Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 09. do 15. jula 2025. godine

Svake godine širom svijeta grad postaje sve krupniji i opasniji. Da bi se shvatio razmjer prijetnje — dovoljno je pogledati događaje protekle sedmice, od 09. do 17. jula 2025. godine.

Zašto s neba pada ogromno ledeno kamenje? I kako je to povezano s fatalnom greškom čovječanstva? Danas ćemo govoriti i o tome.

Rumunija

12. jula stanovnici komune Vanatori Neamt, okrug Neamt, suočili su se s anomalnom po snazi pojavom: ogromna količina grada prekrila je zemlju i krovove, stvorivši iluziju zimske snježne padavine usred ljeta.

Zbog nevremena vidljivost se naglo pogoršala, a cesta se brzo prekrila ledenom korom, što je postalo veliki problem za vozače.

Poslije anomalnog grada ulice su se pretvorile u klizališta, postavši ozbiljan ispit za vozače, komuna Vanatori Neamt, okrug Neamt, Rumunija

Temperatura je pri tome pala sa +30 °С na +12 °С za samo 10 minuta.

Ukrajina

Nekoliko dana zaredom u Ukrajini su bjesnile moćne oluje.

10. jula stihija je udarila po zapadu zemlje — Lavovskoj, Volinskoj i Ternopoljskoj oblasti.

U Lavovu za samo 12 sati palo je 110,2 mm kiše — 115 % mjesečne norme, što je postalo rekordom za cijelu historiju meteoroloških posmatranja u gradu. Prethodni rekord je bio zabilježen prije 59 godina — tada je za 24 sata palo 86,3 mm padavina.

Posljedice rekordnog pljuska — potopljene ulice i stambene kuće, Lavovska oblast, Ukrajina

Ulice grada su bile potopljene, a ljudi su se zatekli blokirani u vlastitim kućama. Morali su ih evakuirati čamcima.

Rijeke u blizini grada su se izlile iz korita, potopivši stotine kuća i automobila. Bez struje je ostalo više od 44 000 korisnika.

A dan ranije, 09. jula, u Lavovskoj oblasti, u blizini grada Židačiv, bio je zabilježen tornado. 10. jula u Čerkaškoj i Kijevskoj oblasti olujni vjetar je obarao drveće na puteve i kuće. Ulice su se našle pod vodom, a stotine naseljenih mjesta je ostalo bez struje.

U nekoliko rejona Kijevske oblasti — Borispoljskom, Brovarskom i Perejaslavskom — pao je anomalno krupan grad, mjestimično veličine kokošijeg jajeta. On je oštetio automobile, krovove kuća, uništio usjeve i vrtove.

A u Poltavskoj oblasti oluje su bjesnile dva dana zaredom i također su bile praćene ogromnim gradom. Stihija je ostavila razaranja u desetinama sela.

Snažna oluja s gradom oštetila staklenike i uništila buduću ljetinu, Poltavska oblast, Ukrajina

Navečer 12. jula snažan pljusak s udarima vjetra do 20 m/s zahvatio je Harkovsku oblast.

Vjetar je srušio toranjski kran, a na prigradski voz je palo drvo — putnike je trebalo evakuirati. Na internetu se šire snimci s impresivnom kuglastom munjom.

Nije prošlo bez tragedije: poginula je žena. Još 5 ljudi, među njima 7-godišnja djevojčica, bili su povrijeđeni.

Španija

Od 11. jula moćni olujni sistem DANA proširio se na značajan dio sjeveroistoka Španije.

DANA — to je tip visinskog ciklona, koji se najčešće formira početkom jeseni nad Sredozemnim morem i izaziva ekstremne pljuskove, grmljavine i poplave.

Prvi udar stihija je nanijela po regionu Aragon, provincija Zaragoza, gdje je u općini Tarazona palo 72 mm padavina.

Nakon snažne kiše ulice grada Tarazona pretvorile su se u rijeke, provincija Zaragoza, Aragon, Španija

Kiša je bila praćena gradom i vjetrom. Voda, koja je jurnula na ulice, nosila je sve pred sobom. Bile su potopljene stambene kuće, preduzeća, kao i mnoštvo trgovačkih i uredskih prostora.

12. jula crveni nivo opasnosti je bio objavljen za cijelu teritoriju Katalonije. Od 11. do 12. jula u općini Vilafranca del Penedès, provincija Barcelona, bilo je zabilježeno 155 mm kiše.

Također je zapanjujuća bila i jačina kiše: u gradu Igualada, okrug Anoia, za samo 10 minuta pala je skoro mjesečna norma padavina — 27 mm, a u toku jednog sata pale su tri takve norme — 87 mm (srednja mjesečna norma jula — oko 30 mm).

Bujični potoci vode na ulicama grada Igualada nakon intenzivne kiše, okrug Anoia, Katalonija, Španija

Zbog opasnosti od poplava nacionalna željeznička kompanija Renfe potpuno je zaustavila saobraćaj prigradskih i regionalnih vozova po Kataloniji — kao rezultat oko 150 ljudi je provelo noć na stanici Sants u Barceloni.

U bolnici grada Vilafranca del Penedès pod djelovanjem stihije obrušio se vanjski zid zgrade. Voda je jurnula u prostoriju i potopila prvi sprat, podigavši se mjestimično do 1,5 m. Šteta je bila toliko ozbiljna, da su vlasti zatvorile bolnicu, prema preliminarnim podacima, na dvije-tri sedmice.

Posljedice snažne oluje: potopljena bolnica grada Vilafranca del Penedès, okrug Alt Penedès, provincija Barcelona, Katalonija, Španija

Na aerodromu u Barceloni vremenski uslovi su natjerali da se nekoliko puta mijenja shema uzlijetanja i slijetanja — to je dovelo do poremećaja u rasporedu i kašnjenja letova. Avion, koji je poletio iz Barcelone za SAD, bio je prisiljen da se vrati, nakon što je grad potpuno uništio nosni dio aviona.

U vrijeme oluje je bilo zabilježeno više od 26 000 udara munja. Zbog različitih situacija, izazvanih obilnim kišama u Kataloniji, za medicinsku pomoć se obratilo 75 ljudi.

Također od jakih kiša je stradala Valencia, posebno provincija Castellón: u općini Burriana pao je krupan grad, u Saguntu su potopljene ulice, a zbog jakog vjetra izaći na ulicu je bilo skoro nemoguće. 

DANA nije rijetkost za Španiju. Obično se slične pojave dešavaju u jesen, kada zagrijana morska površina interagira s hladnim zračnim masama, stvarajući uslove za najjače pljuskove. Ali pojava DANA-e u julu, pa još i s takvim intenzitetom — klimatska je anomalija.

Salvador

10. jula u području odmarališta Santa Teresa, departman Ahuachapán, dogodila se snažna hidrotermalna eksplozija najvećeg gejzira Srednje Amerike.

Para, blato i pougljenjeno drveće — posljedice termalne eksplozije najvećeg gejzira Srednje Amerike u Salvadoru

Ovaj gejzir — nije samo turistička atrakcija, to je aktivni hidrotermalni kanal prečnika 70 m i dubine 20 m. Temperatura vode i pare u njemu tokom cijele godine dostiže 350 °С.

Izbacivanje kipuće vode, pare i fragmenata vulkanskih stijena oštetilo je turističku infrastrukturu. Drveće i putevi su se prekrili užarenim blatom. Srećom, prošlo je bez stradalih — svi ljudi su uspjeli napustiti opasnu zonu.

Mještanka je ispričala, da su prilikom eksplozije istog ovog gejzira 1989. godine, koja je odnijela 32 života, njeni rođaci živi izgorjeli. I do današnjeg dana, prema njenim riječima, ljude ne obavještavaju o rizicima i ne daju im upute za slučaj novog izbacivanja. Stručnjaci insistiraju na zabrani gradnje u krugu od 200 m od opasne zone.

Neki stručnjaci povezuju erupciju ovog gejzira sa seizmičkom aktivnošću u Gvatemali, gdje se od 08. jula za 5 dana dogodilo više od 570 zemljotresa. Najsnažniji od njih — magnitude 5,7 — dogodio se 08. jula u 15:41 po lokalnom vremenu u departmanu Escuintla. Dubina žarišta — 10 km. Kao rezultat 7 ljudi je poginulo, bile su uništene desetine kuća i puteva, stotine ljudi su evakuirane iz opasnih zona.

Srušena zgrada poslije zemljotresa u departmanu Escuintla, Gvatemala

Indija

09. jula u indijskoj državi Gujarat, gdje su u toku nekoliko dana padale obilne kiše, na dionici nacionalnog autoputa NH 64 — ključne saobraćajne rute između regiona Centralni Gujarat i Saurashtra — iznenada se obrušio dio mosta.

U indijskoj državi Gujarat obrušila se ploča mosta između dva stuba — autocisterna čudom izbjegla pad

Nekoliko vozila, koja su u tom trenutku prolazila, palo je u rijeku Mahi. Autocisterna je visila na rubu provalije, čudom se držeći na preživjelom dijelu konstrukcije mosta.

Kao rezultat nesreće poginulo je 20 ljudi, još jedan se vodi kao nestao bez traga, petoricu je uspjelo spasiti.

Bjelorusija

Od 09. jula i Bjelorusija se našla na udaru ekstremne oluje. Olujni vjetar s udarima do 24 m/s i grmljavina postali su uzrokom isključenja struje u 170 naseljenih mjesta u zemlji.

Najveća oštećenja energetske infrastrukture zabilježena su u Grodnjenskoj, Mogiljevskoj i Minskoj oblasti.

Uraganski vjetar je oborio ili polomio više od 1.900 ha šume, od čega 90% — u Mogiljevskoj oblasti, koja je primila na sebe osnovni udar stihije.

U gradu Mogiliovo poginula je djevojka: za vrijeme grmljavine ona i muž su se sklonili pod drvo, koje nije izdržalo oluju i srušilo se pravo na nju. Još četiri čovjeka, stradala za vrijeme oluje, bila su hospitalizirana.

Kroz selo Varhi u Vitebskoj oblasti protutnjao je tornado kategorije EF2. On ne samo da je iščupao drveće, nego je i odnio krovove pa čak i zidove kuća.

Posljedice tornada: polomljeno drveće i odneseni krovovi kuća, selo Varhi, Gorodokski rajon, Vitebska oblast, Bjelorusija

U prijestolnici, gradu Minsk, kiša je lila kao iz kabla, što je naglo pogoršalo vidljivost. Mjestimično je pao krupan grad, koji je oštetio automobile. Meteorolozi su upozoravali na približavanje grmljavinskog fronta, ali malo ko je očekivao padavine takvog intenziteta.

Rusija

Tokom sedmice, od 09. do 15. jula, na Rusiju se obrušio niz vremenskih anomalija.

09. jula jug Pskovske oblasti našao se na putu oluje, koja je došla iz Bjelorusije. Najozbiljnije je stradao Velikolukski rejon.

Snažan vjetar, pljusak i tornado (pretpostavlja se EF1-EF2) ostavili su za sobom značajna razaranja: bila su oborena drveća, polomljeni stubovi dalekovoda, na mnogim kućama su oštećeni krovovi.

Tornado protutnjao Velikolukskim rejonom Pskovske oblasti, ostavivši razaranja, Rusija

Grad veličine kokošijeg jajeta probio je staklenike i uništio ljetinu.

Energetičari su morali obnavljati više od 1.900 km dalekovoda i priključivati 1.199 transformatorskih stanica.

Dionica federalnog autoputa A-122, Velikije Luki — Nevelj, bila je blokirana oborenim drvećem.

U Velikom Novgorodu za 24 sata (od 9. do 10. jula) palo je 31 mm padavina — skoro polovina mjesečne norme (srednja mjesečna norma jula — 67 mm).

Munja je udarila u podstanicu, što je izazvalo požar i ostavilo dio grada bez struje.

Poslije oluje energetičari su uklonili oko 1.200 stabala u Pskovskoj i Novgorodskoj oblasti.

Snažna oluja u Novgorodskoj oblasti oborila drveće i oštetila dalekovode, Rusija

Dva dana kasnije Novgorodsku oblast je ponovo zahvatila oluja — još jača od prethodne. Grmljavina je bila praćena olujnim vjetrom takve jačine, da, prema riječima mještana, slično nisu vidjeli za cijelog svog života.

Stihija je ostavila bez struje stanovnike 20 od 22 okruga oblasti — 485 naseljenih mjesta.

Od 09. do 15. jula Moskvu i Podmoskovlje zahvatio je val prirodnih katastrofa. Anomalna vrućina smijenila se olujama s gradom, rekordnim pljuskovima i uraganskim vjetrom. Bili su oštećeni automobili, kuće, infrastruktura, a munje su postale uzrokom niza požara.

09. jula nevrijeme se obrušilo na Solnečnogorsk, Zelenograd, Frjazino, Klin, Koroljov i druge gradove Moskovske oblasti.

U gradu Zelenograd i selu Alabuševo pao je grad veličine do 7 cm u prečniku. Vjetar na aerodromu Šeremetjevo dostizao je uraganskih 33 m/s.

Krupan grad pao u Moskovskoj oblasti, Rusija

12. jula Moskvu je poslije vrućine od 36 stepeni (na stanici Balčug je zabilježeno +36,1 °C), koja je oborila rekord iz 1903. godine (+34,5 °C), zahvatio tropski pljusak.

Za nekoliko sati pala je četvrtina mjesečne norme padavina. Prigradski vozovi na stanici “Trg tri stanice” stali su zbog prekida kontaktne mreže.

14. jula za vrijeme grmljavine pljusak je ponovo potopio ulice, ulaze, parkinge. U nekim naseljenim mjestima — Kuncevskom i Troickom rejonu Moskve, Istrinskom i Odincovskom rejonu Moskovske oblasti — zbog udara munja izgorjele su stambene kuće.

Požari poslije udara munja: izgorjele kuće u Moskovskoj oblasti, Rusija

15. jula za manje od dva sata mjestimično je pala mjesečna norma padavina.

Na sjeveru i istoku Moskve ulice su se našle pod vodom, potopljeni su prolazi, metro, automobili, stali su prigradski vozovi i aeroekspresi.

12. jula u Samarskoj oblasti vjetar s udarima do 24 m/s nosio je krovove kuća, čupao drveće s korijenjem i oštetio mnoštvo automobila.

Od oluje su stradala naselja Volžski, Grani i selo Tašla.

U akvatoriju rijeke Volge kod Samare prevrnuo se mali čamac — poginula je djevojka. Petoro ljudi je uspjelo da se spasi.

U Krasnoglinskom rajonu drvo se srušilo na šator s izletnicima, uslijed čega je poginulo dvoje ljudi.

14. jula na plaži park-hotela “Šahtjor” u selu Bunjirevo Tuljske oblasti za vrijeme grmljavine munja je udarila u vlažan pijesak. Nažalost, troje ljudi, uključujući dijete, poginulo je na licu mjesta. Još troje je zadobilo povrede.

Latvija

11. jula nekoliko regiona Latvije zahvatila je snažna oluja s pljuskovima, udarnim vjetrom i razornim gradom.

U naseljenom mjestu Palsmane Smiltenskog kraja zabilježene su najkrupnije gradine za cijelu historiju meteoroloških posmatranja u zemlji — njihova veličina je dostizala 11,5 cm.

Gigantski grad pao u naseljenom mjestu Palsmane Smiltenskog kraja, Latvija

Ovo je prvi zvanično registrirani slučaj “gigantskog grada” na teritoriji Latvije, unesen u Evropsku bazu podataka opasnih vremenskih pojava (ESWD).

Grad veličine ≥ 10 cm klasificira se kao gigantski grad (giant hail). 

Stihija je oštetila krovove kuća, automobile i uništila solarne panele.

Širom svijeta grad postaje prava nesreća: šokira njegova količina i veličina, koje su još jučer izgledale nezamislive. On uništava automobile i krovove kuća, uništava ljetinu i povređuje ljude. I to više nisu pojedinačni slučajevi — to je novi, smrtonosno opasan klimatski trend.

Pogledajte grafikon, koji demonstrira nagli rast broja slučajeva krupnog grada u Evropi. Pritom se porast dešava eksponencijalnol.

Trend porasta broja slučajeva krupnog grada u Evropi

Uporedo s rastom globalne temperature i sadržaja vlage u atmosferi, što stvara povoljne uslove za formiranje grada i povećanje njegove veličine, postoji još jedan faktor, koji uslovljava tako nagli skok rasta broja slučajeva grada.

Taj faktor smo stvorili mi, ljudi, vlastitim rukama. Mi smo sami stvorili nevidljivog neprijatelja, za kojeg većina čak i ne sumnja. I to je postala fatalna greška čovječanstva. Riječ je o plastici.

To više nije samo smeće u okeanima i tlu. Pod djelovanjem sunca, soli i mehaničkog trenja plastika se raspada na najsitnije čestice — mikro- i nanoplastiku. Te čestice su posvuda: u vodi, zemlji i zraku. One se podižu u atmosferu s morskim povjetarcem, isparavanjima i padavinama, šireći se na hiljade kilometara.

Opasnost mikro- i nanoplastike krije se u njihovoj sposobnosti da akumuliraju elektrostatički naboj na svojoj površini. Upravo to ih čini aktivnim učesnicima atmosferskih procesa. U zraku naelektrisane nanočestice postaju jezgra kondenzacije — tačke, oko kojih se formiraju kapi vode i kristali leda. To ubrzava obrazovanje oblaka i dovodi do smrzavanja kapi na temperaturi za 4 – 10 °C višoj od uobičajene.

Jednostavnije rečeno, plastika je već postala klimatski aktivna supstanca. Ona utječe na vrijeme, učestvuje u formiranju kiša, snijega i grada, a također može predstavljati prijetnju za avijaciju.

Sve nabrojane činjenice jasno pokazuju, koliko je opasna plastika i kako snažno ona već utječe na naš život. Međutim, ono što su naučnici saznali o njenom djelovanju na ljudski organizam, postalo je za njih pravi šok. Šta su tačno otkrili — pogledajte u novom videu doktora Egona Cholakiana, kao i u izvještaju “ALLATRA” naučnika.

S video-verzijom ovog članka možte se upoznati ovdje: