Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 10. do 16. srpnja 2024. godine

Ovaj tjedan Zemlja je doživjela niz kataklizmi koje su ostavile traga diljem svijeta. Bilo je toliko katastrofa da smo se odlučili usredotočiti samo na najteže događaje koji su se dogodili u Europi od 10. do 16. srpnja. A saznat ćete i što čovječanstvu može pomoći da preživi u nadolazećem klimatskom kaosu.

Oluje i tornada

Najjače oluje od 11. srpnja 2024. pogodile su europske zemlje.

Nekoliko dana bilo je grmljavine, pljuskova, jakog vjetra, tuče, pa čak i tornada.

U Slovačkoj je zbog snažne oluje prekinut, a potom i otkazan jedan od najvećih glazbenih festivala u zemlji Pohoda, koji se održavao na otvorenom u zračnoj luci Trencin.

12. srpnja jaki vjetrovi uništili su konstrukciju pozornice. U tom trenutku u blizini je bilo nekoliko stotina ljudi. Spasioci su morali tražiti žrtve pomoću pasa tragača i termovizijskih kamera. Prema podacima hitne službe, od 14. srpnja ozlijeđeno je 29 ljudi.

Vjetrom oštećena konstrukciju pozornice na festivalu Pohoda, Slovačka

Oštećeni su i šatori i kiosci koji prodaju hranu i piće.

Na zapadu Slovačke oluja je bez struje ostavila 135 000 kućanstava. Na jugu zemlje oštećene su željezničke pruge. Međunarodni vlakovi koji su išli prema Budimpešti i Pragu preusmjereni su na druge rute.

U Njemačkoj je, također 12. srpnja, gotovo trećina zemlje bila ozbiljno pogođena katastrofom. Štete su pričinjene saveznim državama Bavarska, Baden-Württemberg, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Donja Saska i Saska.

U regijama Gornje Bavarske i Švapske poplavljeni su podrumi i ulice, a srušena stabla otežavaju promet.

Srušena stabla ometaju promet vlakova u Bavarskoj u Njemačkoj

U gradu Calw, Baden-Württemberg, tuča je oštetila krovove kuća, a stablo u padu srušilo je s nogu dijete.

U regiji Bodenskog jezera u Gornjoj Švapskoj nekoliko je kuća oštećeno od udara groma. U gradu Telgte, Sjeverna Rajna-Vestfalija, događaj sličan tornadu prouzročio je ozbiljnu štetu industrijskom području.

U gradu Nordhorn, Donja Saska, obilne kiše poplavile su lokalnu kliniku, zbog čega je hitna služba zatvorena. Vjetar je oštetio starački dom u južnoj Donjoj Saskoj.

Istog dana u Austriji je, prema podacima Meteorološke službe UBIMET, zabilježeno 190 000 udara munja.

Na jezerima savezne pokrajine Koruške hitne službe morale su spašavati kupače i surfere koji zbog jakih valova nisu mogli doći do obale. U saveznoj državi Tirol zatvorene su neke ceste zbog odrona.

Cestarske ekipe čiste ceste nakon odrona u Tirolu, Austrija

U bečkoj zračnoj luci zbog vremenskih neprilika otkazano je oko 40 letova.

U saveznoj pokrajini Vorarlberg, u dolini Rajne, pale su ekstremne količine oborina: u samo nekoliko minuta slilo se 30 litara vode po kvadratnom metru. A tuča je poharala više od 5000 hektara površine. Austrijska osiguravajuća kuća štetu je procijenila na cca 1,2 milijuna eura.

U Švicarskoj, u kantonu Ticino, zabilježeni su jaki udari vjetra - do 106 km/h. U općini Cadenazzo u 20 minuta palo je gotovo 50 mm kiše. U općini Riva San Vitale uništena su pristaništa za brodove. U mjestu Kamorino nevrijeme i tuča oštetili su staklenike i opustošili polja.

Oluja i tuča oštetili su poljoprivredu u Camorinu u Švicarskoj

Sloveniju su 13. srpnja pogodila razorna nevremena. Teško su pogođene općine Slovenska Bistrica i Oplotnica.

Prema Stožeru civilne zaštite Slovenske Bistrice, ogromna tuča oštetila je najmanje 350 zgrada, mnoga vozila i solarne elektrane.

Ogromna tuča u Sloveniji

Od jakih oluja stradali su i stanovnici Bjelorusije.

Dana 13. i 14. srpnja nepogoda je pogodila Grodnsku, Minsku, Gomelsku i Mogilevsku oblast, kao i grad Minsk.

Kao rezultat toga, prema Ministarstvu za izvanredne situacije Bjelorusije, 6 ljudi je poginulo, uključujući dvoje djece, a 15 ljudi je ozlijeđeno.

Belhidromet je proglasio najviši crveni stupanj upozorenja.

Prema riječima očevidaca iz različitih krajeva, nevrijeme je bjesnilo nekoliko minuta. No, unatoč tome, posljedice su bile katastrofalne. Vjetar brzine do 30 m/s lomio je ogromna stabla poput šibica i čupao ih iz korijena. Posječeno je više od 2000 hektara šume.

Jak vjetar lomio je drveće kao šibice, Bjelorusija

Stabla koja su padala izazvala su više srušenih dalekovoda i oštećenih stupova. Prema podacima Ministarstva energetike, bez struje je ostalo 2000 naselja u zemlji.

Do jutra 15. srpnja bez struje ih je ostalo još 1200.

Katastrofa je oštetila mnoge kuće i zgrade. Vlakovi na duge udaljenosti kasnili su više sati, a električni vlakovi su otkazani.

U Brestskoj oblasti padala je velika tuča. Veličina nekih zrna tuče je dosegnula 7 cm.

Velika tuča padala je u Brestskoj oblasti u Bjelorusiji

Oluja je pogodila dječji kamp u blizini grada Rečica tijekom događaja na otvorenom. Vrijeme se promijenilo munjevitom brzinom, a kiša je padala kao zid.

Usljed pada stabala jedno je dijete poginulo, a šestero ih je ozlijeđeno.

13. srpnja nekoliko je tornada uništilo sela u sjevernoj Litvi.

Stanovnici okruga Siauliai još se ne mogu oporaviti od proživljenog užasa. Žena i njezina djeca jedva su se uspjeli sakriti u sjenici, dok je tornado u selu Meškiskes za nekoliko sekundi uništio njihovu kuću. Lakše su ozlijeđeni krhotinama stakla i namještaja koje je bacio vihor.

Razorne posljedice tornada u okrugu Siauliai u Litvi

Meteorolog Gitis Valaika rekao je da je ovaj tornado jedan od najsnažnijih u povijesti Litve, po njegovu mišljenju. Prema preliminarnim procjenama, njegova snaga vjetra dostigla je 60–70 m/s, što odgovara kategoriji F2.

I u susjednoj Latviji, u blizini grada Olaine, istoga dana tornado je zahvatio park solarnih panela, uništio ga i podigao fragmente panela visoko u zrak.

Tornado je protutnjao solarnim parkom blizu Olainea u Latviji

Dan ranije, 12. srpnja, grmljavinsko nevrijeme s tučom i potocima vode s neba pogodilo je Bauški kraj, udari vjetra dosezali su 31 m/s.

Snažan vjetar skinuo je krov sa stadiona u Bauškoj i bacio ga na obližnje zgrade.

Prema podacima tvrtke Sadales tīkls, oko 8800 potrošača u središnjem dijelu zemlje ostalo je bez struje.

Nenormalna vrućina i požari

Ekstremne vrućine pogodile su istočnu i jugoistočnu Europu. Stotine rekorda oboreni su u Ukrajini, Moldaviji, Rusiji, Bjelorusiji, Mađarskoj, kao i u zemljama Balkanskog poluotoka. U većini zemalja uveden je crveni stupanj upozorenja zbog visokih temperatura.

Karta prikazuje temperaturne anomalije u Europi od 12. do 19. srpnja 2024. godine

U Ukrajini su zavladale nesnosne vrućine. Termometri su dosegli 40-41 °C, približavajući se apsolutnim maksimumima u cjelokupnoj povijesti bilježenja podataka u zemlji. 11. srpnja u gradu Nikolajevu zabilježeno je +40,5 °C - apsolutni rekord u cijeloj povijesti promatranja u regiji. Rekordna vrućina pogodila je zemlju mjesec dana ranije nego inače (najviše temperature u Ukrajini obično su početkom kolovoza), a prosječne dnevne temperature bil su iznad normale za 6-10 °C.

U gradovima se vrućina osjećala još intenzivnije, ljudi su dijelili fotografije na kojima je temperatura zraka na termometrima bila +50 °C i više.

Vrućina je stvarala probleme vozačima: u automobilu parkiranom na suncu temperatura je dosegla +75 °C, upravljačka ploča se počela topiti, a neki su ljudi gubili svijest za volanom.

Zbog nenormalne vrućine rastopila se upravljačka ploča automobila, Ukrajina

Mađarske vlasti izdale su upozorenje na vrućinu u cijeloj zemlji. Temperature zraka zadnjih su godina gotovo iznad prosjeka za 10 °C.

U Srbiji je, zbog činjenice da su ljudi aktivno palili klima uređaje, potrošnja električne energije postala visoka kao zimi za vrijeme velikih hladnoća.

U južnoj Rumunjskoj, u nekim mjestima kao što je Calarasi u okrugu Dolj, hlađenje doma postalo je luksuz zbog čestih nestanaka struje.

Zbog visokih vanjskih temperatura topili su se kablovi i ostala sitna oprema u električnim pločama. Temperatura asfalta dosegla je +69 °C.

Nenormalno visoke temperature u Rumunjskoj

Prema nacionalnoj željezničkoj tvrtki CFR SA, na cijeloj željezničkoj mreži brzine vlakova smanjene su u prosjeku za 20-30 km/h u usporedbi s normalnim, jer su temperature željeznica premašile opasnih +50 °C.

Diljem zemlje ljudi su patili zbog vrućine u vlakovima: površinske temperature u vagonima dosezale su +37 °C, a povećana vlažnost i skučeni uvjeti samo su povećali nelagodu.

Otvoreni prozori nisu pomogli, a neki su putnici bili prisiljeni voziti se na stepenicama s otvorenim vratima. Čak ni u vlakovima opremljenim klima uređajima, oprema se nije mogla nositi s nenormalnom vrućinom.

Mala količina padalina i suša značile su da je u najmanje 6 okruga u Rumunjskoj, Constanti, Albi, Dolju, Iasiju, Prahovi i Gorju, voda isporučena prema rasporedu samo nekoliko sati dnevno.

U Albaniji je bilo zagušljivo vruće, temperatura zraka u hladu dosegla +42 °C. Vlada zemlje zatražila je od Europske unije pomoć u borbi protiv velikih šumskih požara. Najteža situacija nastala je u planinskim predjelima, gdje vatrogasci ne mogu ugasiti vatru zbog nedostatka posebne opreme.

Veliki šumski požari u Albaniji

Situacija s prirodnim požarima u zemlji toliko je kritična da je kazna za namjerno ili slučajno paljenje povećana na 15 godina zatvora.

Jug Rusije zahvatile su velike vrućine. Ovdje je prvi put u povijesti ljetni vrhunac potrošnje električne energije premašio onaj zimski. Užareno sunce uništava usjeve, suši biljke i izaziva prirodne požare.

Požar je izbio u blizini grada Novorossiysk 14. srpnja. Zbog jakih vjetrova plamen je počeo rasti izuzetno brzo i proširiti se na područje prirodnog rezervata Utriš i rekreacijskih centara „Romantičar‟, „Mornar‟ i „Graditelj“.

Šumski požar u blizini Novorosijska u Rusiji

Prema podacima Ministarstva za izvanredne situacije, oko 600 ljudi je evakuirano. Izgorjelo je 62 hektara šume uvrštene u Crvenu knjigu. U gašenju požara angažirane su značajne snage: tri helikoptera, zrakoplov, 84 komada tehnike i više od 300 stručnjaka.

Na Kubanu su 16. srpnja zabilježeni novi dnevni toplinski rekordi. Termometri su porasli iznad 39 °C. U nekim mjestima vrućine obaraju rekorde nekoliko dana zaredom. U gradovima Krasnodar i Armavir zabilježeno je +39 °C, u Anapi - +39,2 °C, u Tuapseu - +35,7 °C.

U gradu Rostovu na Donu riba je počela umirati od vrućine. Do velikog pomora došlo je u Sjevernom rezervoaru.

Pomor ribe zbog vrućine u Rostovu na Donu u Rusiji

Ekstremne temperature ugrožavaju žetvu povrća. Poljoprivrednici oglašavaju uzbunu da u sljedeća dva do tri mjeseca povrća gotovo i neće biti! Zbog nesnosnih vrućina ljudi su prisiljeni obavljati poljoprivredne radove noću, kad temperatura malo padne.

U Bugarskoj je 15. srpnja zbog neuobičajene vrućine došlo do više od 200 prirodnih požara.

Najteže su pogođeni južni i jugoistočni dijelovi Bugarske. U općini Svilengrad požar je postao najveći u posljednjih nekoliko desetljeća. Već je izgorjelo više od 40 500 ha poljoprivredno zemljište i šume. Požari su se približili naseljenim mjestima, a već je izgorjelo nekoliko automobila.

Požar uništio kuću u Bugarskoj

Situacija je vrlo napeta zbog jakog vjetra koji stalno mijenja smjer, što pridonosi brzom i kaotičnom širenju požara.

U Grčkoj je toplinski val pogoršan sušom, požarima i nestašicom vode. Zbog deformacije tračnica izazvane visokim temperaturama obustavljen je promet vlakova iz grada Patrasa za poluotok Peloponez. A popravci će započeti tek nakon što temperatura padne.

Najveća akumulacija na otoku Naxosu je presušila. A morska voda otječe u suhe bunare lokalnog stanovništva, nanoseći štetu usjevima krumpira.

Najveća vodena površina presušila je na otoku Naxosu u Grčkoj

Vlasti Karpatosa su zbog nestašice vode uvele restrikcije na punjenje bazena, a na otoku Thassos planiraju izgraditi postrojenje za desalinizaciju.

Na kraju ovog članka želimo izvući sljedeći zaključak. Vrućine, oluje i druge nepogode uništavaju infrastrukturu i dovode do katastrofalnih nestašica električne energije. Oporavak često traje danima, tjednima pa čak i mjesecima. Očito je da čovječanstvo treba izvore energije koji ne ovise o prirodnim nepogodama.

A takve tehnologije već postoje. Oni će osigurati ljudima potrebnu energiju bilo gdje na planetu, pomoći će nam da preživimo nadolazeći klimatski kolaps, a također će dovesti čovječanstvo na novi, viši stupanj razvoja. Sada smo na raskrižju. I glavno pitanje je što ćemo izabrati? Kaos, patnju i na kraju smrt? Ili uvođenje novih tehnologija i razvoj civilizacije?

Odgovor na pitanje kako promijeniti situaciju možete dobiti u dokumentarcu „Voda iz zraka. Put do spašavanja čovječanstva”, koji možete pronaći na našem kanalu.

Video verziju ovog članka možete pronaći ovdje: