Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 10. do 16. jula 2024. god.

Ove sedmice Zemlja je doživjela seriju kataklizmi koje su ostavile trag širom svijeta. Katastrofa je bilo toliko da smo odlučili da se fokusiramo samo na najozbiljnije događaje koji su se desili u Evropi od 10. do 16. jula. Također ćete saznati šta može pomoći čovječanstvu da preživi u predstojećem klimatskom haosu.

Oluje i tornada

Najjače oluje od 11. jula 2024. obrušile su se zemlje Evrope.

Grmljavine, pljuskovi, jaki vjetrovi, grad, pa čak i tornada bjesnili su nekoliko dana.

U Slovačkoj je jedan od najvećih muzičkih festivala u zemlji, „Pohoda“, koji se održavao na otvorenom na aerodromu Trencin, prekinut, a zatim otkazan zbog snažnog nevremena.

Jak vjetar je 12. jula uništio strukturu pozornice. U to vrijeme u blizini je bilo nekoliko stotina ljudi. Spasioci su morali da traže žrtve koristeći pse tragače i termovizijske kamere. Prema podacima hitne pomoći, zaključno sa 14. julom, povrijeđeno je 29 ljudi.

Scenska konstrukcija razrušena vjetrom na festivalu „Pohoda“, Slovačka

Također su štećeni i šatori i kiosci u kojima se prodaje hrana i piće.

Na zapadu Slovačke oluja je ostavila bez struje 135.000 domaćinstava. Na jugu zemlje oštećene su željezničke pruge. Međunarodni vozovi za Budimpeštu i Prag preusmjereni su na druge rute.

U Njemačkoj takođe 12. jula od stihije ozbiljno nastradala gotovo trećina zemlje. Šteta je nanesena saveznim državama kao što su Bavarska, Baden-Württemberg, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Donja Saksonija i Saksonija. U regijama Gornja Bavarska i Švapska poplavljeni su podrumi i ulice, a oborena stabla otežala su saobraćaj

Palo drveće ometa saobraćaj vozova u Bavarskoj, Njemačka

U gradu Calw, Baden-Württemberg, grad je oštetio krovove kuća, a drvo koje je palo oborilo je s nogu dijete. U regionu Bodenskog jezera u Gornjoj Švapskoj nekoliko kuća je oštećeno od udara munje. U gradu Telgte, Sjeverna Rajna-Vestfalija, događaj sličan tornadu nanio je ozbiljnu štetu industrijskoj zoni.

U gradu Nordhorn, u Donjoj Saksoniji, jake kiše su poplavile lokalnu kliniku, zbog čega je hitno zatvorena služba za hitne slučajeve. Vjetar je oštetio starački dom na jugu Donje Saksonije. Istog dana u Austriji je, prema podacima Meteorološke službe UBIMET, registrovano 190 000 udara munje.

Na jezerima savezne pokrajine Koruške hitne službe morale su spašavati plivače i surfere koji zbog jakih valova nisu mogli doći do obale. U saveznoj državi Tirol neki putevi su zatvoreni zbog odrona.

Cestarske službe raščišćavaju puteve nakon odrona u Tirolu u Austriji

Na bečkom aerodromu otkazano je oko 40 letova zbog vremenskih neprilika.

U saveznoj državi Vorarlberg, u dolini Rajne, dogodile su se ekstremne padavine: u samo nekoliko minuta izlilo se 30 litara vode na kvadratni metar. A gradom je opustošeno više od 5.000 hektara zemlje. Austrijska osiguravajuća kuća procijenila je štetu na približno 1,2 miliona eura.

U Švicarskoj, u kantonu Ticino, uočeni su silni udari vjetra — do 106 km/h. U opštini Cadenazzo za 20 minuta palo je skoro 50 mm kiše. U općini Riva San Vitale uništena su pristaništa za čamce. U mjestu Camorino oluja i grad oštetili su plastenike i opustošili polja.

Oluja i grad oštetili su poljoprivredu u gradu Camorino, Švicarska

13. jula razorne oluje udarile su po Sloveniji. Teško su pogođene opštine Slovenska Bistrica i Oplotnica.

Kako je saopštio Štab civilne zaštite Slovenske Bistrice, ogromna tuča oštetila je najmanje 350 objekata, mnogo vozila i solarne elektrane.

Ogromni grad u Sloveniji

Stanovnici Bjelorusije su također patili od silnih oluja.

13. i 14. jula, pod udar stihija pale su oblasti Grodno, Minsk, Gomel i Mogilev, a također i grad Minsk.

Kao rezultat toga, prema podacima Ministarstva za vanredne situacije Bjelorusije, poginulo je 6 ljudi, uključujući dvoje djece, a 15 ljudi je povrijeđeno.

Belhidromet je proglasio maksimalnu crvenu razinu opasnosti.

Prema riječima očevidaca iz različitih regija, oluje su bjesnile nekoliko minuta. Ali uprkos tome, posljedice su bile katastrofalne. Vjetar brzine do 30 m/s lomio je ogromna stabla poput šibica i čupao ih. Oboreno je više od 2.000 hektara šume.

Silan vjetar lomio drveće poput šibica, Bjelorusija

Padanje drveća izazvalo je višestruke lomove linija dalekovoda i oštećene stubove. Prema podacima Ministarstva energetike, bez struje je ostalo 2 000 naselja u zemlji.

Do jutra 15. jula još 1.200 njih ostalo je bez napajanja.

Stihija je oštetila mnoge kuće i zgrade. Međugradski vozovi kasnili su više sati, a električni vozovi su bili otkazani.

U Brestskoj oblasti pao je veliki grad. Veličina nekih komada dosegla je 7 cm.

Veliki grad pao je u Brestskoj oblasti, Bjelorusija

Oluja se obrušila na dečiji kamp u blizini grada Rečica tokom događaja na otvorenom. Vrijeme se mijenjalo munjevito, a kiša je padala kao zid.

Zbog pada drveća jedno dijete je poginulo, a još šestoro djece je povrijeđeno.

Nekoliko tornada je 13. jula uništilo sela u sjevernoj Litvaniji.

Stanovnici okruga Siauliai još uvijek se ne mogu oporaviti od užasa koji su doživjeli. Žene, zajedno s djecom jedva su uspjeli da se sakriju u sjenici, dok je tornado u selu Meškiskes uništio njihovu kuću za nekoliko sekundi. Lakše su povrijeđeni razbijenim staklom i namještajem koje je bacio vihor.

Razorne posljedice tornada u okrugu Siauliai, Litva

Meteorolog Gitis Valaika izrazio je mišljenje da je ovaj tornado jedan od najmoćnijih u istoriji Litve. Prema preliminarnim procjenama, njegova snaga vjetra dostizala je 60–70 m/s, što odgovara kategoriji F2.

A u susjednoj Latviji, u blizini grada Olaine, istog dana tornado je zahvatio park solarnih panela, uništio ga i podigao dijelove panela visoko u zrak.

Tornado je zahvatio solarni park u blizini grada Olaine, Latvija

Dan ranije, 12. jula, grmljavina sa gradom i potocima vode sa neba pogodila je Bauski kraj, a udari vjetra dostizali su 31 m/s.

Silan vjetar je otkinuo krov Bauskog stadiona i odbacio ga na obližnje zgrade.

Prema podacima kompanije Sadales tīkls, bez napajanja električnom energijom ostalo je oko 8.800 potrošača u centralnom dijelu zemlje.

Anomalna vrućina i požari

Ekstremna vrućina pogodila je istočnu i jugoistočnu Evropu. Stotine rekorda oborene su u Ukrajini, Moldaviji, Rusiji, Bjelorusiji, Mađarskoj, kao i u zemljama Balkanskog poluostrva. U većini zemalja uveden je crveni nivo opasnosti zbog visokih temperatura.

Na karti su pokazane temperaturne anomalije u Evropi od 12. do 19. jula 2024. god

Nesnosne vrućine zavladale su u Ukrajini. Termometar je dostigao 40 - 41 °С, približavajući se apsolutnom maksimumu u čitavoj istoriji posmatranja u zemlji. U gradu Nikolaev 11. jula zabilježeno je +40,5 °C — apsolutni rekord u čitavoj istoriji posmatranja u regionu. Rekordne vrućine u zemlju su stigle mjesec dana ranije nego inače (najviše temperature u Ukrajini obično se postavljaju početkom avgusta), a prosječne dnevne temperature su iznad norme za 6 - 10 °C.

U gradovima se vrućina osjećala još intenzivnije, ljudi su dijelili fotografije na kojima je temperatura zraka na termometrima bila +50 °C i više.

Vrućina je stvarala probleme vozačima: u automobilu parkiranom na suncu temperatura je dostizala +75 °C, instrument table su počele da se tope, a neki ljudi su izgubili svijest odmah za volanom.

Zbog anomalne vrućine, istopila se instrument tabla automobila, Ukrajina

Mađarske vlasti izdale su upozorenje o silnoj vrućini na teritoriji cijele zemlje. Temperatura zraka premašila je prosjek posljednjih godina skoro za 10 °С.

U Srbiji je, zbog toga što su ljudi aktivno uključivali klima-uređaje, potrošnja električne energije porasla kao zimi za vrijeme velikih hladnoća.

U južnoj Rumuniji, u nekim mjestima kao što je Kalaraš u okrugu Dolj, hlađenje zraka u domu postalo je luksuz zbog čestih nestanka struje.

Zbog visokih temperatura na ulici topili su se kablovi i druga sitna oprema u električnim pločama. Temperatura asfalta dostizala je +69 °C.

Anomalno visoke temperature u Rumuniji

Prema podacima Nacionalne željezničke kompanije CFR SA, u cijeloj željezničkoj mreži, brzine vozova su smanjene u prosjeku za 20 - 30 km/h u odnosu na normalu, jer su temperature na željezničkim prugama prelazile opasnih +50 °C.

Širom zemlje ljudi su patili od vrućine u vozovima: površinske temperature u vagonima dostizale su +37 °C, a povećana vlažnost i skučeni uslovi samo su povećavali nelagodu.

Otvoreni prozori nisu pomogli, a neki putnici su bili primorani da se voze na stepenicama sa otvorenim vratima. Čak ni u vozovima opremljenim klima-uređajem, oprema nije mogla da se nosi sa anomalnom vrućinom.

Niski nivo padavina i suša značile su da se u najmanje 6 okruga u Rumuniji, Konstanci, Albi, Dolju, Jašiju, Prahovi i Gorju, voda isporučivala po rasporedu samo nekoliko sati dnevno.

U Albaniji je bilo zagušljivo vruće, temperatura zraka u hladu dostigla je +42 °С. Vlada zemlje zatražila je od Evropske unije pomoć u borbi protiv velikih šumskih požara. Najteža situacija nastala je u planinskim predjelima, gdje vatrogasci ne mogu ugasiti požar zbog nedostatka posebne opreme.

Šumski požari velikih razmjera u Albaniji

Situacija sa prirodnim požarima u zemlji je toliko kritična da je kazna za namjerno ili slučajno podmetanje požara povećana do 15 godina zatvora.

Jug Rusije zahvataju ekstremne vrućine. Ovdje je po prvi put u istoriji ljetni vrhunac potrošnje električne energije premašio zimski. Užareno sunce uništava usjeve, isušuje biljke i izaziva prirodne požare.

Požar je izbio u blizini grada Novorosijsk 14. jula. Zbog jakog vjetra plamen je počeo izuzetno brzo da raste i širi se na teritoriju prirodnog rezervata Utriš i rekreacijskih centara „Romantik“, „Mornar“ i „Graditelj“.

Šumski požar u blizini grada Novorosijsk, Rusija

Prema podacima Ministarstva za vanredne situacije, evakuisano je oko 600 ljudi. Izgorjelo je 62 hektara šume uvrštene u Crvenu knjigu. Za gašenje požara angažovane su značajne snage: tri helikoptera, avion, 84 jedinice tehnike i više od 300 specijalista.

Na Kubanu su 16. jula zabilježeni novi dnevni toplotni rekordi. Termometar se popeo iznad 39 °С. U nekim naseljima vrućine obaraju rekorde nekoliko dana zaredom. U gradovima Krasnodar i Armavir zabilježeno je +39 °C, u Anapi — +39,2 °C, u Tuapseu — +35,7 °C.

U gradu Rostovu na Donu ribe su počele umirati od vrućine. U Sjevernom rezervoaru došlo je do velikog pomora.

Pomor ribe zbog vrućine u Rostovu na Donu, Rusija

Ekstremne temperature ugrožavaju žetvu povrća. Poljoprivrednici alarmiraju da u naredna dva do tri mjeseca povrća gotovo da neće biti! Zbog nesnosnih vrućina ljudi su prinuđeni da poljoprivredne radove obavljaju noću, kada temperatura malo padne.

U Bugarskoj od 15. jula zbog nenormalnih vrućina bukti više od 200 prirodnih požara.

Najozbiljnije su pogođeni južni i jugoistočni dijelovi Bugarske. U opštini Svilengrad požar je postao najveći u posljednjih nekoliko decenija. Već je izgorjelo više od 40 500 ha poljoprivrednog zemljišta i šume. Požari su se približili naseljenim mjestima, a već je izgorjelo 13 kuća i nekoliko automobila.

Požar uništava kuću u Bugarskoj

Situacija je veoma napeta zbog silnog vjetra koji stalno mijenja smjer, što doprinosi brzom i haotičnom širenju požara.

U Grčkoj, toplotni talas pogoršavaju suša, požari i nestašica vode. Zbog deformacije pruge uzrokovane visokim temperaturama, obustavljena je željeznička linija od grada Patra do poluotostrva Peloponeza. A popravke će početi tek nakon što temperatura padne.

Najveći rezervoar na ostrvu Naksos je presušio. A u suhe bunare lokalnog stanovništva teče morska voda, nanoseći štetu usjevima krumpira.

Na ostrvu Naksos presušio najveći rezervoar vode, Grčka

Zbog nestašice vode vlasti Karpatosa su uvele restrikcije na punjenje bazena, a na ostrvu Tasos planiraju i izgradnju postrojenja za desalinizaciju.

Na kraju ovog članka želimo izvući sljedeći zaključak. Vrućina, oluje i druge katastrofe uništavaju infrastrukturu i dovode do katastrofalnih nestašica struje. Oporavak često traje danima, sedmicama, pa čak i mjesecima. Očigledno je da su čovječanstvu potrebni izvori energije koji ne zavise od prirodnih elemenata.

A takve tehnologije već postoje. One će ljudima pružiti potrebnu energiju bilo gdje na planeti, pomoći nam da preživimo nadolazeći klimatski kolaps, a također će dovesti čovječanstvo na novi, viši stupanj razvoja. Sada smo na raskrsnici. A glavno pitanje je — šta ćemo izabrati? Haos, patnju i na kraju pogibelj? Ili uvođenje novih tehnologija i razvoj civilizacije?

Odgovor na pitanje kako promijeniti situaciju možete dobiti u dokumentarnom filmu „Voda iz zraka. Put do spašavanja čovječanstva“, koji ćete pronaći na našem kanalu.

Video verziju ovog članka možete pronaći ovdje: