Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 27. novembra do 3. decembra 2024. god.

Kataklizme koje potresaju našu planetu postaju sve ekstremnije. Mnogi naučnici ih povezuju sa globalnim zagrijavanjem.

Ali šta ako propuštamo nešto mnogo opasnije? U prošlom članku spomenuli smo misteriozni “faktor X”, koji savremeni klimatski modeli dugo vremena nisu uzimali u obzir.

Danas ćemo otkriti šta se krije iza toga i kakva je njegova uloga u rastućoj klimatskoj krizi.

SAD

Od 29. novembra na sjeveroistok i srednji zapad SAD-a obrušila se snažna višednevna snježna oluja. Najteže pogođene države bile su Pennsylvania, Ohio, Michigan i New York.

Arktička hladnoća se sudarila sa nenormalno toplom vodom Velikih jezera, što je izazvalo rekordne snježne padavine. Takvi se fenomeni povremeno javljaju u regiji zimi, klimatolozi ih nazivaju “snijegom s efektom jezera“.

Snježne padavine uzrokovane prolaskom hladnog zraka preko nezamrznutih voda Velikih jezera nazivaju se “snijeg s efektom jezera“.

Ali ovoga puta padavine su bile posebno intenzivne. Mjestimično je snijeg padao brzinom i do 10 cm/sat.

29. novembra, u gradu Erie, Pennsylvania, postavljen je apsolutni rekord dnevnih snježnih padavina — 57 cm.

A u gradiću Barnes Corners, država New York, za 3 dana, od 30. novembra do 2. decembra, palo je nevjerovatnih 167 cm snijega.

Zbog nulte vidljivosti i snježnih nanosa kretanje na cestama u regionu postalo je nemoguće. Međudržavne trese I-90, I-89 i I-86 su bile zatvorene.

Situaciju je zakomplikovana time, što je snježna apokalipsa pogodila zemlju u jeku turističkog vikenda poslije Dana zahvalnosti, kada su milioni ljudi pokušali da se vrate kućama.

Rekordne snježne padavine na sjeveroistoku i srednjem zapadu SAD-a

Za pomoć vozačima koji su se našli zaglavljeni mobilizirana je Nacionalna garda.

U blizini jezera Erie i jezera Ontario proglašeno je vanredno stanje.

Oluja je iznenadila ne samo nenormalno obilnim snježnim padavinama. Bila je praćena grmljavinom i vodenim pijavicama — pojavama koje se u hladno doba godine događaju krajnje rijetko. A upravo kombinacija rekordno tople vode u jezerima i jake atmosferske nestabilnosti učinila ih je potpuno stvarnim.

Arktički zrak također je donio veliku hladnoću na veći dio teritorije SAD-a, čak do Floride.

Više od 13 miliona ljudi u 9 država na jugu suočilo se s prijetnjom mraza.

Kanada

Snažne snježne oluje također su se obrušile na kanadsku provinciju Ontario, uzrokujući prekide u saobraćaju, nanose i nestanke struje. U gradiću Gravenhurst palo je oko 140 cm snijega. Gradonačelnica je nazvala ovaj događaj bez presedana u 27 godina njezinog boravka ovdje.

Posljedice snažne snježne oluje u provinciji Ontario, Kanada

Više od 50 sati bila je prekinut 100-kilometarska dionica trase 11, važna za region.

Rad na čišćenju snijega otežan je palim dalekovodima, drvećem i napuštenim automobilima.

Indija

30. novembra tropski ciklon “Phengal”, koji se formirao 29. novembra u Bengalskom zalivu, obrušio se na južnu Indiju, dostigavši ​​obalu Pondicherry-ja (sindikalna teritorija u sastavu Indije) sa vjetrom do 90 km/h. 

Ostao je praktično nepomičan 12 sati i za to vrijeme uspio je izbaciti ogromnu količinu kiše.

U Pondicherry-ju je palo 460 mm kiše. To je za više od dva puta premašilo prethodni rekord od 210 mm, zabilježen 31. oktobra 2004. godine.

Mnoga sela našla su se pod vodom, a ljudi nisu mogli napustiti svoje kuće satima. U evakuaciju stanovnika bila je uključena vojska. Pljuskovi su poplavili puteve, a ozbiljno je nastradala poljoprivreda. Mjesni žitelji kažu da ovakvu katastrofu nisu vidjeli najmanje 30 godina.

Susjedna država Tamil Nadu također je pretrpjela velike gubitke zbog udara stihuje. U okrugu Villupuram u 24 sata palo je katastrofalnih 490 mm kiše, što je izazvalo brojne poplave i klizišta. Hiljade ljudi evakuisano je u centre za privremeni smeštaj. U okrugu Tiruvannamalai došlo je do klizišta, pri čemu je sedam ljudi našlo se ispod ruševina.

U gradu Chennai od stihije je poginula 3 čovjeka. Neprekidna kiša poremetila je usluge javnog prevoza, uključujući autobuse i vozove. Aerodrom je zatvoren zbog poplavljenih pista, što je dovelo do otkazivanja 55 letova.

Od udara tropskog ciklona ozbiljno je nastradala i Šri Lanka, gdje je stihija odnijela živote najmanje 17 ljudi.

Malezija i Tajland

Obilne kiše, izazvane sjeveroistočnim monsunom, obrušile su se na zapadnu Maleziju i južni Tajland.

Ljudi se spašavaju, napuštajući poplavljene rajone, gdje je voda mjestimično narasla do krovova kuća, Tajland

Rijeka Golok, koja je prirodna granica između zemalja, dostigla je rekordnu razinu od 11,62 m, nadmašivši rekord iz 1997. godine, što je izazvalo polave u 7 malezijskih država.

U državi Kelantan kiše su silno oštetile infrastrukturu. Glavni putevi su poplavljeni, oštećene su kuće i poslovni objekti. Poznati plutajući restoran odnijela je poplavljena rijeka. Nakon što su dva čovjeka poginula od strujnog udara, moralo je biti zatvoreno 17 trafostanica.

Poplave u Maleziji od 03. decembra odnijele su najmanje 7 života. Sa opasnih mjesta evakuisano je 144.000 ljudi.

U južnim provincijama Tajlanda našlo se poplavljeno hiljade domova, mjestimično je nivo vode dostigao krovove. Posebno su nastradale provincije Songkhla, Pattani, Yala i Narathiwat. Vlasti su organizovale masovnu evakuaciju. Ukupno, poplave su pogodile više od 136.000 domaćinstava.

Poplave su uobičajene tokom sezone monsuna od novembra do marta. Ali ove godine su se pokazale posebno katastrofalnima. U Maleziji su trenutni vodostaji rijeka premašili one od poplava iz 2014. godine, jedne od najdestruktivnijih u posljednjih nekoliko decenija.

Velika Britanija

Dana 01. decembra u okrugu Merthyr Tydfil u Walesu dogodilo se propadanje tla prečnika više od 5 m i dubine do 12 m.

Propadanje tla u okrugu Merthyr Tydfil u Walesu, Engleska

Mjesni žitelji čuli su tutnjavu od padanja velikih krhotina.

Jedan od njih je rekao da se boji da bi mu se kuća mogla urušiti. I također dodao da ovako nešto nikada nije vidio u svom životu.

Zbog sigurnosne prijetnje evakuisani su žitelji 30 kuća, a vlasti su pozvale ljude da izbjegavaju to područje.

Grčka 

Olujna “Bora” udarila je po Grčkoj 30. novembra i donijela obilne kiše, jak vjetar i snježne padavine.

Na ostrvu Rodos mjestimice je za dan palo više od 195 mm kiše, što je dovelo do bujičnih poplava.

Guverner južnoegejske regije nazvao je situaciju “razornom i duboko šokantnom”, napominjući da tolike količine padavina ovdje nikada ranije nisu zabilježene. 

Voda je oštetila puteve, kretanje po mnogima od njih je onemogućeno. Vlasti su evakuisale desetine žitelja i zatvorile škole.

U popularnom letovalištu Faliraki, stihija je razrušila most, oštetila kuće i prodavnice i u zemlji napravila duboke pukotine. 

Na ostrvu Lemnos, poplave su izazvale ozbiljnu štetu na poljoprivrednom zemljištu, vitalno važnom za ekonomiju regiona. Oštećeni su putevi, vodovodna i električna infrastruktura, poplavljene kuće.

Oluja je također zahvatila kopneni dio Grčke. Centralna Makedonija je iskusila jake pljuskove, ostavljajući puteve prekrivene kamenjem i blatom.

Poplavljene kuće i oštećena infrastruktura u gradovima Grčke nakon prolaska oluje “Bora”

U gradu Solunu oborena stabla oštetila su zgrade i automobile. Teretni brod, privezan u luci, odnešen je snažnim vjetrom, što je dovelo do sudara s drugim brodom i oštećenja oba.

Na sjeveru zemlje, u regijama Florina i Kastoria, bilo je obilnih snježnih padavina. Putevi su postali teško prohodni, na nekim dionicama kretanje je bilo moguće samo s lancima. U planinama je došlo do nestanka struje, a temperatura je naglo pala na anomalno niskih +2 °C.

Zbog oluje u zemlji poginula su 3 čovjeka.

Pavlos Marinakis, portparol vlade Grčke, je izjavio: “Oluja “Bora” je još jedan dokaz da naše znanje o prirodnim pojavama više nije tačno.”

Uganda

27. novembra, nakon mnogo sati pljuskova, u okrugu Bulambuli, Uganda, došlo je do ogromnog odrona. Obrušio se na pet sela, koja pokrivaju površinu od oko 20 hektara. Najmanje 45 kuća je potpuno zatrpano zemljom i kamenjem, još 125 je djelimično oštećeno.

Potraga se vrši pomoću priručnih sredstava nakon ogromnog odrona u Ugandi

Najmanje 28 ljudi je poginulo, a više od 100 se vodi kao nestalo. Liječnici i spasioci sa teškom opremom nisu mogli da dođu do mjesta tragedije, pošto je rijeka Simu, koja se izlila iz korita, odnijela most i blokirala puteve. Stoga se traženje obavljalo isključivo uz pomoć priručnih sredstava: štapova, lopata i motika. Ovo je ozbiljno smanjilo šanse za spašavanje ljudi zarobljenih pod ruševinama.

Evakuisano je oko 1.000 ljudi.

Bolivija

Kiše siju haos u Boliviji, a broj smrtnih slučajeva od stihija raste svaki dan. Po podacima od 03. decembra poginulo je 11 ljudi. Osim toga, nastradalo je 300 porodica, a 117 domova je oštećeno. 

29. novembra u gradu La Paz dogodila se klimatska katastrofa: jaka kiša izazvala je izlivanje rijeke Pasahahuira. Mjesni žitelji još se nisu oporavili od poplave, koja se dogodila svega sedmicu dana prije, kada su se iznova našli u opasnosti. Zaštitne konstrukcije nisu mogle izdržati pritisak vode, a bujični potoci su izbijali i odnoseći sve na svom putu.

Voda odnosi sve na svom putu tu vrijeme poplava u gradu La Paz, Bolivija

Žitelji su prevoženi preko ceste pomoću bagera. Opštinske vlasti su saopćile da će obnova ovog područja trajati ne manje od 2 mjeseca.

02. decembra, jake kiše u departmanu Cochabamba poplavile su naseljena područja. U gradu Quillacoglio rijeka je odnijela stariju ženu.

01. decembra, u zoru, u zajednici Avispas, opština Villa Tunari, provincija Chapare, odron je zatrpao dvije kuće sa usnulim ljudima. Poginula su 4 čovjeka, uključujući dvoje djece.

Brazil

01. decembra snažne oluje obrušile su se na južnu državu Rio Grande do Sul u Brazilu, pogodile 35 opština i ostavile bez struje više od 3 miliona žitelja.

Brzina vjetra u općini Casapava do Sul dostizala je 102 km/h.

U gradu Carazinho vjetrom je oštećeno najmanje 50 kuća.

Posljhedice olujnih vjetrova u državi Rio Grande do Sul, Brazil

Oluje su zahvatile i industrijske objekte. Zgrada kompanije za proizvodnju solarnih panela je djelimično uništena. Kao rezultat toga povrijeđeno je 100 ljudi.

Posebno ozbiljan incident dogodio se u Arroio do Tigre: u gradskom zabavnom parku srušio se krov paviljona. Desetine ljudi je zadidilo povrede i trebali su medicinsku pomoć.

A u gradu Porto Alegre, glavnom gradu države, kiše su poplavile zgradu autobusku stanicu, koja je ranije, u maju ove godine, oštećena poplavom.

U opštini São Lourenço do Sul grad veličine kokošijeg jajeta uništio je usjeve duvana, nanijevši značajnu štetu lokalnim farmerima.

Oluje su bile praćene ogromnom količinom munja. Za dan je zabilježeno 234 000 udara.

Rekordna količina munja — 234 000 udara za dan — u državi Rio Grande do Sul, Brazil

Anomalno obilne padavine, snažne oluje i uragani, pojačani vjetrovi — sve je to povezano s rekordnim zagrijavanjem okeana i atmosfere posljednjih godina. Naučnici su otkrili da se duboki slojevi okeana zagrijavaju desetine puta brže od gornjih slojeva, što zahtijeva ogromne količine energije. Ali odakle dolazi tolika toplina na dnu okeana?

Glavni klimatolog NASA-e primijetio je nepoznati faktor, koji povećava zagrijavanje planete više nego što su predviđali prethodni klimatski modeli.

Po jednoj od hipoteza, geološki procesi značajno utiču na klimatski sistem. Na dnu okeana zabilježeno je više od 10 miliona geoloških objekata: vulkana, rasjeda i hidrotermalnih izvora, a njihova aktivnost je sada zamjetno povećana. Slična situacija se uočava i na površini planete: aktiviranje vulkana, netipične erupcije bez znakova upozorenja, povećanje broja zemljotresa u blizini vulkana i supervulkana signaliziraju rastući poremećaj u unutrašnjosti.

Upravo se ta magmatska aktivnost, praćena porastom sve tečnije i vruće magme, krije iza misterioznog “faktora X”, koji zagrijava okean odozdo i pojačava klimatske katastrofe.

Ako okean ne bude u stanju da odvodi višak topline iz utrobe planete, razmjeri kataklizmi će dostići kritični nivo, ugrožavajući život na Zemlji.

Međutim, rješenje za ovaj problem već postoji — to su generatori atmosferske vode. Sada se oni koriste samo za dobijanje slatke vode u određenim zemljama, ali će njihova globalna primjena omogućiti očistiti Svjetski okean od plastike, vraćajući njegovu toplotnu provodljivost. Na ovaj način, okean ponovo može djelovati kao “prirodni klima uređaj” planete. To će smanjiti temperaturu i vlažnost atmosfere, a za 2-3 godine stabilizirati klimu na planeti.

Za to vrijeme, naučnici će moći pronaći rješenje kako da odstrane osnovni uzrok zagrijavanja unutrašnjosti planete.

Video verziju članka možete pogledati ovdje: