Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 12. do 18. februara 2025. godine

Seizmička aktivnost na planeti je u stalnom porastu, ali to ostaje bez dužne pažnje nauke i svjetske zajednice. Posebno zabrinjavaju dubokofokusni zemljotresi koji se javljaju na dubinama većim od 300 km. O ovoj i drugim klimatskim katastrofama koje su se dogodile tokom sedmice od 12. do 18. februara pogledajte u nastavku izdanja.

Australija

Tropski ciklon “Zelia” se brzo pojačao sa 1. na 5. kategoriju za samo dan. Uzrok tome je, što se ciklon praktički na 48 sati zaglavio na obali Australije između dvije zone visokog pritiska iznad nenormalno tople vode sa temperaturom preko 32 °C.

Tropski ciklon “Zelia” kod obale Australije

14. februara “Zelia” se obrušio na regiju Pilbara sa udarima vjetra do 290 km/h i obilnim kišama. U nekim područjima je za tri dana palo do 500 mm padavina, što je dovelo do rekordnih poplava. U gradiću Telfer za samo jedan sat palo je 93 mm kiše — krajnje rijetka pojava za ovo sušno područje. Kao rezultat toga, 63 stanovnika zajednice Warralong evakuirano je helikopterom.

Zatvorene su mnoge luke regije, uključujući i Port Hedland, jedan od najvećih svjetskih centara za izvoz željezne rude. Stihija je oštetila infrastrukturu, oborila stotine stabala, uništila objekte i nanijela štetu poljoprivredi.

Saudijska Arabija

Od 14. do 16. februara snažna oluja s gradom izazvala je naglo zahlađenje na zapadu Saudijske Arabije. Oluja je zahvatila gradove Taif, Jeddah, Meku, Medinu, Al-Baha i druge.

Pljuskovi su doveli do poplava, a udari vjetra podizali su prašinu i pijesak. Na Crvenom moru visina valova je dostizala 2 m. A u gradu Taifu formirale su se rijeke grada.

Nepogoda se proširila i na centralne dijelove zemlje: nastradale su oblasti Riyadh, Al-Qassim, Hail i Al-Jawf. Najviše padavina zabilježeno je u regiji Al Qassim. U gradu El Bukairiya za dan je palo 30 mm kiše, što iznosi 5 mjesečnih normi!

U prijestolnici zemlje, gradu Rijad,bilo je dovedeno više od 6.500 stručnjaka, uključujući inženjere i radnike, a također oko 1.800 transportnih sredstava i opreme za brzo reagovanje.

Najsnažnije poplave, izazvane obilnim padavinama, grad Rijad, Saudijska Arabija

Saudijska Arabija — jedna od zemalja gdje su manifestacije rastućih kataklizmi već postale očigledne. Vlasti shvaćaju da svaka naziruća oluja može donijeti katastrofalne posljedicei stoga preventivno mobiliziraju značajne resurse za borbu protiv stihija.

SAD

13. februara atmosferska rijeka je pogodila Kaliforniju, izazivajući pljuskove, oluje s grmljavinom i uraganski vjetar. Južni regioni, opustošeni nedavnim šumskim požarima, najviše su nastradali. Ovdje je tlo, prekriveno debelim slojem čađi, odbijalo kišnicu poput asfalta. Kao rezultat toga, bujični potoci su nahrupili niz nagorjele padine, uzrokujući mulj, klizišta i nagli porast nivoa rijeka.

Bujični potoci vode nesmetano se razlijevaju u područjima nastradalima od nedavnih teških požara, država Kalifornija, SAD

U Los Angelesu, u području Pacific Palisades, padavivine sa intenzitetom do 25 mm na sat poplavile su ceste. Stanovnicima je savjetovano da se evakuiraju.

Na autoputu Pacific Coast Highway, između Santa Monike i Malibua, došlo je do klizišta. U Malibuu, vozilo vatrogasne službe sa zaposlenikom unutra bilo je odnešeno potocima smeća u okean.Na sreću, spasilac je uspio da izađe iz automobila i sa lakšim povredama je stigao do sigurnog mjesta.

Pljuskovi su isprovocirali poplave po cijeloj državi. U Sjevernoj Kaliforniji mnoge su ceste morale biti zatvorene. U planinama Sierra Nevada zbog obilnog snijega i teških uslova na prijelazu Donner privremeno je obustavljen saobraćaj na međudržavnoj magistrali 80.

15. i 16. februara,na jugoistoku SAD-a bjesnila je snažna oluja, pogodivši više od 128 miliona ljudi širom regije. Nastradale su države Kentucky, Tennessee, Indiana, Georgia, Alabama, Zapadna Virginia, Ohio i Virginia. Stihija je odnijela živote najmanje 10 ljudi.

Naselje, potpuno poplavljeno nakon obilnih pljuskova, SAD

Najveća šteta nastala je u državi Kentucky, gdje je mjestimično palo i do 178 mm padavina. Nivo vode u rijekama dostigao je istorijski nivo, a poplavljena su čitava naselja i više od 300 puteva. 

Neprestana kiša također je postalja ozrokom blatnih tokova, klizišta i odrona kamenja. Velike kamene gromade srušile su se na međudržavnu automagistralu I-69.

U Tennesseeju, snažna vodena bujica probila je dio brane na rijeci Obion, što je izazvalo bujične poplave i dovelo do hitne evakuacije u gradu Reeves i okolnim područjima.

Više od 330.000 potrošača u pet država ostalo je bez struje.

Italija

U Italiji su zabilježene razne ekstremne klimatske pojave.

Na vulkanu Etna nastavljaju se intenzivne eksplozivne aktivnosti. Rijeka lave dostigla je dužinu od skoro 3 km. U doticaju sa snijegom, izazvala je jake emisije pare, a otopljena voda je jurila niz padine u dolinu.

Rijeka lave teče niz padinu, topeći snijeg i izazivajući snažne emisije pare, vulkan Etna, Italija

Od 12. februara aerodrom Catania Fontanarossa djelimično je zatvaran svakih nekoliko dana zbog smanjene vidljivosti zbog pepela.

A od 14. februara u regionu je uveden najviši, crveni kod avijacijske opasnosti. Uprkos zabrani približavanja lavi, hiljade ljudi pohrlilo je na eruptirajuću Etnu radi jarkih kadrova. Kao rezultat toga, uske ulice našle su se blokirane automobilima, spriječavajući prolazak hitnih službi.

Od 15. februara na području supervulkana Campi Flegrei počeo je još jedan roj zemljotresa. Do 19. februara zabilježeno je 647 udara.

Roj zemljotresa u rajonu vulkana Campi Flegrei, Italija

Jedan od najjačih seizmičkih događaja, magnitude 3,9, užasnuo je stanovnike Napulja, koji su jasno osjetili snažno podrhtavanje. U gradu Pozzuoli, koji se nalazi tačno u kalderi supervulkana, zatvorene su škole. Stotine ljudi se bojalo vratiti svojim kućama i proveli su noć na posebno opremljenim mjestima na otvorenim površinama.

13. februara oluja na otoku Elba šokirala je žitelje svojom snagom, znatno premašivši prognoze prognostičara. Svega za nekoliko sati mjestimično je palo više od 120 mm padavina, što je dovelo do bujičnih poplava. Najkritičnija situacija je nastala u komuni Portoferraio.

Bujične poplave, počele nakon nekoliko sati obilnih kiša, otok Elba, Italija

Na području Carburo spašena su djeca i nastavnici koji su se našli zarobljeni metarskim slojem vode u zgradi škole. Još 28 ljudi zaglavilo se u poplavljenim automobilima, a evakuirali su ih vatrogasci, ronioci i riječni spasioci.

Sljedećeg dana u općini Gagliano del Capo, pokrajina Lecce i u gradu Acireale, pokrajina Catania, neočekivano je pao jak grad. Bilo ga je toliko da su se putevi pretvorili u rijeke leda.

Gusti pokrivač grada na gradskim ulicama, pokrajina Lecce, Italija

Grčka

Zemljotresi na području otoka Santorini ne jenjavaju. Prošle sedmice zbog trenutnog seizmičkog roja na još tri grčka otoka u Egejskom moru bilo je uvedeno vanredno stanje:

• 06. februara — о. Santorini
• 12. februara — о. Amorgos
• 13. februara — о. Anafi
• 15. februara— о. Ios

Roj zemljotresa u Egejskom moru, Grčka

А 18. februara između otoka Santorini i Amorgos zabilježena su dva jaka udara megnitude 5,1.

Na otok Kefalonija u Jonskom moru 13. i 14. februara obrušili su se pljuskovi bez presedana. Kiše su bile toliko jake da je za nekoliko minuta sve bilo poplavljeno. Nizina otoka pretvorila se u ogromno jezero. U toku dva dana ukupna količina padavina iznosila je 150 mm, što je premašilo jednomjesečnu normu (prosječna norma februara — 100 mm).

Žiteljima su bili nužni čamci, kako bi se vratili kući. Porodice sa djecom, zarobljene u vodi u svojim automobilima, čekale su hitnu pomoć spasilaca. Neki putevi su blokirani klizištima. Poplava je oštetila plamenike za grijanje, smještene uglavnom u podrumima kuća, ostavljajući ljude bez grijanja u hladnoj sezoni.

Nivo vode u stambenoj zgradi i na ulici za vrijeme poplave, оtok Kefalonija, Grčka

Stanovnik Kefalonije, koji ovdje živi više od 40 godina, priznao je da nikada nije vidio ovakvu poplavu na otoku i da se voda nikada prije nije podigla tako visoko — do jedan i po metar. Očaj ljudi raste, jer bi, prema procjeni stručnjaka, voda mogla “stajati” još oko dva mjeseca.

Rusija

Neki stanovnici Republike Altaj u Rusiji probudili su se ujutro 15. februara od drhtanja zidova, tresenja kreveta i ljuljanja lustera. Razlog tome bio je zemljotres magnitude 6,4, koji se po podacima Altajsko-sajanskog ogranka Jedinstvene geofizičke službe Ruske akademije znanosti, dogodio u 8:48 (LT) na 28 km od sela Kosh-Agach.

Ovdje u četiri sela došlo je do prekida u vodosnabdijevanju, čak je bilo potrebno organizirati i dostavu vode. Nakratko je nestalo struje. Otkazani su masovni događaji i nastava u školama.

Zemljotres se osjetio u različitim dijelovima sibirske regije: u republikama Tyva, Hakasija, Altaj, u Altajskom i Krasnojarskom kraju, Novosibirskoj i Kemerovskoj oblasti.

Na primjer, u gradu Barnaulu podrhtavanje se osjetilo čak i na nižim katovima zgrada.

U susjednim zemljama Rusije — Kazahstanu, Mongoliji i Kini — također su bili zabilježeni odjeci ovog seizmičkog događaja.

18. februara, u okrugu Kosh-Agach, na 4,3 km od sela Beltir, u 13:05 (LT) dogodio se još jedan, manje jak zemljotres magnitude 3,0.

Dubokofokusni zemljotresi

Od 1. januara do 19. februara 2025. godine zabilježeno je najmanje 123 dubokofokusna zemljotresa magnitude više od 4,0 na području Italije, Japana, Rusije, Filipina, Indonezije, Fidžija i drugih regija.

Dubokofokusni zemljotresi — to nije najtipičnija vrsta seizmičke aktivnosti i daleko su od toga da ih tradicionalna znanost proučava, jer se javljaju na takvim dubinama gdje je materijal plašta plastičan i jednostavno nema šta da se slomi, kao u slučaju normalnog zemljotresa.

Pa zašto nastaju ove pojave i zašto su one tako opasne upravo sada?

Temperatura magme milijardama godina ostajala je stabilna. Ali sada, zbog kosmičkog uticaja, jezgro Zemlje dobija dodatnu energiju, koja se pretvara u toplinu i zagrijava plašt. Situaciju pogoršava činjenica da je okean prestao obavljati svoju funkciju hlađenja. I energija ne izlazi iz plašta, kako bi trebalo, već se tamo akumulira. Kao rezultat, magma postaje još toplija i tečnija i pod utjecajem centrifugalnih sila izdiže se na površinu. Pri podizanju, nailazi na hladnije tokove, a njihov sudar izaziva kavitacijske eksplozije. Po snazi ​​su uporedive sa milionima nuklearnih bombi. U posljednje vrijeme broj takvih eksplozija eksponencijalno raste.

Dinamika rasta broja dubokofokusnih zemljotresa od 1979. god.

Štaviše, povećava se ne samo učestalost dubokofokusnih zemljotresa, već i njihova magnituda.

Zbog toga se povećava opterećenje na zemljinu koru, što dovodi do rasta broja i jačine zemljotresa.

Ono što je posebno alarmantno je da ovi procesi imaju svojstvo samopojačavanja — svaki uzastopni događaj stvara uslove za nastanak novih, ubrzavajući ukupnu destabilizaciju sistema.

Takve radikalne promjene u geofizičkim procesima planete — to nije nešto čemu se čovječanstvo može jednostavno prilagoditi i živjeti dalje. Mi imamo posla sa dubokim promjenama u cjelokupnom klimatskom sistemu, zato pristup mora biti odgovarajući, jer od toga zavisi naša budućnost.

Video verziu tohto článku si môžete pozrieť tu: