Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 02. do 08. jula 2025. godine

Prošle sedmice u SAD-u dogodila se tragedija — iznenadna i katastrofalno snažna poplava, za koju nisu bile spremne ni vlasti, ni obični stanovnici. I to u zemlji koja raspolaže svim nužnim: sistemom prognoziranja kataklizmi i obavještavanja stanovništva, tehničkim mogućnostima za hitno reagovanje.

Uistinu, ako se zdravo i čestito gleda na situaciju s klimom, ona ne izgleda optimistično. Tendencije poboljšanja za sada se ne predviđaju. Čak naprotiv — situacija se pogoršava.

Pojedinosti o smrtonosnoj poplavi u SAD-u i drugim događajima prošle sedmice, od 02. do 08. jula 2025. godine, čitajte u ovom članku.

SAD

Država Teksas, SAD, preživjela je jednu od najsmrtonosnijih prirodnih katastrofa u svojoj historiji. U noći na 04. juli centralne rejone zahvatili su snažni pljuskovi: za dan je mjestimično palo više od mjesečne norme padavina — do 250 mm. A njihov intenzitet dostizao je 100 mm na sat. Rijeke su strelovito izišle iz korita, u samo nekoliko minuta potopivši naseljena mjesta.

Posebno je stradao okrug Kerr, smješten u dolini rijeke Guadalupe. Nivo vode dostigao je drugi po visini pokazatelj za čitavu historiju posmatranja.

Smrtonosna poplava u državi Teksas: rijeka Guadalupe strelovito izašla iz korita i odnijela više od stotinu života, SAD

Stanovnici su pripovijedali da nikakva upozorenja nisu dobijali. Budući da u okrugu sistem za obavještavanje o poplavama ne postoji, njih nije probudio zvuk sirena, nego tutnjava razbješnjele stihije. 

Smrtonosni talas visine oko 6 m pomeo je sve na svom putu, razarajući kuće i ceste. Započela je hitna evakuacija stanovnika.

Posebno tragična bila je situacija u ljetnom kampu za djevojčice Mystic, smještenom na obali rijeke. Voda je zatekla djecu nespremnu, dok su spavala u svojim kućicama. Mnoga od njih našla su se u zamci bez mogućnosti izlaska. Veza s kampom bila je u potpunosti izgubljena, a odronjeni putevi blokirali su put spasiocima. Prema zvaničnim podacima, ovdje je poginulo 27 djece, još najmanje 5 vode se kao nestalo.

Operacije potrage i spašavanja uz učešće stotina stručnjaka, vojnih helikoptera Black Hawk i kinoloških grupa nastavljene su u Teksasu nekoliko dana. Iz zone nepogode uspjelo se izvući više od 850 ljudi, mnogi su evakuisani zrakom.

Posljedice razorne poplave u državi Teksas, SAD

Po podacima na dan 08. jula, stihija je odnijela 129 života u šest okruga države. Sudbina još 170 ljudi ostaje nepoznata.

Mjesne vlasti priznale su da nisu očekivale nepogodu takvih razmjera, stoga nije provedena preventivna evakuacija stanovnika.

Tajfun “Danas”

06. jula ostrvo Tajvan našlo se pod udarom tajfuna “Danas”. Još kako se približavao, priobalni rejoni suočili su se sa snažnim vjetrom, kišom, poplavama i odronima.

Muljeviti tok obrušio se na ribarsko naselje, noseći sve pred sobom. Automobili su plutali ulicama, kao čamci.

Oko ponoći istog dana centar tajfuna obrušio se na okrug Chiayi, u rejonu naselja Budai — prvi put u 120 godina tropski ciklon dostigao je ovu teritoriju. Za zapadnu obalu Tajvana, kamo tajfuni dopiru krajnje rijetko, “Danas” je postao uistinu anomalan i razoran događaj.

SPosebno je teško stradao jug Tajvana: u okrugu Yunlin zabilježeni su udari vjetra iznad 217 km/h.

A u gradu Tainan stihija je u potpunosti razorila znamenita vrata hrama Nankunshen Daitianfu, čija je masivna konstrukcija premašivala četverospratnu zgradu.

Tajvan nakon udara stihije: srušena vrata jednog od najvećih hramova grada Tainan — Nankunshen Daitianfu

U okrugu Pingtung za dva dana palo je 636 mm padavina — to je gotovo dvije i po mjesečne norme (srednja mjesečna norma za juli — 259,2 mm).

Gotovo 700 000 domaćinstava diljem Tajvana ostalo je bez električne energije.

Po podacima Glavnog centra za reagovanje na stihije, “Danas” je odnio živote dvoje ljudi i više od 500 je ranjeno.

Oslabivši do tropske oluje, tajfun “Danas” udario je na kinesku pokrajinu Zhejiang, krenuo u unutrašnjost zemlje, njegov utjecaj u vidu obilnih padavina proširio se gotovo 1 500 km od obale.

Indonezija

07. jula u 11:05 po lokalnom vremenu na ostrvu Flores u Indoneziji, pokrajina Istočna Nusa Tenggara, dogodila se snažna erupcija vulkana Lewotobi Laki-laki.

Bila je praćena zaglušujućom tutnjavom i piroklastičnim tokom. Stub pepela podigao se na visinu do 18 km iznad vrha, a oblak užarenih čestica zbog snažnog vjetra rastegnuo se na 5 km. Sela Kringa, Hokeng, Ojang, Timutawa i Udekduen, smještena na obroncima planine, na 15 minuta utonula su u potpunu tamu i našla se zatrpana gustim slojem vulkanskog pepela, pijeska i šljunka. Akutni nedostatak pitke vode u regionu postao je još ozbiljniji zbog njenog zagađenja vulkanskim izbačajima.

Ljudi u žurbi napuštaju opasnu zonu nakon erupcije vulkana Lewotobi Laki-laki, Indonezija

Mjesni stanovnici ispričali su da je ova erupcija bila snažnija od prijašnjih i započela je iznenadno. 

Zbog podignutog pepela, koji je prijetio letovima nad istočnom Indonezijom, zatvoreno je nekoliko aerodroma i otkazano je na desetine avioletova, uključujući i za ostrvo Bali.

Nivo uzbune za vulkan ostaje najviši. Vlasti su upozorile turiste i mjesne stanovnike da se ne približavaju krateru bliže od 6 km.

Istog dana kasnije, oko 19:32 po lokalnom vremenu, vulkan je ponovo eruptirao, izbacivši stub pepela na visinu do 13 km. Erupcija je također bila praćena snažnom tutnjavom i podrhtavanjima.

Australija

Snažna ciklon-bomba obrušila se na istočnu obalu Australije u noći na 02. juli, izazvavši haos u državi Novi Južni Vels. Stihija je ostavila bez električne energije više od 40 000 domova i preduzeća. Veliki Sidney i regija Illawarra stradali su od poplava, desetine puteva bile su zatvorene. Srušena stabla i prekidi u snabdijevanju električnom energijom zaustavili su kretanje vozova. Trajektna veza također je bila u potpunosti narušena.

Posljedice snažne oluje u državi Novi Južni Vels, Australija

Oluja je donijela snažne udare vjetra: u Kraljevskom nacionalnom parku zabilježena je brzina vjetra od 124 km/h, na ostrvu Montague — 122 km/h.

Na aerodromu Sidney zbog snažnog vjetra radila je samo jedna uzletno-sletna staza, a oko 150 letova je kasnilo ili je bilo otkazano.

Zbog prijetnje od razaranja obale 4-metarskim talasima u zoni rizika našle su se desetine kuća u turističkim naseljima Entrance North i Wamberal na Centralnoj obali — ljudi su morali biti evakuisani.

U pojedinim priobalnim područjima talasi su se dizali do 12 m, što je znatno pojačavalo eroziju obale.

U gradu Ulladulla i u rejonu Mortona palo je više od 200 mm padavina. Nagli porast vode u rijekama doveo je do velikih poplava. U rejonu jezera Berrill tokom noći poplavljeno je oko 200 kuća. 

Meteorolozi napominju da je sadašnji ciklon — jedan od najrazornijih po spoju snage kiše, vjetra i djelovanja na obalu. Ciklonske bombe češće se susreću na Sjevernoj hemisferi, a u Australiji su rijetke, posebno u takvoj blizini kopna.

Turska

02. i 03. jula planinski rejoni sjeveroistoka Turske našli su se pod vlašću neviđenog julskog snijega — snijeg je pao u provincijama Rize, Bayburt, Erzurum, Trabzon i Tunceli.

Temperatura je naglo pala, mjestimično su zabilježene mećave, snažan vjetar i gotovo nikakva vidljivost. Gustim slojem snijega pokriveni su pašnjaci i putevi.

Turska se suočila s anomalnom prirodnom pojavom — snijegom usred ljeta

Ova anomalna pojava zapanjila je čak i mjesne starosjedioce — niko od njih nije pamtio da je snijeg ovdje padao u jeku ljeta.

Kina

Dugotrajni pljuskovi u kineskoj provinciji Sichuan doveli su do brojnih poplava, muljevitih tokova i odrona. 

04. jula u okrugu Danba, Tibetanska autonomna prefektura Garzê, na sela Shenzu № 1 i № 2 sručio se snažan odron — s planina se obrušilo više od 200 000 m³ kamenja i zemlje.

Uslijed toga oštećene su stambene kuće, dalekovodi i cestovna infrastruktura. Stradala su poljoprivredna zemljišta.

Četvero ljudi, koji su u trenutku nepogode napasali stoku u planinama, nestali su bez traga. Više od 1 700 ljudi bilo je prisiljeno evakuisati se.

Snažan muljeviti tok sručio se s planina u kineskoj provinciji Sichuan

05. jula u kotaru Tianquan okruga Ya'an, naselje Chengxiang, na nacionalnom autoputu 318 došlo je do odrona.

Pod odronima je ostalo nekoliko automobila. Uslijed toga poginulo je troje ljudi, sudbina još dvoje ostaje nepoznata.

Rusija

04. jula snažan pljusak s gradom obrušio se na Tjumenj. Za dva sata kiše u gradu su poplavljene ulice, stambene zgrade, parkirališta, prodavnice i trgovački centri.

Na nekim mjestima voda je dosezala do prozora prvoga sprata. Javni saobraćaj funkcionisao je s prekidima. Nakon divljanja stihije na putevima su nastali potpuni saobraćajni zastoji. Pritom je na meteorološkoj stanici grada zabilježeno svega 7 mm padavina. 

To još jednom dokazuje da događaji koji se zbivaju mogu biti vrlo razorni, ali pritom krajnje lokalni i ne dospjeti u zonu mjerenja.

Obilna kiša paralizovala je saobraćaj i poplavila ulice grad Tjumenj, Rusija

Dan ranije u Išimskom rejonu oblasti pao je krupan grad prečnika do 4 cm, oštetivši kuće, automobile i biljke.

04. jula gradom Omsk prošla je snažna oluja s grmljavinom i pljuskom. Udari vjetra dostizali su 35 m/s. Razorni nalet vjetra oborio je oko 200 stabala, prevrnuo autobuske stanice, otkinuo balkone i fragmente krovišta, izbio okvire prozora. Leteći komad lima probio je autobus upravo tokom vožnje. Stihija je oštetila desetine automobila i zgrada, izazvala zastoje na putevima.

Snažna oluja obrušila se na grad Omsk, Rusija: oborena stabla, oštećene zgrade i automobili

Bez električne energije ostali su čitavi kvartovi, djelimično je narušeno snabdijevanje plinom.

Tokom oluje stradalo je petero ljudi. Žena je zadobila povrede i doživjela šok kada se pri izlasku iz zgrade pored nje srušio dio balkona. Još četvero ljudi ranjeno je od padajućih konstrukcija, stabala i metalnih elemenata, otrgnutih s krovova.

03. jula Habarovsk se našao pod naletom najsnažnijeg pljuska: za 40 minuta na grad se sručila gotovo četvrtina mjesečne norme padavina — 32 mm (pri srednjoj mjesečnoj normi za juli — 137 mm).

Na nekim dionicama vidljivost se smanjivala na nekoliko metara zbog “zida” kiše. Ulice, dvorišta i parkirališta potonuli su pod vodu, automobili su se gasili u nabujalim tokovima.

Orkanski vjetar, koji je dostizao 20 m/s, obarao je stabla, ograde, trgao reklamne panoe. Bez struje su ostale hiljade stanovnika.

Snažan vjetar u gradu Habarovsk oborio stabla i oštetio dalekovode, Rusija

Na sjeveru Habarovskog kraja također je bilo napeto: u gradu Nikolajevsk na Amuru od početka jula već je palo 73 mm padavina, pri normi mjeseca — 57 mm.

Još nedavno, od marta do juna, Zabajkalje se gušilo u dimu šumskih požara, koji su spalili gotovo 2,781 miliona ha.

A sada su region zahvatile obilne kiše, izazvavši velike poplave.

Od 30. juna do 02. jula u Zabajkalskom kraju pale su i do tri mjesečne norme padavina: u selu Usugli — 116 mm, u naselju gradskog tipa Karimskoje — 134 mm, u naselju gradskog tipa Kurort-Darasun — 198 mm.

Presušena korita rijeka i potoka u samo nekoliko sati pretvorila su se u nabujale tokove, odronivši mostove, puteve i izazvavši opsežna plavljenja i razaranja.

Selo Uldurga zbog porasta vode u rijeci Kučeger ostalo je odsječeno od svijeta: na proljeće je ovdje izgorio most, a sada je voda poplavila i jedini put. Stanovnici su ostali bez prijelaza, veze, interneta i proizvoda u prodavnicama, a hitna pomoć nije mogla doći do pacijenata.

U naselju Darasun mjestimično je nivo vode dostizao do pojasa.

Poplava je odronila korito rijeke, ono je postalo triput veće od dužine mosta, koji se na kraju srušio. A jedna kuća zbog odrona tla našla se na rubu provalije.

Na stanici Darasun odronjena je pruga Transsibirske magistrale — glavne željezničke arterije zemlje. Saobraćaj vozova bio je privremeno obustavljen.

Pruga uništena obilnim kišama na stanici Darasun zaustavila promet vozova na jednoj od ključnih dionica Transsibirske magistrale u Rusiji

Stihija je stigla i do glavnog grada kraja, grada Čita: pljuskovi su poplavili ulice, putevi su se pretvorili u kaljužu, gdje su zapinjali automobili, a u nizu rejona nestalo je električne energije.

Ljudi, koji su preživjeli najsnažnije potrese, katastrofe poput ove u Teksasu ili bilo koje druge stihijske nepogode, prirodno, nadaju se da je sve završilo i da se više neće ponoviti.

Navikli smo da sve loše jednom prođe i postane dobro. Ali sada nije taj slučaj. 

Sve što posmatramo već nekoliko desetina godina jeste to, da se situacija samo pogoršava. I ona se katastrofalno pogoršava.

Ovdje i nastaje paradoks. Ima nas više od 8 milijardi — mnoštvo pametnih i obrazovanih ljudi. Imamo stvarnu priliku spasiti planetu, sačuvati živote. Postoje naučnici, koji razumiju uzroke onoga što se događa i predlažu rješenja. Ali, nažalost, mnogi ljudi jednostavno ne žele vidjeti prijetnju. Zato što priznavanje očiglednog ruši njihove planove, nade, predstave o budućnosti.

To se isto odnosi i na većinu naučnika, političara — onih kojima smo kao društvo povjerili rješavanje problema rastućih kataklizmi.

Prijatelji, prosto pogledajte svijet. Znamo iz filmova i knjiga šta je to zombi-apokalipsa — kada virus pretvara većinu ljudi u zombije, a zdravima ostaju tek pojedinci.

Pa eto — mi živimo u takvoj apokalipsi, kada čak i naizgled pametni ljudi govore besmislice o očiglednim činjenicama.

I sva nada ostaje na onim malobrojnim “zdravima”. Njih je, sudeći po tome u kakvom svijetu sada živimo, zasad manje nego “zaraženih”. Da, sada neko možda ne vidi izlaz, ali to ne znači da ga nema. Ponekad se čini da se sve slaže tako da čovjek poželi odustati.

Ali ako smo mi — ljudi, ako želimo živjeti, ako razumijemo i cijenimo život, zašto bismo se onda trebali predati? Zbog nečije gluposti, kratkovidosti? Zbog nečije tuposti, pohlepe bismo se trebali predati? Jednostavno uzeti i okrenuti se?

Ako imaš savjest, kako ćeš onda živjeti dalje? Oni koji se nisu zarazili ovim zombi-virusom, ne smiju se predati. Živjeti treba po savjesti, ne odstupati. Ako zaista svi zajedno budemo težili, moći ćemo prevladati sve krize našeg društva, pa čak i najstrašniju — klimatsku.

Pojedinačno — nećemo uspjeti. Zajedno — možemo mnogo.

S video verzijom ovog članka možete se upoznat ovdje: