U posljednje vrijeme na Zemlji se događa sve više i više prirodnih katastrofa izazvanih klimatskim promjenama. Sve ih je teže predvidjeti, njihova snaga neumoljivo raste, a posljedice su često šokantne.
Prema službenim podacima, u proteklih 50 godina broj prirodnih katastrofa se upeterostručio, usmrtivši stotine ljudi i uzrokujući materijalnu štetu od 202 milijuna dolara svaki dan! S takvim pokazateljima lako je predvidjeti vjerojatnost koliko brzo ćeš se ti i tvoja obitelj naći među žrtvama. S tim u vezi, nameću se prirodno pitanja:
S kakvim se opasnostima suočava čovječanstvo koje je već zakoračilo u razdoblje globalnih katastrofa?
Kakva je stvarna slika u epicentru tih događaja?
Kakve su šanse preživljavanja tijekom i nakon razornog djelovanja sila prirode u postojećem potrošačkom formatu društva?
Što možemo učiniti sada da spriječimo najgore?
Moć prirode je toliko nepristrana, neumoljiva i velika da čovjek danas nije u stanju suprotstaviti se nečemu tako snažnom. Čitavi gradovi bivaju pometeni u jednoj noći. Doslovno u nekoliko trenutaka ljudi ostaju bez krova nad glavom i sve stečene imovine, a ponekad i vlastitog života.
Riječi očevica Irene Kuczyńske na Forumu 07.05.2022. „Globalna kriza. Mi smo ljudi. Želimo živjeti” o uraganu u Poljskoj: „Čula se užasna tutnjava. Kroz prozor se vidjelo kako vjetar kida krovove sa susjednih kuća, crijepovi su im počele padati na glave.”
Riječi očevica Adama Stielstre na Forumu o požaru u Coloradu, SAD: „Vozio sam se po tom području i vidio cijele blokove ruševina. Nije bilo ničeg drugog. A ljudi su jednostavno bili na ulici.”
Kada čujemo vijesti o klimatskim katastrofama, često osjetimo suosjećanje za žrtve, ali gotovo nikada ne pomislimo da bismo se i sami mogli naći u sličnoj situaciji. Ali danas svi mogu vidjeti klimatske anomalije pod svojim prozorom: temperaturne rekorde, suše, poplave, uragane, tornada, tajfune, velike divlje požare, klizišta i druge prirodne katastrofe. Klimatske promjene postale su toliko očite da se nehotice počinjete pitati: što će se dogoditi sutra?
Nažalost, službeni mediji nemaju potpune i pouzdane informacije o pravim uzrocima dramatičnih klimatskih promjena, o stvarnim razmjerima prirodnih katastrofa i njihovim posljedicama. Istovremeno, odgovorni, društveno aktivni ljudi iz više od 180 zemalja svijeta, 07. svibnja 2022. godine organizirali su Međunarodni online forum „Globalna kriza. Mi smo ljudi. Želimo živjeti.” Ovaj forum je na jednoj platformi okupio hrabre znanstvenike, istraživače, kreatore mišljenja i sve one kojima je stalo do budućnosti čovječanstva.
Na Forumu su iznesene šokantne činjenice o tome kako se prirodne katastrofe iznenada događaju. Ljudi se bave svojim svakodnevnim poslovima i često ne slute da će ih za nekoliko dana ili čak sati sustići razorni uragan, poplava ili tornado. Zaspu uz zvuk jake kiše, a probude se užasnuti bijesnim blatnim bujicama koje su prodrle u njihove domove.
Evo samo nekih iskaza očevidaca ovih strašnih katastrofa:
Riječi očevica iz Malezije na Forumu o poplavama u prosincu 2021.: „Nismo ništa mogli učiniti. Mogli smo samo uzeti svoje dokumente i spasiti život. Nismo očekivali da će voda porasti 6 metara.”
Riječi očevica iz Petropolisa u Brazilu na Forumu o poplavama u veljači 2022.: „Voda je visoka 2 metra. Puno vode, puno. Nikada nismo vidjeli ništa slično onome što se dogodilo jučer. Ne znam što bih rekao. Sve smo izgubili! Sve! Totalna šteta.”
Ovo je stvarni neprijatelj ljudi – klima. Napada sa svih strana u isto vrijeme, a mi joj se niti ne pokušavamo oduprijeti. Kataklizme se pojačavaju svakim danom, nastavljajući odnositi ljudske živote. A mi ravnodušno gledamo, dopuštajući neprijatelju da osvaja naše teritorije i odnosi ljudske živote.
Još uvijek misliš da te se to ne tiče? U konačnici, svatko je uvjeren da će biti unaprijed upozoren, pravovremeno, evakuiran na sigurno mjesto, opskrbljen potrebnim i da će mu biti nadoknađena šteta. Ali kako se to zapravo događa?
Upozorenje na katastrofe dolazi u zadnji tren, ako i dođe. Ljudi ne znaju za opasnost zbog nedostatka točnih prognoza, tehničkih sredstava upozorenja i prijenosa informacija. A ti su problemi prisutni bez obzira na socioekonomski razvoj zemlje u kojoj se nalazite. Ni materijalno blagostanje, ni stabilnost i razvoj gospodarstva ne daju nikakvo jamstvo za stopostotni spas i preživljavanje kada se prirodne katastrofe iznenada dogode.
Također, ljudski faktor često postaje značajna prepreka za donošenje važnih odluka o pravodobnoj evakuaciji i spasilačkim aktivnostima. Klima je bezdušna i nepredvidiva, ali očekujemo li neljudski tretman prema sebi? Nažalost, preživljavanje ljudi u suvremenom društvu ovisi o odluci pojedinaca na vlasti, na koje smo prebacili odgovornost za vlastite živote.
Riječi novinara Caija Oliveire (Caio Oliveira) na Forumu o poplavama u Brazilu: „Dok smo proživljavali jednu od najvećih tragedija u našoj povijesti, naš predsjednik odlučio je uzeti godišnji odmor i otišao na putovanje na jug zemlje. Zapravo, nije pomogao ni na koji način. Nije učinio ništa da pomogne.”
Svi se nadaju da ih je spasilačka služba dužna odmah spasiti. Svi se nadaju da će prvi biti spašeni! Ali je li to uvijek moguće?
Riječi voditelja Odjela za sigurnost Akademije hitnih službi spašavanja, zamjenika voditelja pakistanskog spasilačkog tima Muhammada Ahsana iz Pakistana na Forumu o potresima: „Počeli smo potragu i druge aktivnosti spašavanja. I tada smo otkrili dvije-tri žrtve u prizemlju koje su nas dozivala kroz mali otvor. Vikali su i davali svjetlosne signale mobitelima. Osjećali smo se krivima što u tom trenutku nismo mogli ništa učiniti, jer su nas samo tražili da ih izvučemo. Ali bilo ih je jako teško izvući zbog ogromnih ruševina, jer se srušilo pet-šest katova.”
Jeste li ikada razmišljali o tome da akcija spašavanja ne počinje usred katastrofa poput potresa, tajfuna, tornada i slično. Često su spasioci prisiljeni ostati u bazi dok se stihija ne smiri, kako ne bi ugrozili živote stručnjaka. Prije nego stignu, žrtve se moraju same izboriti za svoj opstanak. Koliko će vremena trebati da stigne hrana, voda, medicinska i druga pomoć? Uostalom, to može trajati nekoliko sati, dana ili duže. Koliko smo spremni za ovakav razvoj događaja?
Unatoč činjenici da su profesionalci čiji je poziv spašavanje ljudi predani, nesebični i hrabri, rade na granici ljudskih mogućnosti, riskiraju vlastite živote, samo njihovo herojstvo nije dovoljno da spasi sve koji se nađu u nevolji.
Spasioci i sami priznaju da se često prvi put susreću s nevjerojatnom snagom stihije i nisu svjesni nenih pravih uzroka.
Riječi certificiranog stručnjaka za sigurnost, spasioca Pancha Ramireza s Filipina na Forumu o potresima: „Bilo koji prirodna katastrofa mora se proučavati kako bi se razumjela snaga njezina utjecaja. Jer ako ne shvatimo bit ove katastrofe, nikada nećemo razumjeti ili znati pripremiti se za nju, ako ne shvatimo bit. Klimatske promjene nešto su što moramo proučavati. Ovo pitanje treba detaljnije istražiti.”
Pitanjem pravih uzroka klimatskih promjena koji nisu povezani s ljudskim djelovanjem, traženjem rješenja i donošenjem široj javnosti istinitih informacija o procesima koji se odvijaju na planetu bavi se nezavisna platforma Kreativno društvo uz potporu znanstvenika, istraživača, specijalista i stručnjaka.
Nažalost, danas službe spašavanja nisu spremne za suvremene izazove: erupcije supervulkana, velike poplave, divovska tornada, tsunamije i druge prirodne katastrofe. Susreću se s novim snažnim i velikim fenomenima, a osnovni alati kojima se služe ostaju gotovo nepromijenjeni: ljestve, pile, sjekire, vatrogasna crijeva i slično.
Kako bismo se učinkovito nosili s posljedicama prirodnih katastrofa, u uvjetima globalnih klimatskih promjena, potrebne su nove tehnologije. Danas postoje prijelomna znanstvena i tehnička rješenja, ali se ne primjenjuju posvuda zbog činjenice da živimo u potrošačkom formatu društva.
Ali u jednom trenutku će tisuće, milijuni, a možda i milijarde ljudi trebati pomoć! Nestandardne katastrofe za određenu regiju, udaljenost od mjesta događaja, nedostatak raspoložive logistike, poteškoće u isporuci tehničke opreme - ovi i drugi čimbenici čine pravovremenu pomoć vrlo teškom. Dok specijalne službe ne stignu, gubi se dragocjeno vrijeme.
Za one koji su pogođeni ovo je razdoblje teških iskušenja. Preživjeli su prisiljeni čekati pomoć danima, a ponekad i tjednima, gladni, dehidrirani, psihički i fizički traumatizirani. Jedna minuta čekanja na pomoć je kao sat vremena. I u takvom okruženju svaki čovjek pokazuje svoje prave kvalitete: netko pokušava pomoći drugima, a netko uzima posljednje, a time i nadu u spašavanje života, doslovno „visi o niti”. To su realnosti današnjice u uvjetima potrošačkog formata društva. I nitko ne zna tko će biti pored njega u kritičnoj situaciji i kako će se i sam ponašati.
Nije li to razlog da razmislimo o formatu u kojem sada živimo? Nije li to razlog za izgradnju humanijeg i društva spremnija za sve izazove?
Vrijeme je za radikalnu promjenu! Vrijeme je da se, s obzirom na neuspješno iskustvo prethodnih generacija, napusti model društvenog ponašanja temeljen na egocentrizmu i podjelama. Svatko može preuzeti odgovornost za odluke usmjerene na poboljšanje uvjeta svog života.
Za svakoga od nas važne su općeljudske vrijednosti i želja za pristojnim i sretnim životom. Ali u potrošačkom formatu društva egzistiramo u umjetnoj paradigmi antihumanih vrijednosti. I važno je razumjeti koji se postupci i odluke temelje samo na osobnom interesu i žeđi za moći, a koji su usmjereni na poboljšanje životnih uvjeta čovjeka i društva u cjelini. Kroz veo laži, neistina prenesenih u našu svijest s visokih pozornica, filmske industrije i medija, važno je vidjeti istinu. Sve dok smo umjetno podijeljeni ideološkim, političkim, ekonomskim i drugim konvencijama, te jedni od drugih skrivamo znanstvena i intelektualna dostignuća, razdavajajući ih na „prigodne” i „nepogodne” za pojedine zajednice i skupine, dotle čovječanstvo već gubi glavni rat – rat protiv klime.
Klima napreduje, nemilosrdna je, s njom je nemoguće pregovarati. Potreban nam je održiviji model odnosa koji može izdržati sve kritične izazove koji se javljaju kako u klimatskim sustavima (atmosfera, hidrosfera, geosfera, biosfera i drugi), tako i u socio-ekonomskim. Model u kojem se sva ljudska interakcija temelji na zajedničkom cilju – pružiti i zajamčiti vrijednost života svakom čovjeku. U takvim su uvjetima znanstvena i tehnološka dostignuća jednako dostupna svakoj službi i svim stručnjacima koji se bave spašavanjem ljudi, bez obzira na njihovu lokaciju. Samo u društvu jednakih mogućnosti, u svakoj situaciji, svaki je čovjek, bez obzira na njegov socijalni ili materijalni status, jednako zaštićen. U takvom društvu, u izvanrednim situacijama, jedini prioritet je sigurnost svakog čovjeka!
I dok još imamo priliku preokrenuti situaciju u svoju korist, u korist cijelog čovječanstva. Jedina šansa za preživljavanje je ujedinjenje i izgradnja Kreativnog društva čija je osnovna vrijednost život svakog čovjeka. Kreativno društvo je sigurno društvo, koje brine za sve! Samo na temelju tog načela moći će se uvesti napredne tehnologije i uspostaviti globalna interakcija cijele svjetske zajednice. Svi znanstveni, tehnički i materijalni resursi bit će odmah usmjereni na rješavanje postavljenih zadataka. Stoga će vas u Kreativnom društvu bilo gdje u svijetu, za razliku od raštrkanih malih spasilačkih jedinica postojećeg javnog formata, promptno zaštititi „Ujedinjena svjetska služba spašavanja”. Ali da bi se stvorila takva služba, potrebno je ujediniti sav ljudski potencijal, svjetske lidere, znanstvenike, spasioce i druge stručnjake.
Nitko ne može umjesto tebe odlučiti što učiniti: pokušati preživjeti u potrošačkom formatu ili živjeti sretno u Kreativnom društvu. Izbor je na tebi!
Najvažnija stvar ovdje i sada je tvoje sudjelovanje! Tek formiranjem javnog mnijenja, javnog zahtjeva za Kreativnim formatom, možemo započeti prijelaz na novi humani model društva. Podržite projekt Kreativno društvo, postanite dio rješenja. Zahtjev za životom u sigurnom i sretnom društvu može se pretočiti u ove jednostavne aktivnosti:
Nauči činjenice predstavljene u brojnim intervjuima i međunarodnim konferencijama, globalnim forumima.
Informiraj se o Kreativnom društvu dijeleći informacije s obitelji i prijateljima, na poslu, na društvenim mrežama, sa svakim čovjekom.
Dijeli informacije s naših službenih kanala: Twitter, YouTube, Facebook, Telegram.
Izgraditi siguran svijet ili ostaviti sve kako jest, o tebi ovisi!
Ostavite komentar