na 5 km. Sela Kringa, Hokeng, Ojang, Timutawa i Udekduen, smještena na obroncima planine, na 15 minuta utonula su u potpunu tminu i našla se zatrpana gustim slojem vulkanskoga pepela, pijeska i šljunka. Akutni nedostatak pitke vode u regiji postao je još ozbiljniji zbog njezina onečišćenja vulkanskim izbačajima.

Ljudi u žurbi napuštaju opasnu zonu nakon erupcije vulkana Lewotobi Laki-laki, Indonezija

Mjesni žitelji ispričali su da je ova erupcija bila snažnija od prijašnjih i započela je iznenadno.

Zbog podignutog pepela, koji je prijetio letovima nad istočnom Indonezijom, zatvoreno je nekoliko zračnih luka i otkazano je na desetke zrakoplovnih letova, uključujući i za otok Bali.

Razina uzbune za vulkan ostaje najviša. Vlasti su upozorile turiste i mjesne žitelje da se ne približavaju krateru bliže od 6 km.

Istoga dana kasnije, oko 19:32 po lokalnom vremenu, vulkan je ponovno eruptirao, izbacivši stup pepela na visinu do 13 km. Erupcija je također bila praćena snažnom tutnjavom i podrhtavanjima.

Australija

Snažna ciklonska bomba obrušila se na istočnu obalu Australije u noći na 02. srpnja, izazvavši kaos u državi Novi Južni Wales. Stihija je ostavila bez električne energije više od 40 000 domova i poduzeća. Veliki Sydney i regija Illawarra stradali su od poplava, deseci cesta bili su zatvoreni. Srušena stabla i prekidi u opskrbi električnom energijom zaustavili su kretanje vlakova. Trajektna veza također je bila u potpunosti narušena.

Posljedice snažne oluje u državi Novi Južni Wales, Australija

Oluja je donijela snažne udare vjetra: u Kraljevskom nacionalnom parku zabilježena je brzina vjetra od 124 km/h, na otoku Montague — 122 km/h.

U zračnoj luci Sydney zbog snažnog vjetra radila je samo jedna uzletno-sletna staza, a oko 150 letova je kasnilo ili je bilo otkazano.

Zbog prijetnje od razaranja obale 4-metarskim valovima u zoni rizika našli su se deseci kuća u turističkim naseljima Entrance North i Wamberal na Središnjoj obali — ljudi su morali biti evakuirani.

U pojedinim priobalnim područjima valovi su se dizali do 12 m, što je znatno pojačavalo eroziju obale.

U gradu Ulladulla i u području Mortona palo je više od 200 mm oborina. Nagli porast vode u rijekama doveo je do velikih poplava. U području jezera Berrill tijekom noći poplavljeno je oko 200 kuća. 

Meteorolozi napominju da je sadašnji ciklon — jedan od najrazornijih po spoju snage kiše, vjetra i djelovanja na obalu. Ciklonske bombe češće se susreću na Sjevernoj polutki, a u Australiji su rijetke, osobito u takvoj blizini kopna.

Turska

02. i 03. srpnja planinska područja sjeveroistoka Turske našla su se pod vlašću neviđenog srpanjskog snijega — snijeg je pao u provincijama Rize, Bayburt, Erzurum, Trabzon i Tunceli.

Temperatura je naglo pala, mjestimično su zabilježene mećave, snažan vjetar i gotovo nulta vidljivost. Gustim slojem snijega pokriveni su pašnjaci i ceste.

Turska se suočila s anomalnom prirodnom pojavom — snijegom usred ljeta

Ova anomalna pojava zapanjila je čak i mjesne starosjedioce — nitko od njih nije pamtio da je snijeg ovdje padao u jeku ljeta.

Kina

Dugotrajni pljuskovi u kineskoj provinciji Sichuan doveli su do brojnih poplava, muljevitih tokova i odrona.

04. srpnja u okrugu Danba, Tibetanska autonomna prefektura Garzê, na sela Shenzu № 1 i № 2 sručio se snažan odron — s planina se obrušilo više od 200 000 m³ kamenja i zemlje.

Kao rezultat, oštećene su stambene kuće, dalekovodi i cestovna infrastruktura. Stradala su poljoprivredna zemljišta.

Četvero ljudi, koji su u trenutku nepogode napasali stoku u planinama, nestali su bez traga. Više od 1 700 ljudi bilo je prisiljeno evakuirati se.

Snažan muljeviti tok sručio se s planina u kineskoj provinciji Sichuan

05. srpnja u kotaru Tianquan okruga Ya'an, naselje Chengxiang, na nacionalnoj autocesti 318 došlo je do odrona.

Pod odronima je ostalo nekoliko automobila. Uslijed toga poginulo je troje ljudi, sudbina još dvoje ostaje nepoznata.

Rusija

04. srpnja snažan pljusak s tučom obrušio se na Tjumenj. Za dva sata kiše u gradu su poplavljene ulice, stambene zgrade, parkirališta, trgovine i trgovački centri.

Na nekim mjestima voda je dosezala do prozora prvoga kata. Javni prijevoz funkcionirao je s prekidima. Nakon divljanja stihije na cestama su nastali potpuni prometni zastoji. Pritom je na meteorološkoj postaji grada zabilježeno svega 7 mm oborina.

To još jednom dokazuje da događaji koji se zbivaju mogu biti vrlo razorni, ali pritom krajnje lokalni i ne dospjeti u zonu mjerenja.

Obilna kiša paralizirala promet i poplavila ulice grad Tjumenj, Rusija

Dan ranije u Išimskom rajonu oblasti pala je krupna tuča promjera do 4 cm, oštetivši kuće, automobile i biljke.

04. srpnja gradom Omsk prošla je snažna oluja s grmljavinom i pljuskom. Udari vjetra dosezali su 35 m/s. Razorni nalet vjetra srušio je oko 200 stabala, prevrnuo autobusne postaje, otkinuo balkone i dijelove krovišta, izbio okvire prozora. Leteći komad lima probio je autobus upravo tijekom vožnje. Stihija je oštetila desetke automobila i zgrada, izazvala zastoje na cestama.

Snažna oluja obrušila se na grad Omsk, Rusija: srušena stabla, oštećene zgrade i automobili

Bez električne energije ostale su čitave četvrti, djelomično je narušena opskrba plinom.

Tijekom oluje stradalo je petero ljudi. Žena je zadobila ozljede i doživjela šok kada se pri izlasku iz zgrade pored nje srušio dio balkona. Još četvero ljudi ranjeno je od padajućih konstrukcija, stabala i metalnih elemenata, otrgnutih s krovova.

03. srpnja Habarovsk se našao pod naletom najsnažnijeg pljuska: za 40 minuta na grad se sručila gotovo četvrtina mjesečne norme oborina — 32 mm (pri srednjoj mjesečnoj normi za srpanj — 137 mm).

Na nekim dionicama vidljivost se smanjivala na nekoliko metara zbog “zida” kiše. Ulice, dvorišta i parkirališta potonuli su pod vodu, automobili su se gasili u nabujalim tokovima.

Orkanski vjetar, koji je dosezao 20 m/s, rušio je stabla, ograde, trgao reklamne panoe. Bez struje su ostale tisuće žitelja.

Snažan vjetar u gradu Habarovsk srušio stabla i oštetio dalekovode, Rusija

Na sjeveru Habarovskog kraja također je bilo napeto: u gradu Nikolajevsk na Amuru od početka srpnja već je palo 73 mm oborina, pri normi mjeseca — 57 mm.

Još nedavno, od ožujka do lipnja, Zabajkalje se gušilo u dimu šumskih požara, koji su spalili gotovo 2,781 milijuna ha.

A sada su regiju zahvatile obilne kiše, izazvavši velike poplave.

Od 30. lipnja do 02. srpnja u Zabajkalskom kraju pale su i do tri mjesečne norme oborina: u selu Usugli — 116 mm, u naselju gradskog tipa Karimskoje — 134 mm, u naselju gradskog tipa Kurort-Darasun — 198 mm.

Presušena korita rijeka i potoka u samo nekoliko sati pretvorila su se u nabujale tokove, odronivši mostove, ceste i izazvavši opsežna plavljenja i razaranja.

Selo Uldurga zbog porasta vode u rijeci Kučeger ostalo je odsječeno od svijeta: na proljeće je ovdje izgorio most, a sada je voda poplavila i jedinu cestu. Žitelji su ostali bez prijelaza, veze, interneta i proizvoda u trgovinama, a hitna pomoć nije mogla doći do pacijenata.

U naselju Darasun mjestimično je razina vode dosezala do pojasa.

Poplava je odronila korito rijeke, ono je postalo triput veće od duljine mosta, koji se na kraju srušio. A jedna kuća zbog odrona tla našla se na rubu provalije.

Na postaji Darasun odronjena je pruga Transsibirske magistrale — glavne željezničke arterije zemlje. Promet vlakova bio je privremeno obustavljen.

Pruga uništena obilnim kišama na postaji Darasun zaustavila promet vlakova na jednoj od ključnih dionica Transsibirske magistrale u Rusiji

Stihija je stigla i do glavnog grada kraja, grada Čita: pljuskovi su poplavili ulice, ceste su se pretvorile u kaljužu, gdje su zapinjali automobili, a u nizu područja nestalo je električne energije.

Ljudi, koji su preživjeli najsnažnije potrese, katastrofe poput one u Teksasu ili bilo koje druge stihijske nepogode, prirodno, nadaju se da je sve završilo i da se više neće ponoviti.

Navikli smo da sve loše jednom prođe i postane dobro. Ali sada nije taj slučaj.

Sve što promatramo već nekoliko desetaka godina jest to, da se situacija samo pogoršava. I ona se katastrofalno pogoršava.

Ovdje i nastaje paradoks. Ima nas više od 8 milijardi — mnoštvo pametnih i obrazovanih ljudi. Imamo stvarnu priliku spasiti planet, sačuvati živote. Postoje znanstvenici, koji razumiju uzroke onoga što se događa i predlažu rješenja. Ali, nažalost, mnogi ljudi jednostavno ne žele vidjeti prijetnju. Zato što priznavanje očitog ruši njihove planove, nade, predodžbe o budućnosti.

To se isto odnosi i na većinu znanstvenika, političara — onih kojima smo kao društvo povjerili rješavanje problema rastućih kataklizmi.

Prijatelji, jednostavno pogledajte svijet. Znamo iz filmova i knjiga što je to zombi-apokalipsa — kada virus pretvara većinu ljudi u zombije, a zdravima ostaju tek pojedinci.

I eto — mi živimo u takvoj apokalipsi, kada čak i naizgled pametni ljudi govore besmislice o očitim činjenicama.

I sva nada ostaje na onim malobrojnim “zdravima”. Njih je, sudeći po tome u kakvom svijetu sada živimo, zasad manje nego “zaraženih”. Da, sada netko možda ne vidi izlaz, ali to ne znači da ga nema. Ponekad se čini da se sve slaže tako da čovjek poželi odustati.

Ali ako smo mi — ljudi, ako želimo živjeti, ako razumijemo i cijenimo život, zašto bismo se onda trebali predati? Zbog nečije gluposti, kratkovidnosti? Zbog nečije tuposti, pohlepe bismo se trebali predati? Jednostavno uzeti i okrenuti se?

Ako imaš savjest, kako ćeš onda živjeti dalje? Oni koji se nisu zarazili ovim zombi-virusom, ne smiju se predati. Živjeti treba po savjesti, ne odstupati. Ako zaista svi zajedno budemo težili, moći ćemo prevladati sve krize našega društva, pa čak i najstrašniju — klimatsku.

Pojedinačno — nećemo uspjeti. Zajedno — možemo mnogo.

S video verzijom ovog članka možete se upoznat ovdje: